Jevrejski vjerski obredi
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Jevrejski vjerski obredi:
Puhanje u šofar[uredi | uredi izvor]
Šofar je truba od ovnovskog roga. U nju se puše na Roš Hašanu (Židovsku Novu godinu) i Jom Kipur (Dan pomirbe). U savremenom se Izraelu šofar oglašava u petak poslijepodne kako bi najavio nadolazeći šabat.
Blagdansko svjetlo[uredi | uredi izvor]
Paljenje svijeća na Šabat i blagdane središnji je dio židovskog vjerskog obreda.
Vječno svjetlo[uredi | uredi izvor]
Dok se svijeće u domovima pale samo na Šabat i blagdane, u sinagogi svijeća ili svjetiljka gori neprekidno, podsjećajući vjernike na vječito Božije prisustvo.
Pokrivala za glavu[uredi | uredi izvor]
Kao u svim ortodoksnim sinagogama, tokom službe muškarci pokrivaju glave. Njemački židovi većinom nose jednostavne kape i šešire.
Razdvajanje muškaraca i žena[uredi | uredi izvor]
U tradicionalnom židovstvu muškarci i žene mole odvojeni, pa i u sinagogama pregrada razdvaja dijelove određene za muškarce i žene.
Prema Talmudu, židovskome zakoniku iz 6. vijeka to razdvajanje potiče iz razdoblja Jeruzalemskog Hrama.
Obredno čišćenje[uredi | uredi izvor]
Prema židovskom zakoniku, ruke se obredno moraju oprati nakon buđenja iz sna, dodirivanja mrtvog tijela, te prije jela, molitve i obreda poput paljenja svijeća.
Vino i štovanje[uredi | uredi izvor]
Vino je važan dio židovskih obreda. Danas se njime dočekuje i ispraća Šabat, a i neodvojiv je dio Pesaha i obreda obrezivanja.
Košer hrana[uredi | uredi izvor]
Svaki oblik življenja prilika je za štovanje. Opsežni židovski zakoni o prehrani, koji zabranjuju neke vrste hrane i propisuju načine pripremanja hrane, sredstvo su posvećivanja pojedinca i odvajanja izabranog naroda od nevjerničkih zajednica.
Hljeb[uredi | uredi izvor]
Dijeljenje hljeba dio je židovskog obreda. Na Šabat se okrugli hljeb, hala, blagoslivlja, pospe solju i jede. Na blagdan Pesah, beskvasni je hljeb, maces, najvažniji dio blagdanskog obreda.
Molitvenici[uredi | uredi izvor]
Stoljećima su se liturgijske molitve učile napamet, a molitvenici se koriste tek poslije 9. vijeka. Molitvenik sa svakodnevnim molitvama je Sidur, dok se onaj s blagdanskim molitvama naziva Mahzor. Danas se općenito štampaju s hebrejskim tekstom na desnoj stranici i prijevodom na lijevoj.
Odvojena jela[uredi | uredi izvor]
Prehrambeni zakoni navode da se meso i mliječni proizvodi ne smiju nalaziti u istom jelu, i moraju se posluživati u odvojenim posudama. Time se čuva vjerska čistoća doma, najvažnijeg središta židovske obitelji.