Idi na sadržaj

Ugrožena vrsta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Populacija američkog bizona je zbog pretjeranog lova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki.

Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da postoji velika vjerovatnoća da će izumirijeti u bliskoj budućnosti, bilo u cijelom svijetu ili u određenoj političkoj jurisdikciji. Ugrožene vrste mogu biti ugrožene zbog faktora kao što su gubitak staništa, krivolov i invazivne vrste. Crvena lista Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) navodi globalni status očuvanja mnogih vrsta, a razne druge agencije procjenjuju status vrsta unutar određenih područja. Mnoge nacije imaju zakone koji štite vrste i koje, na primjer, zabranjuju lov, ograničavaju razvoj zemljišta ili stvaraju zaštićena područja. Neke ugrožene vrste su meta opsežnih napora za očuvanje, kao što su uzgoj u zatočeništvu i obnova staništa.

Ljudska aktivnost je značajan uzrok ugrožavanja nekih vrsta.[1][2]

Ispočetka korišten jedino od biologa i ekologa, ovaj je pojam dobio i svoje pravno značenje kada su mnoge države, pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline, donijele zakone kojima se određene vrste definiraju kao ugrožene te na temelju njih donose razne mjere u svrhu sprječavanja njihovog izumiranja, najčešće u obliku zabrane lova ili privrednog iskorištavanja pojedinih prirodnih staništa.[3]

Stavljanje određenih vrsta na listu ugroženih, odnosno skidanje s nje čest je predmet kontroverzi i političkih sukoba iza kojih stoje različiti ekonomski, politički i socijalni interesi.

Status očuvanosti vrste

[uredi | uredi izvor]

Status očuvanosti vrste ukazuje na vjerovatnoću da će ona izumrijeti. Više faktora se uzima u obzir prilikom procjene statusa vrste; na primjer preostali broj, ukupno povećanje ili smanjenje populacije tokom vremena, stope uspješnosti razmnožavanja ili poznate prijetnje.[4] IUCN crvena lista ugroženih vrsta je najpoznatija svjetska lista statusa očuvanosti i sistem rangiranja.[5].

Procjenjuje se da je više od 50% svjetskih vrsta u opasnosti od izumiranja.[6] Na međunarodnom nivou, 195 zemalja potpisalo je sporazum o izradi akcionih planova za biodiverzitet koji će zaštititi ugrožene vrste. U Sjedinjenim Državama takvi planovi se obično nazivaju Planovi oporavka vrsta.

Crvena lista Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)

[uredi | uredi izvor]

Iako je POZNATAkao lista, IUCN crvena lista je sistem procjene globalnog statusa očuvanja vrsta koji uključuje vrste s nedostatkom podataka (DD) – vrste za koje je potrebno više podataka i procjena prije nego što se može utvrditi njihova situacija – kao i vrste sveobuhvatno procijenjen IUCN-ovim procesom procjene vrsta.[7] Vrste pod indeksom uključuju: sisare, ptice, vodozemce, cikade i korale. Procijenjene su vrste koje imaju status "skoro ugroženih" (NT) i "najmanje zabrinutosti" (LC) i utvrđeno je da imaju relativno robusne i zdrave populacije, iako one mogu biti u opadanju. Za razliku od njihove općenitije upotrebe na drugim mjestima, Lista koristi izraze "ugrožene vrste" i "vrste u opasnosti" s posebnim značenjima: "Ugrožene" (EN) vrste se nalaze između "ranjivih" (VU) i "kritično ugroženih" (CR) vrsta. U 2012. godini, IUCN Crvena lista je navela 3.079 životinjskih i 2.655 biljnih vrsta kao ugrožene vrste (EN) širom svijeta.[7]

Brazil

[uredi | uredi izvor]

Brazil je jedna od zemalja sa najvećim biodiverzitetom na svijetu. U njemu se nalazi šuma Amazona i Atlantska šuma, Cerrado nalik savani pored ostalih bioma.[8] Zbog velike gustoće nekih dobro očuvanih prašuma, trgovina divljim životinjama, koja je uz krčenje šuma jedan od najvećih opasnosti u Brazilu, postala je izazov. Zemlja ima širok pravni sistem namijenjen zaštiti okoliša, uključujući svoj Ustav, kao i nekoliko federalnih, državnih i lokalnih vladinih agencija koje imaju zadatak da štite floru i faunu, kažnjavaju pojedince ili kompanije povezane s ekološkim zločinima i oduzimaju ilegalno oduzete divlje životinje. Iako takve agencije mogu prikupljati svoje podatke, svaki sistem radi relativno samostalno kada je u pitanju trgovina divljim životinjama. Međutim, i agencije i nevladine organizacije koje rade u Brazilu slažu se da ptice čine oko 80% vrsta kojima se trguje u zemlji.[9]

Odnos između krijumčarenja divljih životinja, drugih ekoloških zločina prema brazilskom zakonu, kao što je krčenje šuma, i ugroženih vrsta posebno je zamršen i zabrinjavajući jer što je rjeđa životinja ili biljka postaje najtraženija i najvrednija na crnom tržištu, što dovodi do veće ugroženosti te vrsta.[10]

Pored toga, mnogi stručnjaci za životnu sredinu i naučnici ističu raspuštanje ekoloških agencija i ukidanje zakona u Brazilu pod predsjedavanjem Jaira Bolsonara kao jedan od razloga za porast broja ugroženih vrsta.[11] Jednom prilikom tokom njegovog predsjedništva neke novčane kazne u ukupnom iznosu od 3,1 USD za ekološke kriminalce su opozvane i najmanje jedna novčana kazna (u vezi s ilegalnim ribolovom) izrečena samom Bolsonaru je poništena, a agent koji ga je kaznio je degradiran.[12]

U prošlosti je Brazil uspješno spasio endemsku vrstu Tamarin zlatnog lava od izumiranja. Ogromne kampanje za podizanje svijesti među ljudima od strane nevladinih organizacija i vlada, koje su uključivale štampanje prikaza zlatnog lava tamarina na brazilskim novčanicama, zaslužne su za skidanjem ove vrste s liste kritično ugroženih životinja.[13][14]

Sjedinjene Američke Države

[uredi | uredi izvor]

Postoje podaci iz Sjedinjenih Država koji pokazuju korelaciju između ljudske populacije i ugroženih i ugroženih vrsta. Koristeći podatke o vrstama iz baze podataka o ekonomiji i upravljanju ugroženim vrstama (DEMES) i periodu u kojem postoji Zakon o ugroženim vrstama (ESA) od 1970. do 1997. godine, napravljena je tabela koja sugeriše pozitivan odnos između ljudske aktivnosti i ugroženosti vrsta.[15]

Zakon o ugroženim vrstama

[uredi | uredi izvor]

Prema Zakonu o ugroženim vrstama iz 1973. u Sjedinjenim Državama, vrste mogu biti navedene kao "ugrožene" ili "u opasnosti". Tigrasta buba Salt Creek (Cicindela nevadica lincolniana) primjer je ugrožene podvrste zaštićene ESA. Američka služba za ribu i divlje životinje, kao i Nacionalna služba za morsko ribarstvo, odgovorni su za klasifikaciju i zaštitu ugroženih vrsta. Oni su također odgovorni za dodavanje određene vrste na listu, što može biti dug i kontroverzan proces.[16]

Neki zakoni o ugroženim vrstama su kontroverzni. Tipične oblasti kontroverzi uključuju kriterijume za stavljanje vrste na listu ugroženih vrsta i pravila za uklanjanje vrste sa liste kada se njena populacija oporavi. Da li ograničenja u razvoju zemljišta predstavljaju "uzimanje" zemlje od strane vlade; povezano pitanje da li privatnim vlasnicima zemljišta treba nadoknaditi gubitak korištenja svojih površina; i dobijanje razumnih izuzetaka od zakona o zaštiti. Lobiranje lovaca i raznih industrija kao što su naftna industrija, građevinska industrija i i drvna industrija također su bili prepreka u uspostavljanju zakona o ugroženim vrstama.

Bushova administracija ukinula je politiku koja je zahtijevala od saveznih zvaničnika da se konsultuju sa stručnjakom za divlje životinje prije poduzimanja radnji koje bi mogle oštetiti ugrožene vrste. Pod Obaminom administracijom, ova politika je ponovo uspostavljena.[17]

Biti na listi ugroženih vrsta može imati negativne posljedice jer bi to moglo učiniti vrstu poželjnijom za kolekcionare i krivolovce.[18] Ovaj efekat se potencijalno može smanjiti, kao na primjer u Kini gdje kornjače koje se uzgajaju u komercijalnom uzgoju mogu smanjiti dio pritiska na krivolov ugroženih vrsta.[19]

Još jedan problem s popisom vrsta je njegov učinak podsticanja upotrebe metode "pucaj, zakopaj i začepi" za čišćenje ugroženih vrsta s područja zemljišta. Neki vlasnici zemljišta trenutno mogu primijetiti smanjenje vrijednosti svog zemljišta nakon što na njemu pronađu ugroženu životinju. Oni su se navodno odlučili da ubiju i zakopaju životinje ili da tiho unište stanište. Na taj način otklanjaju problem sa njihove zemlje, ali u isto vrijeme dodatno smanjuju populaciju ugrožene vrste.[20] Učinkovitost Zakona o ugroženim vrstama – koji je skovao termin „ugrožene vrste“ – dovedena je u pitanje od strane poslovnih lobističkih grupa i njihovih publikacija, ali je ipak široko priznata od strane naučnika koji se bave divljim životinjama i koji rade s tim vrstoma što je djelotvoran alat za oporavak. Devetnaest vrsta je skinuto i pronađeno[21], a 93% popisanih vrsta na sjeveroistoku Sjedinjenih Država ima populaciju koja se oporavlja ili je stabilna.[22]

Trenutno je 1.556 ugroženih vrsta pod zaštitom vladinog zakona. Ova procjena, međutim, ne uzima u obzir vrste kojima prijeti opasnost, a koje nisu obuhvaćene zaštitom zakona poput Zakona o ugroženim vrstama. Prema Globalnom statusu očuvanja NatureServea, približno trinaest posto kičmenjaka (isključujući morsku ribu), sedamnaest posto vaskularnih biljaka i šest do osamnaest posto gljiva smatra se ugroženim.[23]: 415  Dakle, ukupno između sedam i osamnaest posto poznatih životinja, gljiva i biljaka u Sjedinjenim Državama su blizu izumiranja.[23]: 416  Ovo ukupno je znatno više od broja vrsta zaštićenih u Sjedinjenim Državama prema Zakonu o ugroženim vrstama.

Otkako je čovječanstvo počelo loviti da bi se sačuvalo, prekomjerni lov i ribolov su veliki i opasan problem. Od svih vrsta koje su izumrle zbog uplitanja čovječanstva, ptica dodo, golub putnik, velika auk, tasmanijski tigar i Stellerova morska krava su neki od poznatijih primjera; sa Bjeloglavim orlom, medvjedom grizlijem, američkim bizonom, istočnim drvenim vukom i morskom kornjačom koji su bili izlovljeni do skorog izumiranja. Mnogi su počeli kao izvori hrane koji su smatrani neophodnim za preživljavanje, ali su postali meta sporta. Međutim, zbog velikih napora da se spriječi izumiranje, Bjeloglavi orao, ili Haliaeetus leucocephalus, sada je pod kategorijom najmanje zabrinutih na crvenoj listi.[24] Današnji primjer prekomjernog lova neke vrste može se vidjeti u okeanima jer su populacije određenih kitova znatno smanjene. Veliki kitovi kao što su plavi kit, grenlandski kit, kit peraja, sivi kit, kit sperma i grbavi kit su neki od osam kitova koji su još uvijek uključeni na Listu ugroženih vrsta. Poduzete su radnje kako bi se pokušalo smanjiti kitolov i povećati broj populacije. Radnje uključuju zabranu svaki lov na kitove u vodama Sjedinjenih Država, formiranje CITES ugovora koji štiti sve kitove, zajedno sa formiranjem Međunarodne komisije za kitolov (IWC). Ali iako su svi ovi pokreti uspostavljeni, zemlje kao što je Japan nastavljaju loviti kitove pod tvrdnjom o "naučnim svrhama".[25] Prekomjerni lov, klimatske promjene i gubitak staništa dovode do dodavanja vrsta na listi ugroženih vrsta. To bi moglo značiti da bi se stope izumiranja mogle povećati u velikoj mjeri u budućnosti.

Kanada

[uredi | uredi izvor]

Ugrožene vrste rješavaju se kroz kanadski Zakon o ugroženim vrstama. Vrsta se smatra ugroženom ili u opasnosti kada je na rubu izumiranja ili istrebljenja. Kada se smatra da je vrsta ugrožena ili u opasnosti, Zakon zahtijeva da se izradi plan oporavka koji pokazuje kako zaustaviti ili preokrenuti pad populacije vrste.[26] Od 2021. godine, Komitet za status ugroženih divljih životinja u Kanadi (COSEWIC) procijenio je 369 vrsta ugroženih u Kanadi.

Indija

[uredi | uredi izvor]

World Wide Fund India izaziva zabrinutost zbog dugovječnosti sljedećih životinjskih vrsta: crvene pande, bengalskog tigra, delfina rijeke Ganges, azijskog slona.[27]

Indija je potpisala Zakon o zaštiti divljih životinja, a također se pridružila Konvenciji o međunarodnoj trgovini 1976. godine, kako bi spriječila da krivolov nanese štetu njenoj divljini.[28]

Invazivne vrste

[uredi | uredi izvor]

Unošenje neautohtonih vrsta u neko područje može poremetiti ekosistem do te mjere da autohtone vrste postanu ugrožene. Takve vrste se mogu nazvati stranim ili invazivnim vrstama. U nekim slučajevima, invazivne vrste se takmiče sa domaćim vrstama za hranu ili su predatori domaće vrste. U drugim slučajevima, stabilna ekološka ravnoteža može biti narušena predatorstvom ili drugim uzrocima koji dovode do neočekivanog propadanja vrsta. Nove vrste također mogu nositi bolesti kojima autohtona vrsta nije izložena niti otporna.[29]

Ugrožene vrste

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Giant Panda WWF". Pristupljeno 19. 9. 2022.
  2. ^ "Grey Long-Eared Bat Mammal Society". Pristupljeno 19. 9. 2022.[mrtav link]
  3. ^ Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
  4. ^ "NatureServe Conservation Status". NatureServe. april 2007. Arhivirano s originala, 21. 9. 2013. Pristupljeno 2. 6. 2012.
  5. ^ "Red List Overview". IUCN. Februar 2011. Arhivirano s originala, 27. 5. 2012. Pristupljeno 2. 6. 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  6. ^ "Threatened Species". Conservation and Wildlife. Arhivirano s originala, 13. 9. 2012. Pristupljeno 2. 6. 2012.
  7. ^ a b "IUCN Red List of Threatened Species". IUCN (jezik: engleski). 7. 2. 2018. Pristupljeno 22. 4. 2022.
  8. ^ "The top 10 most biodiverse countries". Mongabay Environmental News (jezik: engleski). 21. 5. 2016. Pristupljeno 3. 12. 2022.
  9. ^ "A máfia dos bichos: Muito além de reality, tráfico de animais no Brasil tira 38 milhões de bichos da mata por ano e gira R$ 3 bi". www.uol.com.br (jezik: portugalski). Pristupljeno 3. 12. 2022.
  10. ^ KKIENERM. "Wildlife, Forest & Fisheries Crime Module 1 Key Issues: Implications of Wildlife Trafficking". www.unodc.org (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 12. 2022.
  11. ^ Magazine, Hakai. "In COVID's Shadow, Illegal Fishing Flourishes". Hakai Magazine (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 12. 2022.
  12. ^ "Ato do governo Bolsonaro deve anular até R$ 16 bilhões em multas ambientais". noticias.uol.com.br (jezik: portugalski). Pristupljeno 4. 12. 2022.
  13. ^ "Mico-leão-dourado é "case" de sucesso para preservação, mas vê nova ameaça". www.uol.com.br (jezik: portugalski). Pristupljeno 4. 12. 2022.
  14. ^ "How Brazil is working to save the rare lion tamarins of the Atlantic Forest". Mongabay Environmental News (jezik: engleski). 1. 6. 2022. Pristupljeno 4. 12. 2022.
  15. ^ Shogren, Jason F.; Tschirhart, John, ured. (2001). Protecting Endangered Species in the United States: Biological Needs, Political Realities, Economic Choices. Cambridge University Press. str. 1. ISBN 0521662109.
  16. ^ Wilcove, D.S.; Master, L.L. (2005). "How Many Endangered Species are there in the United States?". Frontiers in Ecology and the Environment. 3 (8): 414. doi:10.2307/3868657. JSTOR 3868657. Arhivirano s originala, 2. 6. 2021. Pristupljeno 1. 6. 2021.
  17. ^ "Reversing Bush Rule, Obama Resumes Safeguards for Endangered Species". PBS NewsHour (jezik: engleski). 3. 3. 2009. Arhivirano s originala, 3. 9. 2019. Pristupljeno 23. 7. 2021.
  18. ^ Courchamp, Franck; Elena Angulo; Philippe Rivalan; Richard J. Hall; Laetitia Signoret; Leigh Bull; Yves Meinard (2006). "Rarity Value and Species Extinction: The Anthropogenic Allee Effect". PLOS Biology. 4 (12): e415. doi:10.1371/journal.pbio.0040415. PMC 1661683. PMID 17132047.
  19. ^ Dharmananda, Subhuti (2006). "Endangered Species issues affecting turtles and tortoises used in Chinese medicine". PLOS Biology. Institute for Traditional Medicine, Portland, Oregon. 4 (12): e415. doi:10.1371/journal.pbio.0040415. PMC 1661683. PMID 17132047.
  20. ^ "Shoot, Shovel and Shut Up". Reasononline. Reason Magazine. 31. 12. 2003. Arhivirano s originala, 21. 9. 2009. Pristupljeno 23. 12. 2006.
  21. ^ "USFWS Threatened and Endangered Species System (TESS)". U. S. Fish & Wildlife Service. Arhivirano s originala, 28. 7. 2007. Pristupljeno 6. 8. 2007.
  22. ^ "ESA Successes". www.esasuccess.org. Arhivirano s originala, 10 .2. 2010. Pristupljeno 24. 1. 2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  23. ^ a b Wilcove & Master 2005.
  24. ^ BirdLife International (2016). "Haliaeetus leucocephalus". IUCN Red List of Threatened Species. 2016: e.T22695144A93492523. doi:10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22695144A93492523.en. Pristupljeno 11. 11. 2021.
  25. ^ Freedman, Bill (2008). "Endangered species". Gale (4th izd.). 46 (44): 25. PMID 30399289.
  26. ^ Canada, Environment and Climate Change (26. 2. 2018). "Species at Risk Act: recovery strategies". www.canada.ca. Pristupljeno 1. 8. 2022.
  27. ^ Duffy, Molly. "The endangered animals of India". The Gazette. The Gazette. Pristupljeno 22. 4. 2022.
  28. ^ Kabała, Natasha (29. 4. 2019). "India's Wildlife Trade: Success and Failures of Protecting Endangered Species". Stop Poaching Now!. Stop Poaching Now!. Arhivirano s originala, 26. 11. 2020. Pristupljeno 22. 4. 2022.
  29. ^ Chiras, Daniel D. (2011). "Invader Species". Grolier. Online. Arhivirano s originala, 9. 10. 2018. Pristupljeno 4. 3. 2015.
  30. ^ "Saimaa Ringed Seal". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 22. 12. 2018.
  31. ^ "The Tiger". Sundarbans Tiger Project. Arhivirano s originala, 17. 9. 2012. Pristupljeno 2. 6. 2012.


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Ugrožena vrsta
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ugrožena_vrsta&oldid=3643350"