Oberstdorf
| Oberstdorf | ||
| Naselje | ||
 Oberstdorf
| ||
|
||
| Službeni naziv: Oberstdorf | ||
| Država |  Njemačka
| |
|---|---|---|
| Regija |  DE-BY
| |
| Nadmorska visina | 813 m | |
| Koordinate | 47°25′0″N 10°17′0″E / 47.41667°N 10.28333°E | |
| Površina | ||
| - Urbana zona | 229,74 km2 | |
| Stanovništvo | ||
| - Urbana zona | 9.590 | |
| Gustoća | ||
| - Urbana zona | 42 /km2 | |
| Gradonačelnik | Laurent Mies | |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | |
| - ljeto | CEST / UTC+2 | |
| Poštanski broj | 87561 | |
| Pozivni broj | +49 08322 | |
| Autooznaka | OA | |
| Kod | 09 7 80 133 | |
  | ||
| Veb-sajt: markt-oberstdorf.de | ||
Oberstdorf je naselje sa statusom Markt u bavarskom okrugu Oberallgäu, Njemačka. On je najjužnije naselje u Njemačkoj. Sa površinom od 229,74 km², općina Oberstdorf je, nakon Münchena i Lenggriesa, treća po površini u Bavarskoj. Oko 17 km jugozapadno od središta naselja nalazi se tzv. Haldenwanger Eck koji predstavlja najjužniju tačku Njemačke. Oberstdorf se nalazi u području Allgäuskih Alpa, i smatra se planinskom banjom i lječilištem. Osim toga, poznat je i kao skijaški centar i mjesto održavanja takmičenja u skijaškim skokovima i letovima, te omiljeno odredište za planinare.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Podjela[uredi | uredi izvor]
Općina Oberstdorf se sastoji iz istoimenog naselja (na 813 metara n.v., mjereno kod katoličke crkve), te pet drugih naselja:
- Kornau se nalazi na 915 m n.v. a u blizini se nalazi uspinjača Söllereck te kapele St. Fabian i St. Sebastian, sa značajnim kulturnim blagom.
- u Reichenbachu (226 stanovnika) nalazi se kapela sv. Jakoba stara oko 450 godina.
- malehno naselje Rubi ima samo 175 stanovnika.
- za Schöllang karakteristične su seoske kuće oko baroknog crkvenog tornja sa lukovičastom kupolom. U blizini se nalazi crkva iz 1531. godine.
- Selo Tiefenbach svoje ime je dobilo po stablima planinskog bora. Naselje se nalazi na uzvisini iznad Breitacha. Tiefenbach ima stogodišnju tradiciju kao banjsko i planinsko lječilište, a to duguje svojim izvorima bogatim sumporom. Već krajem 15. vijeka ovdje je dolazila vlastela i plemstvo da bi se liječili.
Doline[uredi | uredi izvor]
Od Oberstdorfa može se doći do niza visokih dolina, koje nisu atraktivne samo za poljoprivredu, već služe kao polazne tačke za produžene šetnje ili planinarenje.
Neke od većih dolina (njem. Tal) su: Breitachtal, Starzlachtal, Birgsautal (Stillachtal), Rappenalptal, Warmatsgundtal, Illertal, Oytal, Trettachtal, Dietersbachtal i Traufbachtal. Doline Oytal i Dietersbachtal razdvojene su planinama Höfats i Rauheck. Selo Gerstruben nalazi se na ulazu u dolinu Dietersbachtal, a smatra se selom na najvišoj nadmorskoj visini u Njemačkoj. Dolina Rappenalptal je jedna od najdužih dolina i vodi pored najjužnijeg njemačkog naselja Einödsbach u blizini najjužnije tačke Njemačke, Haldenwanger Ecka. Na kraju doline nalazi se prevoj Schrofenpass preko kojeg se ulazi u Austriju.
Planine[uredi | uredi izvor]
Allgäuske Alpe u području Oberstdorfa dosežu visinu od preko 2.600 metara nadmorske visine i spadaju u planinsku grupu sjevernih krečnjačkih Alpa. Najpoznatiji vrhovi u Allgäuskim Alpama su:[1]
- Fellhorn (2038 m) (Cvijetno brdo Allgäua)
- Himmelschrofen (1791 m)
- Höfats (2259 m) (najmarkantniji travnati vrh Allgäua)
- Kratzer (2427 m)
- Großer Krottenkopf (2656 m) (najviši vrh Allgäuskih Alpa)
- Mädelegabel (2645 m)
- Nebelhorn (2224 m) (do kojeg vodi žičara)
- Rubihorn (1957 m)
- Schattenberg (1845 m) (na kojem se nalazi i istoimena skakonica)
- Schneck (2268 m) (neobičnog izgleda, vrlo strmih strana)
- Trettachspitze (2595 m)
- Hoher Ifen (2230 m)
Historija[uredi | uredi izvor]
Oberstdorf je prvi put spomenut 1141. godine u posvetnom crkvenom natpisu. Gradsko naselje Kornau prvi put je spomenuto pod imenom Corneja u jednoj povelji u samostanu Isnyer. Crkveni posjed zvani zu Obrostdorf Adelheid iz dinastije Waldburg prodala je 1351. godine porodici Heimhofen. Ulrich von Heimhofen je 1422. dobio sudsko pravo nižeg stepena nad Oberstdorfom. Nekoliko godina kasnije, 1440, porodica Heimhofen prodala je polovinu svog posjeda kneževini-biskupiji Augsburg. Godine 1477. i ostatak posjeda Oberstdorf došao je pod vlast augsburškog kneza-biskupa Johana II od Werdenberga. Kralj Maksimilian I, kasnije car Svetog rimskog carstva, dao je Oberstdorfu 1495. status Markta i sudsko pravo višeg stepena.
Grof Hugo od Montforta u Tiefenbachu je izgradio banju na ljekovitom sumpornom izvoru, koja je preteča današnjeg lječilišta. U svojoj Comographiji, Sebastian Münster je spomenuo sumpornu banju koja liječi groznicu u "Teuffenbachu". Banju je obnovio 1644. grof Hugo od Königsegga. U Tridesetogodišnjem ratu naselje su nekoliko puta opustošili švedski vojnici: 1632, 1634. te posljednji put 1647. godine. Tokom 1634/1635. oko 700 stanovnika Oberstdorfa umrlo je od posljedica crne smrti.
Godine 1787. u Oberstdorfu izgrađena je prva školska zgrada. U noći sa 5. na 6. maj 1865. izbio je požar u gradu, u kojem je izgorjelo 146 kuća. OKo dvije trećine svih građevina je uništeno, a gradska vijećnica je morala biti izgrađena iz temelja. U 1885. zabilježena je posjeta od 2.353 turista u banju. Željeznička linija prema Sonthofenu otvorena je 1888. godine. Na skakaonici na Schattenbergu prvo takmičenje u skijaškim skokovima održano je 1926, a te godine najduži postignuti skok iznosio je 35 metara.
Religija[uredi | uredi izvor]
U doba reformacije pokret anabaptista u Oberstdorfu naišao je na pozitivan prijem. Međutim, i pored snažne podrške, njihovi posjedi su im oduzeti. Tokom vijekova, protestanti više nisu ovdje bili dobrodošli, tako da u Oberstdorfu postoje samo rimokatoličke crkve.
Danas grad pripada regiji IV (Kempten) odnosno dekanatu Sonthofen biskupije Augsburg. On je sjedište župe i nekoliko kurija i podružnica. Katolička župa Baptisti sv. Jovana pripada diocezi Augsburg, najvećoj po površini. Tek 1873. godine u Oberstdorfu je održana evangelistička služba, uglavnom za posjetioce lječilišta. Godine 1905. postavljen je kamen temeljac evangelističko-luteranske crkve, danas Crkve Krista. Od 1942. u Oberstdorfu postoji zasebna, samostalna župa Evangelističko-luteranske crkve Bavarske. U okolnim mjestima, lokalne evangelističke crkvene zajednice su djelimično povezane s njom.[2]
Evangelistička zajednica Crkve Krista Oberstdorf danas pripada samostalnoj župi Fischen im Allgäu kao i župnom vikarijatu Kleinwalsertal sa crkvom Hirschegg i s tim u vezi proširenom području dijaspore. Sama protestantska crkvena zajednica broji oko 1.500 članova sa primarnim boravištem i 700 članova sa sekundarnim boravištem. Župnici također obavljaju brojne crkvene službe u planinama, tokom sezone planinarenja.[3] Osim katolički i evangelističkih crkava u Oberstdorfu postoji i niz drugih crkava i kapela.[4]
Politika[uredi | uredi izvor]
Vijeće[uredi | uredi izvor]
Od općinskih izbora u Bavarskoj održanih 16. marta 2014. kada je na izbore izašlo 62,1% birača, općinsko vijeće Oberstdorfa sastoji se iz:[5]
| stranka | udio glasova | mandata |
|---|---|---|
| CSU | 29,6 % | 6 |
| SPD | 4,4 % | 1 |
| Savez 90/Zeleni | 8,8 % | 2 |
| Freie Wähler Bavarska | 31,9 % | 6 |
| nezavisna lista Oberstdorfa (UOL) | 13,3 % | 3 |
| Savez za Oberstdorf/FDP (AO/FDP) | 12,2 % | 2 |
Osim toga, općinskom vijeću pripada i direktno izabrani gradonačelnik.
Gradonačelnici[uredi | uredi izvor]
Naveden je spisak svih gradonačelnika Oberstdorfa od 1795. godine. Zvanična titula do 1806. bila je Gerichtsammann, do 1869. predstavnik zajednice, a od tada gradonačelnik.[6]
|
|
Turizam[uredi | uredi izvor]
Sa oko 17 hiljada kreveta i 2,4 miliona noćenja godišnje, Oberstdorf se smatra jednim od svojevrsnih turističkih magneta Njemačke. Tome pridonose oko 200 kilometara pješačkih planinskih puteva u tri različita visinska nivoa, 76 kilometara staza, 20 skijaških liftova na Fellhornu, Nebelhornu i Söllereck, kao i turistička zajednica za zimske sportove Oberstdorfa i obližnjeg Kleinwalsertala, te 128 kilometara staza za skijanje. Oko 75% cjelokupnog područja općine potpada u okvire zaštićenih prirodnih područja.
Sport[uredi | uredi izvor]
Svake godine u njemu se održava prvo takmičenje u skijaškim skokovima u sklopu turneje "Četiri skakaonice". Osim male i velike skakaonice, tu se nalazi i letaonica, na kojoj je dosad održano 5 svjetskih prvenstava u ski-letovima (1973, 1981, 1988, 1998, 2008).
Gradovi partneri[uredi | uredi izvor]
Postoji skopljeno partnerstvo sa francuskim selom Megève u departmanu Haute-Savoie. Ono je isto kao i Oberstdorf turističko selo sa velikim brojem posjetilaca i bogatom skijaškom ponudom.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kompass Wander-, Bike- und Skitourenkarte: Blatt 03 Oberstdorf, Kleinwalsertal (1:25.000). ISBN 978-3-8549-1231-6 (stanje: 2009).
- ^ Karl Hofmann, Oberstdorf im Allgäu - Ein Führer durch Ort und Landschaft, Verlag Karl Hofmann, Oberstdorf 1989, 33. izd., str. 52
- ^ "Gemeindebrief der Evangelischen Christuskirchengemeinde Oberstdorf", izdanje 2008.
- ^ Kirchen und Kapellen in Oberstdorf
- ^ Bekanntmachung der Gemeinde
- ^ Auflistung Oberstdorfer Bürgermeister pristupljeno 4. 4. 2015.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Oberstdorf |
