Kriptovaluta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Logo za Bitcoin, prvu decentralizovanu kriptovalutu

Kriptovaluta je oblik digitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmjene koristeći kriptografiju (kriptografija). Na taj način se vrši obezbjeđivanje sigurnosti transakcija, kontrola stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde prijenosa valute.[1][2][3]

Kriptovalute se definišu kao podskup digitalnih valuta, alternativnih valuta i virtuelnih valuta.

Prva kriptovaluta[uredi | uredi izvor]

Bitcoin, koji je uveden 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.[4]

Od tada, došlo je do uvođenja mnogobrojnih kriptovaluta.[5] Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu [6] nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.[7] Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovu blokčejn (engleski:blockchain) tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdijeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.[8]

Legalnost[uredi | uredi izvor]

Status legalnosti kriptovaluta varira od države do države i još uvijek je nedefinisan ili u stanju promjene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korištenje kriptovaluta, njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao što su Maroko, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Bangladeš korištenje Bitcoina je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih (naprimjer Brazil, Čile, Kolumbija, Argentina) legalan.

Prednosti[uredi | uredi izvor]

  • Hakovanje sistema Blockchain je dosta težak posao, jer zahtijeva istovremeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće.
  • Ima ozbiljan potencijal da zamijeni trenutni novčani sistem u svijetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste.
  • Niko ne može da promjeni količinu novčića koji se koriste.
  • Zbog ograničene količine novčića, otporan je na inflaciju.
  • Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa.
  • Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene.
  • Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi princip decentralizacije (takozvani P2P mreža (engleski: "peer to peer").

Kritike i mane[uredi | uredi izvor]

  • Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare.
  • Tradicionalni finansijski proizvodi imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta.
  • Mnoge banke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, također odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama.
  • Kriptovalute treba da zadovolje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Naprimjer, broj trgovaca bitcoinom je mali, ali je u stalnom porastu.
  • Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanim hardverom i softverom za njihovo korišćenje.
  • Mogu biti zauvijek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na internetu.[9]
  • Zasnovane su na komplikovanim matematičkim algoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup prema njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.[10]
  • Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.[11]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Schuettel, Patrick (2017). The Concise Fintech Compendium. Fribourg: School of Management Fribourg/Switzerland. Arhivirano s originala, 24. 10. 2017. Pristupljeno 25. 3. 2018.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Greenberg, Andy (20. 4. 2011). "Crypto Currency". Forbes.com. Pristupljeno 8. 8. 2014.
  2. ^ Cryptocurrencies: A Brief Thematic Review. Social Science Research Network. Date accessed 28 august 2017.
  3. ^ Schuettel, Patrick (2017). The Concise Fintech Compendium. Fribourg: School of Management Fribourg/Switzerland. Arhivirano s originala, 24. 10. 2017. Pristupljeno 25. 3. 2018.
  4. ^ Sagona-Stophel, Katherine. "Bitcoin 101 white paper" (PDF). Thomson Reuters. Arhivirano s originala (PDF), 13 Aug 2016. Pristupljeno 11. 7. 2016.
  5. ^ Tasca, Paolo (7. 9. 2015). "Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks". SSRN 2657598. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ^ McDonnell, Patrick "PK" (9. 9. 2015). "What Is The Difference Between Bitcoin, Forex, and Gold". NewsBTC. Pristupljeno 15. 9. 2015.
  7. ^ Allison, Ian (8. 9. 2015). "If Banks Want Benefits Of Blockchains, They Must Go Permissionless". NewsBTC. Pristupljeno 15. 9. 2015.
  8. ^ Matteo D’Agnolo. "All you need to know about Bitcoin". timesofindia-economictimes. Arhivirano s originala, 26. 10. 2015. Pristupljeno 25. 3. 2018.
  9. ^ Sheppard, William (1. 4. 2014). "Keeping Your Cryptocurrency Safe". C4ss.org. Pristupljeno 18. 12. 2017.
  10. ^ 3:00 PM (11. 4. 2014). "Cryptocurrency and Global Financial Security Panel at Georgetown Diplomacy Conf". Meetup.com. Pristupljeno 18. 12. 2017.
  11. ^ "Bitcoins Spark Regulatory Crackdown as Denmark Drafts Rules". Bloomberg.com. 18. 12. 2013. Pristupljeno 18. 12. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kriptovaluta&oldid=3545918"