Knapov karanfil
| Knapov karanfil Dianthus knapii | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Caryophyllales |
| Porodica | Caryophyllaceae |
| Rod | Dianthus |
| Vrsta | Dianthus knapii Ascherson & Kanitz ex Borbas |
Knapov karanfil ili Knapov klinčić (latinski: Dianthus knapii, Ascherson & Kanitz ex Borbas) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Caryophyllaceae (karanfili). Endem je Dinarida, na pograničnom području Hercegovine (Bosna i Hercegovina) i Crne Gore. U hromosomskoj garnituri ima 2n = 30.[1]
Opis[uredi | uredi izvor]
Cvjetne stabljike su visoke oko 40 cm, uspravne i blago maljave. Listovi suinearno-lancetasti, cjelovitog ruba, dugi oko 15 mm i široki oko 2–4 mm široki.
Ovaj karanfil formira glavičastu vržnu cvast (dihaziju). Čašica je zeljasta u sužava se u osje koje može biti od nje duže. Latice su duge oko 7 mm, sumpornožute, naprijed nepravilno nazubljene. Cvjetovi imaju po 10 prašnika. Cvjeta u maju i junu. Plod je žičasta valjkasta čahura, koje se otvara sa 4 zupca, a u njoj se nalazi više tamnih sjemenki.
Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Knapov karanfil naseljava kserotermne površine na rubovima kraških šuma i šumaraka, šumske proplanke i progaline, u vegetaciji suhih pašnjaka. Geološka podloga takvih staništa su karbonatne stijene, a preferira izrazito osunčane ekspozicije terena, tj. izraziti je heliofit.
Rasprostranjena je u BiH (Hercegovini) i Crnoj Gori, Locus classicus je Hercegovina: Necvijeće kod Trebinja.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.