Gregersenova mlječika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Gregersenova mlječika
Euphorbia gregersenii
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Malpighiales
Porodica Euphorbiaceae
Rod Euphorbia
Vrsta Euphorbia gregersenii
K.Malý ex Beck

Gregersenova mlječika (lat. Euphorbia gregersenii K. Maly je endemska biljka iz familije Euphorbiaecae: mlječike.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Ova mlječika je višegodisnja biljka, sa zeljastim ili u osnovi odrvenjelim, uspranim stabljikama. Visoke su oko 25-55 cm, jednostavne ili raz­granate, mehko dlakave, obrasle brojnim, sjedećim, duguljastim li­stovima. Dugi su oko 4-4,5 cm, a široki oko 1,2-2,7 cm. Na vrhu su zatupljeni ili malo obrubljeni, cjeloviti, pri čemu su gornji uz osnovu srcasti. Lice je kod svih golo ili oskudno dlakava, a naličje rubo­vi su mehko dlakavi. Cvasti su vršne, ve­ćinom 4-5-zrakaste. Brakteje su elipsoidne ili ja­joliko duguljaste, gole - dužine 2,7-5,3, rijetko i do 6,5 cm, a široke 1,2-2,6 (ponekad i do 3,5) cm. Brakteole ispod muških cvjetova su laneetaste, ejelovite iii 1-3-dijelne, zute do svijetlozelene, dlakave.

Cvjeta u maju. Cvjetovi su jedno­domnni, u osobenim skupinama tzv. cija­tije (cyathitium), na kratkoj goloj peteljci. Duge su 1,5-2,5 mm, iznutra dlakave, a režnjevi su jednako dugi kao i cijev. Vrat tučka je dvodijelan.

Plod je čahura sa tri žutozelene plodnice, duge 2,5-3 mm. Boćno su gole, a na hrptu imaju dvorednu brada­vičastu krestu, koja se sastoji od izduženo bradavičastih čuperaka koji su pri dnu prošireni i obično međusobno srasli. Plodovi su zelenkasti ili purpurno poprskani. Sjemenke su duguljasto-okrugle ili jajolike, duge 2-2,5 mm, glatke

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Optimalna staništa ove vrste su doline nekih rječica i potoka na aluvijalnom nanosu. Raste je iskljucivo na serpentinskoj podlozi.

Ova mlječika je bosanskohercegovački, pretežno bosanski stenoendem. Registrirana nalazišta su: dolina Gostović potoka Kamenica i njegovih pritoka, Kamenica i Suha, Velež i Borik kod Borovnice i Tajanu.

Locus classicus je u Srednjoj Bosni: dolina potoka Gostović kod Popove luke [Maly, K. ex Beck, G. 1920.).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]