Jevrejski vjerski obredi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Jevrejski vjerski obredi:

Puhanje u šofar[uredi | uredi izvor]

Šofar je truba od ovnovskog roga. U nju se puše na Roš Hašanu (Židovsku Novu godinu) i Jom Kipur (Dan pomirbe). U savremenom se Izraelu šofar oglašava u petak poslijepodne kako bi najavio nadolazeći šabat.

Blagdansko svijetlo[uredi | uredi izvor]

Paljenje svijeća na Šabat i blagdane središnji je dio židovskog vjerskog obreda.

Vječno svijetlo[uredi | uredi izvor]

Dok se svijeće u domovima pale samo na Šabat i blagdane, u sinagogi svijeća ili svjetiljka gori neprekidno, podsjećajući vjernike na vječito Božije prisustvo.

Pokrivala za glavu[uredi | uredi izvor]

Kao u svim ortodoksnim sinagogama, tokom službe muškarci pokrivaju glave. Njemački židovi većinom nose jednostavne kape i šešire.

Razdvajanje muškaraca i žena[uredi | uredi izvor]

U tradicionalnom židovstvu muškarci i žene mole odvojeni, pa i u sinagogama pregrada razdvaja dijelove određene za muškarce i žene.

Prema Talmudu, židovskome zakoniku iz 6. vijeka to razdvajanje potiče iz razdoblja Jeruzalemskog Hrama.

Obredno čišćenje[uredi | uredi izvor]

Prema židovskom zakoniku, ruke se obredno moraju oprati nakon buđenja iz sna, dodirivanja mrtvog tijela, te prije jela, molitve i obreda poput paljenja svijeća.

Vino i štovanje[uredi | uredi izvor]

Vino je važan dio židovskih obreda. Danas se njime dočekuje i ispraća Šabat, a i neodvojiv je dio Pesaha i obreda obrezivanja.

Košer hrana[uredi | uredi izvor]

Svaki oblik življenja prilika je za štovanje. Opsežni židovski zakoni o prehrani, koji zabranjuju neke vrste hrane i propisuju načine pripremanja hrane, sredstvo su posvećivanja pojedinca i odvajanja izabranog naroda od nevjerničkih zajednica.

Hljeb[uredi | uredi izvor]

Dijeljenje hljeba dio je židovskog obreda. Na Šabat se okrugli hljeb, hala, blagoslivlja, pospe solju i jede. Na blagdan Pesah, beskvasni je hljeb, maces, najvažniji dio blagdanskog obreda.

Molitvenici[uredi | uredi izvor]

Stoljećima su se liturgijske molitve učile napamet, a molitvenici se koriste tek poslije 9. vijeka. Molitvenik sa svakodnevnim molitvama je Sidur, dok se onaj s blagdanskim molitvama naziva Mahzor. Danas se općenito štampaju s hebrejskim tekstom na desnoj stranici i prijevodom na lijevoj.

Odvojena jela[uredi | uredi izvor]

Prehrambeni zakoni navode da se meso i mliječni proizvodi ne smiju nalaziti u istom jelu, i moraju se posluživati u odvojenim posudama. Time se čuva vjerska čistoća doma, najvažnijeg središta židovske obitelji.