Dakijski ratovi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dakijski ratovi
032 Conrad Cichorius, Die Reliefs der Traianssäule, Tafel XXXII.jpg
Datum101–102. i 105–106.
LokacijaDrevna Dakija
Ishododlučujuća rimska pobjeda
Sukobljene strane
Kraljevina Dakija Rimsko Carstvo
Komandanti
Decebal Trajan

Dakijski ratovi označavaju rimsko osvajanje zemlje Dačana početkom 2. stoljeća. Čim se učvrstio na prijestolju, rimski car Trajan preduzeo je pohod na Dačane, koji suugrožavali granicu Rimskog carstva na Dunavu, od Alpa do Crnog mora. Prvo je osigurao dio granice od Vindobone (Beč) do Singidunuma (Beograd) novim uporištima, među kojima se ističu Brigecij (Brigetio - Komarom) i Akvinkum (Aquincum - Budim), a zatim je u proljeće 101. prikupio kod Singidunuma pet legija koje su imale približno 60.000 ljudi sa germanskim, sarmatskim, panonskim, dalmatinskim i mavarskim pomoćnim trupama. Odavdje je krenuo za Viminacijum (Viminacium - Kostolac) kod kojeg je prešao Dunav na plovećem mostu i prodro do Tibiskuma (Tibiscum) blizu današnjeg Karansebeša (Caransebes). Moguće je da je jednu kolonu uputio preko Kontra Tijerne (Contra Tierna - Oršova), također na Tibiskum. Ozbiljnog otpora nije bilo ali se Trajan oprezno kretao, gradeći puteve, mostove i utvrđena uporišta. Do prve bitke došlo je kod Tapea (Tapae - Željezna vrata). Ta bitka je na rimskim skulpturama prikazana kao rimska pobjeda, ali, ako je uspjeha uopšte bilo, bio je nedovoljan da se nastavi nadiranje prema bliskoj Sarmizegetuzi, dačanskoj prijestonici. Trajan je prezimio na Dunavu kod Drobeta (Drobetae - Turnu Severin). Tokom zime Dačani su izvršili diverziju u Donju Meziju (Moesia Inferior). Pošto je privukao oko 2 legije, Trajan je sljedeće godine prodro iz Vlaške (Valachia) u Transilvaniju dolinom Aluta (Alutus - Olt) i prevoja Turnu Rošu (Turnu Rosu - Rotenturm). Od Cedonija (Cedoniae - Sibiju) rimske glavne snage nastavile su prema Sarmizegetuzi, dok su dvije slabije kolone, od kojih jedna dolinom Marisa (Marisus - Mureš), osiguravale operaciju. Kada je glavnina ovladala posljednjim, najjačim uporištem u blizini prijestonice i razbila deblokadne snage, kralj Dačana Decebal pristao je na mir, kojim je postao vazal Rima.

Mir nije dugo trajao. Decebal je kršio redom njegove stroge odredbe, pa je 105. godine Trajan ponovo krenuo protiv Dačana. Godinu ranije podigao je zidani most preko Dunava između Turnu Severina i Kladova (Trajanov most). U zemlju Dačana prodro je vjerovatno preko Tibiskuma i prevoja Turnu Rošu, koncentrično ka prijestolnici Sarmizegetuzi koja je zauzeta poslije teške borbe. Decebal je nastavio otpor na sjeveru, gdje je 106. izvršio samoubistvo kada su ga Rimljani opkolili. Zemlja Dačana postala je rimska provincija Dakija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Panzer aus Zusatzzeichen 1049-12.svg Nedovršeni članak Dakijski ratovi koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.