Mujaga Komadina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Mujaga Komadina
Rođenje 1839.
Mostar, Osmanlijsko carstvo
Smrt 6. maj 1925.
Mostar, Kraljevina SHS
Poznat(a) po Gradonačelnik Mostara
(1909–1918)
Mezar Mujage Komadine u dvorištu Lakišića džamije u Mostaru

Mujaga Komadina (pravim imenom Mustafa) bio je poslovna i politička ličnost iz Mostara.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Husein-hodžinoj mahali u Mostaru (današnja Carina). Njegov otac Omer-aga bio je sarač, a osim Mujage, imao je još tri sina i jednu kćer.[1] Obrazovanje je stekao u mektebu i medresi i tečno je govorio turski i njemački jezik. Volio je čitati i posjedovao je veliku biblioteku, koja se većinom sastojala od djela na turskom jeziku.

Bio je uspješan poslovni čovjek[2] i povremeno je nudio da finansira određene projekte vlastitim sredstvima. Bio je jedan od osnivača Dobrovoljne vatrogasne jedinice (1885), u koju je uložio 50 forinti.

Javni funkcioner[uredi | uredi izvor]

Vijećnik Gradskog vijeća Mostara bio je od 1893, a gradonačelnik Mostara od 1909. do 1918, u posljednjoj deceniji austro-ugarskog perioda. Za njegovog mandata u Mostaru je izgrađeno više građevina evropskog stila i Mostar je počeo ličiti na srednjoevropske gradove.[3]

Najprije je 1903. godine dao izgraditi džamiju u Gornjoj Drežnici, ženski mekteb u Brankovcu i trospratnicu na Glavnoj ulici, u kojoj je do rata bila smještena Skupština opštine Mostar. Zatim je 1906. dao izgraditi zgradu suda, koja je bila njegovo vlasništvo, 1912. izgrađena je gradska elektrana i na gradskim ulicama 630 lampi zamijenilo je fenjere. Godine 1913. izgrađen je Lučki most, u čijoj je neposrednoj blizini smještena škola, a koji je tadašnje Gradsko vijeće Mostara nazvalo po Komadini zbog njegovih zasluga u gradnji mosta. Naredne godine izgrađeno je gradsko kupatilo – Banja, 1917. izgrađen je Carinski most, zatim zgrada Gimnazije, privatna rezidencija na Stefanijinom šetalištu te niz drugih građevina.

Gradska banja[uredi | uredi izvor]

Na kraju osmanlijske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom Mostar je imao dva javna kupatila (hamama). Komadina je bio oduševljen kupatilom koje je vidio u Budimpešti i u maju 1911. predložio je projekt izgradnje kupatila. Nacrt je izradio Miroslav Loose, tadašnji upravnik gradskog vodovoda. Na Komadininu preporuku Gradsko vijeće poslalo je Loosea u inozemstvo da proučava javna kupatila. Gradska banja otvorena je 3. juna 1914, a, prema anegdoti, Komadina je okupljenim ljudima tom prilikom rekao: "Narode, evo ti banje. Ko ima para – bujrum; ko nema – eno mu Neretve."

Smrt[uredi | uredi izvor]

Posjetio je Italiju 7. aprila 1925, 29 dana prije smrti. Sahranjen je u dvorištu Lakišića džamije na Ričini.[4]

Zanimljivost[uredi | uredi izvor]

Ime Mujage Komadine sačuvano je i u sevdalinci "Dvore gradi Komadina Mujo", čija je najpoznatija interpretacija onā Himze Polovine, također Mostarca.

Reference[uredi | uredi izvor]