Innsbruck

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Innsbruck
Grad
Panorama Innsbrucka
Panorama Innsbrucka
Grb
Grb
Innsbruck na karti Austrije
Innsbruck na karti Austrije
Innsbruck
Položaj u Austriji
Koordinate: 47°16′02″S 11°23′34″I / 47.267222°S 11.392778°I / 47.267222; 11.392778
Država Austrija
Pokrajina Flag of Tirol.svg Tirol
Vlada
 • Gradonačelnica Hilde Zach (Lista za Innsbruck)
Površina
 • Ukupno 104,91 km2
Nadmorska visina 574 m
Stanovništvo (2008)
 • Ukupno 118.902
 • Gustoća 1.133/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj A-6010 - A-6080
Registarska oznaka I
Pozivni broj +43 512
Veb-sajt www.innsbruck.at

Innsbruck (slovenski (zastarjeli naziv) Inomost) glavni je grad austrijske pokrajine Tirol na rijeci Inn. Innsbruck je poznat kao središte zimskih sportova. Grad je dvaput bio domaćin zimskih olimpijskih igara: 1964. i 1976, kad je zamijenio Denver, koji je zbog otpora svojih građana odustao od održavanja igara. U njemu se nalazi Bergisel, skakaonica na kojoj se održava jedno od natjecanja Turneje 4 skakakonice. 1984. i 1988. u gradu su održane Zimske paraolimpijske igre.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad je udaljen oko 450 kilometara zapadno od Beča i podijeljen je na devet katastarskih općina (njemački: Kastralgemeinden):

  • Innsbruck (18.524): Altstadt, Dreiheiligen, Saggen
  • Wilten (15.772): Mentlberg, Sieglanger, Wilten West
  • Pradl (30.890): Pradler-Saggen, Reichenau, Tivoli (od 2008)
  • Hötting (31.246): Höttinger Au, Hötting West, Hungerburg (Hoch-Innsbruck), Sadrach, Allerheiligen, Kranebitten
  • Mühlau (4.750): Hungerburg (Hoch-Innsbruck)
  • Amras (5.403): Roßau
  • Arzl (10.293): Neuarzl
  • Vill (535)
  • Igls (2.204)

Historija[uredi | uredi izvor]

Innsbruck se prvi put spominje 1187. godine pod imenom Insprucke.[1] Između 1187 i 1205 Innsbruck dobija status grada koje je 1239. godine potvrđeno i prošireno.[2] 1363. godine Margarete Maultasch, zadnja grofica Tirola, prepustila je Innsbruck Habsburgerima što je rezultiralo pripajanje Austriji.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bitschnau – Obermair: op. cit., str. 327ff. br. 816.
  2. ^ Ernst-Theodor Gaupp (1851). Deutsche Stadtrechte des Mittelalters mit rechtsgeschichtlichen Erläuterungen. Wrocław. str. 251–256. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]