Vladislav IV, kralj Poljske

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vladislav IV
opis
Kralj Poljske
Vladavina 8. novembar 163220. maj 1648
Prethodnik Sigismund III Vasa
Nasljednik John II Casimir Vasaa
Supružnik Cecilia Renata of Austria
Ludwika Maria Gonzaga
Djeca Władysław Konstanty
Dinastija Vasa
Otac Sigismund III Vasa
Majka Anna of Austria
Rođenje 9. juna 1595
Łobzów Flag of Poland.svg Poljska
Smrt 20. maj 1648
Merkinė

Vladislav IV, kralj Poljske (9. juni 1595. - 20. maj 1648.) je bio kralj Poljske od 1632. godine, izabrani car Rusije između 1610. i 1612. godine i de jure veliki vojvoda Moskve od 1610. godine.

Mladost[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Car Rusije[uredi | uredi izvor]

U doba kada je na vlasti u Rusiji još uvijek bio car Vasilije IV Šujski tokom zime 1610. godine tamošnji nezadovoljnici su poslali amdasadora Poljskom kralju Žigmundu III radi dogovora o predaji carske vlasti njegovom sinu Vladislavu. Konačni uspjeh ti pregovori postižu 4. februara 1610 godine kada u zamjenu za krunu poljski princ se obvezuje da će izvršiti prelaz na pravoslavnu vjeru. Da bi tada postignuti dogovor postao realnost trebalo je još samo da Poljska vojska pod zapovjedništvom generala Stanislava Zolkievskog potuče vojsku ruskog cara Vasilija IV. Taj uvjet je na kraju bio ispunjen tek u julu 1610. godine kada nakon potpune pobjede tokom opsade Smolenska Poljske trupe pobjednički ulaze u Moskvu.

Kako bi izbor novog cara bio legalan po ruskom zakonu general Stanislav Zolkievski je dobio zadatak da okupi parlament koji je trebao proglasiti novoga cara. Na sjednici tokom septembra 1610. godine taj posljednji uvjet je bio ispunjen i Vladislav je postao car Rusije i veliki vojvoda Moskve bez da je uopće ušao na Ruski teritorij.

Kada je vijest o poljskom vladaru Rusije i poljskim vojnicima u Kremlju došla u ruski narod ona je odmah izazvala potpuni bijes stanovništva. Rezultat toga je postalo stvaranje dobrovoljačkih vojski. Prva od njih je bila ona Prokopija Ljapunova koja je već u ljeto 1611. godine počela blokadu Moskve. Kako je ta vojska prije svega ovisila o karizmi vođe njegova smrt 1. augusta 1611. godine označava njen raspad.

Na žalost Vladislava taj događaj mu nije ništa donio pošto se ubrzo krenulo na stvaranje druge dobrovoljačke armije. Ruski trgovci koji ju financiraju zatražili su od Dimitrija Požarskog časnika prve armije da preuzme zapovjedanje u ovom novom pokušaju. Ova nova oslobodilačka armija pod zapovjedništvom Dimitrija Požarskog nastaje krajem 1611. godine. U odlučujućoj bitki tokom augusta 1612. godine vojne snage Ladislava su bile potpuno potučene, a tamošnji garnizon u Moskvi je bio prisiljen na kapitulaciju. Tim činom vlast ovoga "Ruskog" cara je bila završena.

Njegova lična odgovornost u ovakvom razvoju događaja se očituje u tri osnovne tačke. Odbio je prijeći na pravoslavlje što je na početku obećao, nikada nije posjetio "svoju" državu i postavio je Poljske vojnike u Kremlj. Ta sva tri događaju su bili velika, neoprostiva uvreda ruskom narodu tako da se na kraju moglo dogoditi samo ono što se desilo.