Vasko Popa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vasko Popa
Vasko Popa.JPG
Rođenje (1922-06-29) 29. juni 1922.
Vršac, Kraljevina SHS
Smrt (1991-01-05) 5. januar 1991 (68 god)
Beograd, SFRJ
Zanimanje pjesnik

Vasile "Vasko" Popa jedan je od najpoznatijih jugoslavenskih pjesnika savremenog pjesničkog izraza i jedan od najprevođenijih srbijanskih pjesnika u svijetu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vršcu, nakon kojih je upisao Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu. Studije nastavlja u Bukureštu i Beču. Za vrijeme Drugog svjetskog rata zatvaran je u njemačkom koncentracionom logoru u Zrenjaninu. Nakon završetka rata diplomirao je na romanskoj grupi Filozofskog fakulteta u Beogradu 1949.

Prve pjesme objavljuje u listovima Književne novine i Borba. Njegova prva zbirka pjesama "Kora" (1953) uz "87 pesama" Miodraga Pavlovića smatra se početkom poslijeratne moderne poezije u Srbiji. Ta knjiga je pokrenula rasprave književne javnosti i ostavila veliki uticaj na mlađe naraštaje pjesnika na području bivše Jugoslavije. Poslije "Kore", Popa je objavio i slijedeće zbirke pjesama: "Nepočin polje" (1956), "Sporedno nebo" (1968), "Uspravna zemlja" (1972), "Vučja so" (1975), "Kuća nasred druma" (1975), "Živo meso" (1975), "Rez" (1981) kao i ciklus pjesama "Mala kutija" (1984), dio buduće zbirke "Gvozdeni sad" koju nikad nije dovršio.

Od 1954. do 1979. radio je kao urednik u izdavačkoj kući Nolit u Beogradu. Slaganjem usmenog naslijeđa, igara i zagonetki, Popa je stvorio poseban pjesnički jezik moderne srbijanske poezije. Priredio je zbornike: "Od zlata jabuka" (Beograd, 1958), "Urnebesnik" (Beograd, 1960), "Ponoćno sunce" (Beograd, 1962). U pjesničkom zborniku "Od zlata jabuka" (1958) u novom svjetlu je prikazan poetski svijet narodnih umotvorina; u zborniku "Urnebesnik" (1960), poetski svijet pjesničkog humora, te u zborniku "Ponoćno sunce" (1962), poetski svijet pjesničkih snoviđenja.

Osim što je bio jedan od srbijanskih najprevođenijih pjesnika, Vasko Popa je i sam prevodio sa francuskog jezika. U Vršcu je 29. maja 1972. osnovao Književnu opštinu Vršac (KOV) i pokrenuo neobičnu biblioteku na dopisnicama, nazvanu "Slobodno lišće". Iste godine izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti. Jedan je od osnivača Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti (14. 12. 1979) u Novom Sadu.

Umro je u Beogradu 5. januara 1991. i sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.

Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Pojava Vaska Pope u poslijeratnoj domaćoj poeziji označava snažan preokret u odnosu na poetsko stvaralaštvo njegovih savremenika. Pjesnički izraz Vaska Pope je naklonjen aforizmu, poslovici, eliptičan je i jezgrovit. Jezik Vaska Pope je sažet i lapidaran. On piše kratke stihove bez rime i interpunkcije, koji su bliski metrici srbijanske narodne poezije.

Za života je objavio osam knjiga poezije koje su činile krug i nose svoje znamenje:

  • "Kora" - 1953.
  • "Nepočin polje" - 1956.
  • "Sporedno nebo" - 1968.
  • "Uspravna zemlja" - 1972.
  • "Vučja so" - 1975.
  • "Kuća nasred druma" - 1975.
  • "Živo meso" - 1975.
  • "Rez" - 1981.

Nakon smrti Vaska Pope u njegovoj je zaostavštini pronađena nedovršena knjiga pjesama "Gvozdeni sad", zatim nezavršena cjelina "Lepa varoš V", kao i krug od 5 pjesama pod zajedničkim naslovom "Ludi Lala". Iz zaostavštine potječe još i 19 pjesama, kao i knjiga zapisa o umjetnosti i umjetnicima "Kalem". 2002. godine u izdanju KOV Vršac izašla je knjiga "Rumunske i druge pesme", gdje su prvi put objavljene neke pjesme iz Popine zaostavštine koje je on još u mladosti pisao.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Nagrada "Vasko Popa"[uredi | uredi izvor]

Godine 1995. u Vršcu je utemeljena nagrada "Vasko Popa" za najbolju knjigu pjesama na srpskom jeziku, a dodjeljuje se svake godine na dan pjesnikovog rođenja, 29. juna. Nagradu dodjeljuju Društvo prijatelja Vršca "Vršac lepa varoš", koncern Hemofarm i Agencija "Đorđević". Dosadašnji dobitnici su:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]