Kriptovaluta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Gnome-colors-applications-office.svg Ovaj članak nije uopće ili je loše kategoriziran.
Za pomoć pogledajte spisak glavnih kategorija. Nakon dodavanja kategorija uklonite ovaj šablon.
Translation Latin Alphabet-cs.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Majnovanje kriptovalute

Kriptovaluta je oblik digitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmjene koristeći kriptografiju (kriptografija) kao način obezbjeđivanja sigurnosti transakcija, kontrole stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde transfera valute.[1][2][3]

Kriptovalute se definišu kao podskup digitalnih valuta, alternativnih valuta i virtuelnih valuta.

Prva kriptovaluta[uredi | uredi izvor]

Bitcoin, koji je stvoren 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.[4]

Od tada, mnogo kriptovaluta su lansirane.[5] Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu [6] nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.[7] Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovu blokčejn tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.[8]

Legalnost[uredi | uredi izvor]

Status legalnosti kriptovaluta varira od države do države i još uvijek je nedefinisan ili u stanju promjene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korištenje kriptovaluta, njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao sto su Maroko, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Bangladeš korištenje Bitcoina je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih (naprimjer Brazil, Čile, Kolumbija, Argentina) legalan.

Prednosti[uredi | uredi izvor]

  • Hakovanje Blockchain je dosta težak posao, jer zahtjeva istovremeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće.
  • Ima ozbiljan potencijal da zamjeni trenutni novčani sistem u svijetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste.
  • Niko ne može da promjeni količinu novčića koji se koriste.
  • Zbog ograničene količine novčića, otporan je na inflaciju.
  • Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa.
  • Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene.
  • Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi princip decentralizacije (takozvani "peer to peer").

Kritike i mane[uredi | uredi izvor]

  • Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare.
  • Tradicionalni finansijski proizvodi imaju imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta.
  • Mnoge banke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, takođe odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama.
  • Kriptovalute treba da zadovlje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Npr. broj trgovaca Bitkojinom je mali, ali konstantno rastući.
  • Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanim hardverom i softverom za njihovo korišćenje.
  • Mogu biti zauvijek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na internetu.[9]
  • Zasnovane su na komplikovanim matematičkim algoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.[10]
  • Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Greenberg, Andy (20. 4. 2011.). "Crypto Currency". Forbes.com. Pristupljeno 8. 8. 2014.. 
  2. ^ Cryptocurrencies: A Brief Thematic Review. Social Science Research Network. Date accessed 28 august 2017.
  3. ^ Schuettel, Patrick (2017). The Concise Fintech Compendium. Fribourg: School of Management Fribourg/Switzerland. 
  4. ^ Sagona-Stophel, Katherine. "Bitcoin 101 white paper". Thomson Reuters. Arhivirano s originala, 13 Aug 2016. Pristupljeno 11. 7. 2016..  Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  5. ^ Tasca, Paolo (7. 9. 2015.). "Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks". SSRN 2657598. 
  6. ^ McDonnell, Patrick "PK" (9. 9. 2015.). "What Is The Difference Between Bitcoin, Forex, and Gold". NewsBTC. Pristupljeno 15. 9. 2015.. 
  7. ^ Allison, Ian (8. 9. 2015.). "If Banks Want Benefits Of Blockchains, They Must Go Permissionless". NewsBTC. Pristupljeno 15. 9. 2015.. 
  8. ^ Matteo D’Agnolo. "All you need to know about Bitcoin". timesofindia-economictimes. 
  9. ^ Sheppard, William (1. 4. 2014.). "Keeping Your Cryptocurrency Safe". C4ss.org. Pristupljeno 18. 12. 2017.. 
  10. ^ 3:00 PM (11. 4. 2014.). "Cryptocurrency and Global Financial Security Panel at Georgetown Diplomacy Conf". Meetup.com. Pristupljeno 18. 12. 2017.. 
  11. ^ "Bitcoins Spark Regulatory Crackdown as Denmark Drafts Rules". Bloomberg.com. 18. 12. 2013. Pristupljeno 18. 12. 2017.. 

Literatura[uredi | uredi izvor]