882.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 878. | 879. | 880. | 881. | 882. | 883. | 884. | 885. | 886. |  | ►►

Decenije:

| 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 882. (DCCCLXXXII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 882. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • 20. januar – u Frankfurtu umire kralj Luj Mlađi. Svoj dio kraljevstva prepušta mlađem bratu, caru Karlu Debelom, koji postaje jedini vladar Istočnofranačkog kraljevstva.
  • 11. april – Bitka kod Remiha: Franačka vojska pod biskupom Walom od Meca poražena je od Vikinga u napadu, u blizini Remiha (moderni Luksemburg). Tokom borbi Wala je ubijen.
  • Opsada Asselta: Karlo Debeli opsjeda vikinški logor, iz kojeg su Vikinzi pljačkali duž Meuse, Rajne i Mozela. Pobjeđuje njihovog vođu Godfrida i daje mu Zapadnu Friziju.
  • 5. avgust – Kralj Karloman II postaje jedini vladar Zapadnofranačkog kraljevstva, nakon slučajne smrti njegovog brata Luja III. Njegovu moć ograničavaju pobunjeni plemići u Burgundiji.
  • Oleg iz Novgoroda zauzima Kijev i čini ga svojom prestonicom, počevši od Ukrajine i istočne Evrope, formirajući Kijevsku Rusiju, zamenjujući 19-godišnju hristijanizaciju Ruskog kaganata.

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Alfred Veliki povećava veličinu svoje nove mornarice i isplovljava da napadne četiri vikinška broda. Dva broda su zarobljena a ostale posade su ubijene [1].

Abasidski halifat[uredi | uredi izvor]

  • Decembar – Ishak ibn Kundaj, turski vojskovođa, hapsi abasidskog halifu Al-Mu'tamida, dok on (i njegovi sljedbenici) pokušavaju pobjeći na teritoriju Tulunida.

882. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • 16. decembar – Papa Ivan VIII je ubijen u Rimu nakon desetogodišnje vladavine, vjerovatno žrtva političke zavjere. Naslijedio ga je Marin I, kao 108. papa Katoličke crkve.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • 8. februar – Muhammed ibn Tughj al-Ikhshid, osnivač dinastije Ikhshidid (um. 946.)
  • Abu 'l-Asakir Jaysh ibn Khumarawayh, muslimanski emir (približan datum)
  • Feng Dao, kineski princ i kancelar (um. 954.)
  • Han Yanhui, kineski kitanski kancelar (um. 959.)
  • Saadia Gaon, jevrejski filozof i egzeget (ili 892.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • 20. januara - Luj Mlađi, kralj Istočnofranačkog kraljevstva
  • 5. avgust - Luj III, kralj Zapadnofranačkog kraljevstva
  • 16. decembar - Ivan VIII, papa Katoličke crkve
  • Ainbíth mac Áedo, Dal Fiatach, kralj Ulaide (Irska)
  • Al-Hasan ibn Makhlad al-Jarrah, muslimanski vezir
  • Ansgarde od Burgundije, franačka kraljica (ili 880.)
  • Chen Tao, kineski pjesnik (r. 824.)
  • Eric Anundsson, kralj Švedske (približan datum)
  • Eudokia Ingerina, bizantijska carica (približan datum)
  • García Íñiguez I, kralj Pamplone (približan datum)
  • Guaram Mampali, gruzijski princ Bagratid
  • Lambert III, franački plemić (r. 830.)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Paul Hill (2009). The Viking Wars of Alfred the Great, p. 103. ISBN 978-1-59416-087-5.