Malvesiatium (Skelani)
Arheološka područja Skelani obuhvata nekoliko lokaliteta u naselju Skelani, općina Srebrenica, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik se sastoji od: rimskog naselja, dvije starokršćanske bazilike, grobova unutar bazilike, te pokretnih nalaza smještenih u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Arheološkom muzeju „Rimski municipium“ u Skelanima.
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Skelani su smješteni na lijevoj obali Drine, u zoni srednjeg Podrinja, geografski gledano, prirodni su centar Istočnog Osata, koji zajedno sa Zapadnim Osatom, čini mikroregiju Osat, s današnjim centrom u Srebrenici.
Historija[uredi | uredi izvor]
Važan vid ekonomije u rimskoj provinciji Dalmaciji, predstavljalo je rudarstvo. Srebrenička rudarska regija igrala je važnu ulogu u životu ovog dijela Rimskog Carstva. Rimski grad Malvesiatium na mjestu današnjih Skelana na rijeci Drini među najznačajnijim je antičkim područjima u Bosni i Hercegovini.[2]
Istraživanja[uredi | uredi izvor]
Arheolog Carl Patsch, a jedno vrijeme i ministar finansija, 1896. godine, na udaljenosti dva kilometra od Skelana, sjeveroistočno od napuštene Karaule Liješće, na putu, koji je vodio iz Fakovića u Skelane, našao je oltare, građevne ulomke i dva konzularna beneficijara.[3]
Sjeverozapadno od iskopina u Liješću, 1898. odine, nađeni su ulomci zarubljenog i žljebastog crijepa, grumenje malter, zemljano posuđe, ara od krečnjaka, dosta oštećena, s vidljivim dijelom natpisa: l(ibens) p(osuit).
U samim Skelanima, 750 koraka sjeveroistočno od tadašnje kasarne, Ćiro Truhelka pronašao je 1891. godine, počasnu bazu cara Karakale, između 20 velikih tesanih kamenova velikih do 1,3 m, koji potječu od veće zgrade.
U jesen 1895. godine, u neposrednoj blizini, pronađen je spomen-kamen duovira quinquennalisa T. Flavija Similisa, kome je, kako natpis kaže, podignut kip u bazilici.[4]
U okolini Skelana bilo je brojnih, jednostavno izrađenih grobnih spomenika.
Ostaci ciglane, nađeni su nedaleko od Drine. Pronađena je jaka, kompaktna masa cigle, aproksimativnih dimenzija 3,20 m dužine, 2,35 širine i oko 1,60 dubine. U donjem dijelu peći bila su tri jednaka žlijeba, u međusobnom razmaku od 50 cm, širine 20 cm, dubine 1,40 cm, pokriveni pločama od cigle. Ovo je bilo ognjište ciglane. Jarak u kojem se ložila vatra i koje je bilo većih dimenzija, nije se sačuvalo, jer ga je razorila voda.
Tada su pronađeni temelji dviju starokršanskih bazilika.
Karl Pač u svom izvještaju navodi: Gdje god bi se ovdje kopao temelj za izgradnju, naišlo bi se na podgrade i kamene ulomke iz rimskog perioda, koji su ugrađivani u zgrade.
Svoja otkrića Pač je evidentirao, napravio je tlocrt municipijuma, iscrtao spomenike i kompletno istraživanje objavio u Zemaljskom glasniku muzeja Bosne. Međutim, iste godine, desila se velika poplava. Arheološko područje prekrila su dva metra debeli nanosi riječnog mulja i šljunka, i sve je prepušteno zaboravu.
Nova istraživanja[uredi | uredi izvor]
Prvi slučajan nalaz iz Skelana predstavljao je dio kamene skulpture s predstavom kompozicije vjerovatno Jupitera i otmice Ganimeda, a pronađen je prilikom radova na izgradnji kolektora kanalizacije 1999. godine.
Drugi slučajan nalaz je kompletan žrtvenik s natpisom posvećenom Jupiteru, pronađenom prilikom izrade porodične grobnice 2000. godine, za koji se doznalo 2003. godine, nakon čega je prebačen u muzej u Bijeljini.
Tokom 2008. godine obavljena su arheološka istraživanja na četiri lokaliteta: Zadružni dom, Crkveno dvorište, privatna njiva i u dvorištu privatne kuće. Pronađeno je 30 spomenika s natpisima posvećenih Jupiteru, Trijadi, Marsu, Silvanu i Mitrasu.
Na osnovu izvještaja Karla Pača sa tačnim crtežima, 2016. obnovljena su istraživanja. Otkrivena je rimska građevina, imperatorska palata koja se nalazila u središtu rimskog grada, administrativnog centra regije. Do sada otkriveni dio zahvata 900 kvadratnih metara i obuhvata veliki broj prostorija, hodnike, dva polukruga, hipokaust – podno grijanje, ostatke zidnog slikarstva u tri sloja. Najznačajnije otkriće je podni mozaik na 100 kvadratnih metara, najveći na zapadnom Balkanu.[5] Sredstva za konzervaciju u iznosu od oko 60.000 evra osigurala je Njemačka ambasada u Sarajevu kroz program podrške projektima iz kulture. Rekonstruisan je i dobro sačuvan Gorgoneion, mozaički prikaz Meduze – najpoznatije od tri Gorgone.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Arheološko područje Skelani". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini". Zemaljski muzej Sarajevo, 1960. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
- ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "ADNAN BUSULADŽIĆ -UMJETNOST ANTIČKIH MOZAIKA NA TLU BOSNE I HERCEGOVINE". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.