Kruševac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Kruševac

Kruševac - grad bogate tradicije i sa dugostoljećnom historijom, nekada srednjovijekovna srbijanska prijestonica, nalazi se u središnjem dijelu Srbije, na raskrsnici komunikacija koje su od oduvijek presjecale Balkan i spajale njegove periferne dijelove. Knez Lazar grad podiže oko 1371. godine, a grad se prvi put pominje 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegije Dubrovčanima. Kruševačka kotlina koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave prostire se između: Levča i Temnića na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline na Zapadu.

Općina Kruševac zahvata površinu od 854 km².[1] Sa 75.256 stanovnika na teritoriji grada i 133.732 stanovnika na teritoriji Općine[2] i 101 naseljem, privrednim resursima, razvijenim društvenim djelatnostima i duhovnom nadgradnjom, Kruševac danas predstavlja ekonomski, administrativni, kulturni, zdravstveni, obrazovni, informativni i sportski centar od značaja za Rasinski okrug, čije je sjedište u Kruševcu i Republiku Srbiju. Općina Kruševac zahvata površinu od 854 kvadratnih km. Osnovu privrednog razvoja općine Kruševac svih ovih godina čine metalo-prerađivačka i hemijska industrija. Osim velikih društevnih kolektiva u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeća i preko 3500 samostalnih radnji u svim djelatnostima. Značajna pažnja u proteklih 30-tak godina u općini Kruševac posvećivana je, i dalje se to čini, razvoju osnovnog i srednjeg obrazovanja: podizane su nove škole, dograđivani su i rekonstruisani mnogi školski objekti uz opremanje savremenim nastavnim sredstvima, opremom i učilima.

Gradske slave i proslave[uredi | uredi izvor]

U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obilježava kao dan Kosovske bitke 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine, ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a poslije proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svijesti stanovništva na ovim prostorima kao dan pogibije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države. Proslavlja se sa svim atributima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan također svake godine, u crkvi Lazarici, daje se spomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srbijanskim ratnicima u tzv. "oslobodilačkim ratovima". U prošlosti se toga dana održavao i vašer, najveći u Kruševcu. Vašeri ili sajmovi, nekada važan vid trgovine, uvedeni su u Kruševcu kad i u cijeloj Srbiji, zakonskom uredbom 1839. godine. Osim Vidovdanskog, održavali su se na Blagovijesti, 7. aprila, Sv. Iliju, 2. augusta i na "Malu Gospojinu", 21. septembra, što se održalo do današnjih dana. Esnafske slave, nekada važna karakteristika građanskog društva, kada su razni esnafi, društva i udruženja, uglavnom humanitarnog karaktera, proslavljali svog patrona - zaštitnika (najstariji esnafi u Kruševcu su lončarski iz 1839, mumdžijski iz 1842, trgovačko-bakalski iz 1846, meandžijski iz 1848...) zadržale su se još samo kod humanitarnog društva "Dobra narav", ili "Baksuzi, ugursuzi i namćori", specifičnog za ovaj grad, koje se okuplja svake godine devetog utorka od Božića, imajući svoja pravila ponašanja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/Zip/OG2006webE.zip
  2. ^ Popis stanovništva, domaćinstava i Stanova 2002. Knjiga 1: Nacionalna ili etnička pripadnost po naseljima, Republički zavod za statistiku Republike Srbije, 2003, ISBN 86-84443-00-09

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: