Tibet (autonomna regija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Položaj Tibeta

Autonomno Područje Tibet, kraće Tibet ili Xizang, također poznat i pod nazivom Autonomna regija Xizang (tibetanski: བོད་རང་སྐྱོང་ལྗོངས།; kineski: 西藏自治区) jeste autonomno područje na nivou provincije u sklopu Narodne Republike Kine. Osnovan je 1965. godine nakon aneksije Tibeta od strane NRK 1951. godine.

Naziv Tibet se danas koristi kako za historijski i nezavisni Tibet tako i za područje pod kontrolom Narodne Republike Kine, čiji je oficijelni naziv "Autonomno Područje Tibet". U kineskom jeziku riječ Tibet bukvalno prevedeno znači "Riznica zemaljskoga blaga na zapadu". U službenoj kineskoj govornoj upotrebi riječ Tibet označava uvijek Autonomno Područje Tibeta. Pridanost Tibeta Narodnoj Republici Kini je osporeno.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Tibetska planinska oblast, koja na jugu Himalajskog planinskog masiva obuhvata veliki dio i prostire se na prosječnoj visini od 4.500 metara, često se označava kao krov svijeta i važi kao regija sa najvećom nadmorskom visinom.

Visoki plato Tibeta je pustinjski a najsuši dio je pustinja Chang Tang (tibetski, sjeverna ravnica). Razlog za sušu je prije svega da Himalaja blokira kišu iz Indije.

Tibet je okružen na jugu Himalajom, Karakorum na zapadu i Kunlun Shan na sjeveru. Unutrašnji prostor Tibeta je prošaran mnogobrojnim planinskim vijencima. Tibet graniči od zapada prema istoka sa Indijskim saveznim pokrajinama Jammu i Kashmir, Himachal Pradesh, Uttaranchal, Sikkim i Assam (prema kineskoj verziji) odnosno Arunachal Pradesh (prema indijskoj verziji), kao i sa državama Nepal, Butan i Myanmar. Ukupna dužina granice sa te tri države iznosi 4000 km.

Mladi tibećanski svećenici iz Drepunga

Tradicionalni Tibet proteže se preko jedne površine od 2,5 miliona km2 i podjeljen je na tri provincije:

  • Amdo (sjeveroistok)
  • Kham (jugoistok)
  • U-Tsang (zapad i centralni Tibet)

Autonomno Područje Tibet označava područje od preko 1,22 miliona km2. Obuhvata provincije U-Tsang i zapadni dio prijašnje provincije Kham.

Područja koja trenutno stoje pod upravom Indije su u toj površini od 1,22 miliona km2 već ubrojana. Ta područja su: po dva područja na zapadu okruga Gar i na jugu okruga Zanda, obadvije u Vladinom okrugu Ngari (zapadni Tibet), kao i cijeli jug (jugozapad) okruga Cona, Mêdog i Zayü u Vladinom okrugu Shannan i Nyingchi (jugoistočni Tibet).

Indijska uprava ovoga područja je više nego sporna. Od područja (Cona, Mêdog i Zayü kao i nekih manjih područja koje nikada nisu pripadale Tibetu) je Indija stvorila saveznu pokrajinu Arunachal Pradesh.

Veliki dijelovi provincija Kham i Amdo su u 19. i početkom 20. vijeka pripale kineskim provincijama Sichuan, Yunnan, Qinghai i Gansu. Tako da ti dijelovi danas ne pripadaju Autonomnom Području Tibeta.


Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procjeni tibetanske Vlade u egzilu u prvobitnom Tibetu danas živi 6 miliona Tibetanaca i oko 7,5 miliona Kineza. Kroz jaku kolonizaciju od strane Narodne Republike Kine broj netibetanaca u urbanim dijelovima Tibeta raste vrlo brzo. U svim gradovima Tibeta su već danas većina stanovnika Kinezi.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Kamena skluptura snježnih lavova na ulazu u Potala Pallace

Tibetanska religija je dio budizma znana kao lamaizam.

Politika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Historija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]