Asistencija (košarka)
U košarci, asistencija se pripisuje igraču koji doda loptu saigraču koji odmah nakon toga postigne koš. Postoje neka razilaženja oko toga da li se dodavaču treba pripisati asistencija. Ona mu se može pripisati čak i ako je njegov saigrač nakon tog dodavanja prvo driblao protivnika, pa zatim postigao koš. Ipak, originalna definicija asistencije ne uključuje takve situacije[1], tako da je usporedba statistika o asistencijama u različitim periodima složena stvar.
Kao asistencija se može računati sàmo dodavanje prije pogotka, tako da se ne može ubilježiti više od 1 asistencije za 1 pogodak (za razliku od nekih drugih sportova, poput hokeja na ledu). Dodavanje nakon kojeg je na saigraču napravljen prekršaj prilikom šuta, a nakon čega on postigne poene iz slobodnih bacanja, ne računa se kao asistencija.
Plejmejkeri obično imaju najviše asistencija po utakmici, pošto je njihova osnovna uloga da vode i dodaju loptu. Centri većinom imaju manje asistencija, ali centri koji dobro pokrivaju teren i imaju dobar pregled igre mogu dominirati u svom timu po broju asistencija. Nalazeći se u reketu, centar često ima najbolje uglove i najbolju poziciju za "podvale" i ostala kratka dodavanja u zoni šuta. Wilt Chamberlain (centar) bio je najbolji asistent NBA lige 1968. godine. Jak centar koji postiže dosta koševa u reketu, kao što je Shaquille O'Neal, također može biti učinkovit asistent jer ga odbrambeni igrači često udvajaju, pa šuterima ostaje više prostora za neometane šuteve.
NBA rekord po broju asistencija u jednoj utakmici drži Scott Skiles - čak 30. To je ostvario igrajući u dresu Orlando Magica na utakmici protiv Denver Nuggetsa 30. 12. 1990.
Najbolji asistent svih vremena u NBA je legendarni John Stockton sa čak 15.806 u 1.504 utakmice (10.5 po utakmici).
Reference
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- David Biderman, "Assists: The NBA's Most Misleading Number", wsj.com, 1. april 2009.