Higgsov bozon

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jedna moguća signatura Higsovog bozona iz simuliranog proton–proton sudara. Raspada se skoro trenutno u dva mlaza hadrona i dva elektrona, vidljivih kao linije.

Higgsov bozon je hipotetska elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su W i Z bozoni masivni za razliku od fotona koji nemaju masu.

Teoriju postojanje takvog bozona postavio je 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs.

Nova saznanja[uredi | uredi izvor]

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, CERN je započeo sa izgradnjom velikog hadronskog sudarača čija je gradnja završena 2008. godine. Istraživanja su zasnovana na sudarima proton-proton koji dovode do raspršivanja više čestica tipa elektrona, W i Z bozona, fotona, a ujedno i Higgsovog bozona.

4. jula, 2012., CERN je objavio formalnu potvrdu da čestica "u skladu sa Higgs-ovim bozonom" postoji, jer je njena oznaka detektovana u podacima sa veoma malom vjerovatnoćom od 0,00003% (pet sigma) proizvedena slučajnim kolebanjima; štaviše, fizičari čestica još trebaju da potvrde da je to zaista očekivani bozon, i da nije neka druga, do sada neotkrivena čestica. 14. marta 2013. godine potvrđeno je da se doista radi o Higgsovom bozonu. Peter Higgs i François Englert su 8. oktobra 2013. godine dobili Nobelovu nagradu "za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi shvatanju porijekla mase subatomskih čestica".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nuvola apps kalzium.svg Nedovršeni članak Higgsov bozon koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.