Novi Zrin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Novi Zrin
Međimurje, Hrvatska
Prikaz Novog Zrina njemačkog autora Hieronymusa Orteliusa
Prikaz Novog Zrina njemačkog
autora Hieronymusa Orteliusa
Vrsta građevine Utvrda
Tip Barokna nizijska utvrda
okružena širokim jarkom
ispunjenim vodom
(njem. Wasserburg)
Građevni materijal Kamen, drvo
Položaj Na rijeci Muri
kod Donje Dubrave,
Međimurska županija
Osnivanje 17. vijek
Vlasnici Nikola Zrinski (1661–1664)
Stanje sačuvanosti Ruševina u tragovima
Položaj Novog Zrina, tada već razorenog ("Forte Zrino demolito"), na staroj geografskoj karti iz 1670.

Novi Zrin (mađ. Zrínyiújvár ili Uj-Zrínyivár, tur. Yeni Zerinvar) bila je utvrda koju je na krajnjoj istočnoj ivici Međimurja (na području naselja Donja Dubrava i na granici sa Mađarskom), blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi hrvatski ban Nikola Zrinski 1661. Nazvao ju je prema Zrinu, zamku na Zrinskoj gori u današnjoj Sisačko-moslavačkoj županiji i nekadašnjem velikom posjedu familije Zrinski, koji je u 17. vijeku bio pod vlašću Osmanlija.

Utvrda je trebala da služi za odbranu hrvatske teritorije od stalnih osmanlijskih prodora, pa je ovima smetala. Stoga su je Osmanlije u iduće tri godine nekoliko puta opsjedali, ali je hrvatska vojna posada uz austrijsko-njemačka pojačanja uspjela da je odbrani. Ipak, početkom juna 1664. brojna vojska pod komandom velikog vezira Fazil Ahmed-paše Ćuprilića (1661–1676) stigla je iz Istanbula i držala utvrdu pod opsadom gotovo mjesec dana. Nakon nebrojenih svakodnevnih napada, nekoliko hiljada izmorenih branilaca je, ne dobivši vojna pojačanja, poginulo ili se povuklo iz utvrde, a Osmanlije su, osvojivši je, 7. jula 1664. potpalili lagume (eksploziv u potkopima) i razorili je.

Prema odredbama vašvarskog mirovnog sporazuma, koji je zaključen poslije Monošterske bitke u kojoj su Osmanlije 1. augusta 1664. doživjeli poraz, Novi Zrin nije smio da se obnovi. Nikola Zrinski, kao i velik dio ostalog hrvatsko-ugarskog plemstva, bio je ogorčen nepovoljnim uslovima tog sporazuma, pa je to dovelo do Zrinsko-frankopanske urote protiv Bečkog dvora.

Budući da je utvrda bila razvaljena do temelja, a rijeka Mura promijenila svoj tok, tačan položaj fortifikacije do danas nije sa sigurnošću ustanovljen. Na hrvatskoj strani obale Mure, pored mjesta gdje se nekad nalazio Novi Zrin, postavljen je memorijalni obelisk.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]