Pandemija koronavirusa 2019/2020.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pandemija koronavirusa 2019/2020.
Coronavirus patients at the Imam Khomeini Hospital in Tehran, Iran -- بخش ویژه بیماران کرونا در بیمارستان امام خمینی تهران -- March 1, 2020.jpg
蔡總統視導33化學兵群 02.jpg2020 coronavirus task force.jpg
(u smjeru kazaljke na satu)
  • Hospitalizirani pacijenti u Teheranu, Iran
  • Dezinfekcijska vozila u Taipeiu
  • Italijanska radna grupa protiv širenja bolesti
COVID-19 Outbreak World Map.svg
Karta pandemije zaključno s 27. martom 2020.
  > 10.000 potvrđenih slučajeva
  1.000–9.999 potvrđenih slučajeva
  100–999 potvrđenih slučajeva
  10–99 potvrđenih slučajeva
  1–9 potvrđenih slučajeva
Bolest COVID-19
Virusni soj Teški akutni respiratorni sindrom
koronavirus 2
(SARS-CoV-2)
Lokacija Svijet
Prvi slučaj 1. decembar 2019.
Porijeklo Wuhan, Hubei, Kina
30°35′14″N 114°17′17″E / 30.58722°N 114.28806°E / 30.58722; 114.28806
Potvrđenih slučejeva > 15,24 miliona
Oporavljenih > 8,66 miliona
Broj umrlih
> 623.863
Teritorije
> 188

Pandemija koronavirusa 2019/2020.[a] jest trenutna svjetska pandemija koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) koju uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2). Virus se prvi put pojavio u Wuhanu u provinciji Hubei u Kini u decembru 2019. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju 11. marta 2020.[1]

Do 23. jula 2020, preko 15.24 miliona slučajeva je potvrđeno u 188 zemalja i teritorija.[2] Preko 623.000 ljudi je umrlo, dok se preko 8.6 miliona oporavilo.

Virus se širi među ljudima preko respiratornih kapljica od kašljanja i kihanja.[3] Respiratorne kapljice mogu biti proizvedene u toku disanja, ali se smatra da virus nije prenosiv zrakom.[4] Zarazu je moguće dobiti i diranjem lica, nakon što je osoba dotakla kontaminiranu površinu.

Vrijeme prije pojave prvih simptoma obično je pet dana, ali može da bude i između dva i 14 dana.[5] Preporučene mjere prevencije uključuju često pranje i dezinfekcija ruku, udaljavanje od drugih ljudi (posebno onih koji su bolesni) te praćenje i samoizolacija do 14 dana za koje se sumnja da su inficirani.[6] Komplikacije mogu uključivati upalu pluća i akutni respiratorni distres sindrom. Ne postoji vakcina ili specifični antivirusni tretman. Primarni treman jest ublažavanje simptoma i potporna terapija.

Mnoge države ograničile su putovanja, otkazale nastavu u školama, sportske i kulturne događaje i uvele mjere izolacije i policijske sate.[7] Preko 1,2 milijardi učenika i studenata u više od 124 države je moralo zaustaviti školovanje.

Pandemija je uzrokovala društveno-ekonomski poremećaj na svjetskom nivou, odgađanje i otkazivanje velikog broja sportskih, religijskih i kulturnih događaja, te panično kupovanje iz straha od nestašice raznih vrsta roba. Društvene posljedice pandemije također uključuju ksenofobiju ili rasizam prema Kinezima i drugim ljudima istočnoazijskog porijekla, te širenje dezinformacija i teorija zavjere o virusu i njegovom porijeklu.[8]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Animirana mapa svijeta i tok širenja bolesti

O grupi slučajeva upale pluća nepoznatog uzroka u Wuhanu prvi put se saznalo 31. decembra 2019. Većina slučajeva povezivana su sa pijacom životinja, stoga se vjeruje da je virus zoonoza. Virus je kasnije identifikovan kao SARS-CoV-2, blizak koronavirusu šišmiša[9] i SARS-CoV.

Od rane grupe zaraženih dvije trećine njih je imalo veze sa pijacom na kojoj se između ostalog prodaju divlje životinje, iako prva osoba koja je imala simptome, prijavljena 1. decembra 2019, nije imala nikakve veze sa pijacom.

Do 26. februara 2020. novi slučajevi u Kini su polako opadali, ali su naglo skočili u Italiji, Iranu i Južnoj Koreji, i pretekli broj ukupnih potvrđenih slučajeva u Kini.

Službeni izvori iz Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva smatraju da će biti potrebno 60–70% zaraženih ljudi da se postigne kolektivni imunitet.[10][11][12]

Dijagrami[uredi | uredi izvor]

Uzrok[uredi | uredi izvor]

Mikroskopska slika koja pokazuje SARS-CoV-2, vrstu koronavirusa koja je izazvala pandemiju.

Virologija[uredi | uredi izvor]

Virus SARS-CoV-2 za koji se smatra da je životinjskog porijekla uzročnik je COVID-19 bolesti.[13] Epidemiološka studija prvih 72.314 slučajeva ustanovila je mogućnost "kontinuiranog zajedničkog izvora" izbijanja epidemije u decembru 2019. koji se najčešće veže za veliku pijacu u Wuhanu gdje se prodaju razne vrste životinja.

Simptomi i prevencija[uredi | uredi izvor]

Kao i kod drugih respiratornih bolesti, infekcija virusom SARS-CoV-2 može izazvati blage simptome, uključujući curenje iz nosa, grlobolju, kašalj i povišenu temperaturu. Kod nekih osoba može izazvati teži oblik bolesti, poput upale pluća ili otežanog disanja. Rijeđe, bolest može biti fatalna. Povišeni rizik postoji kod starijih osoba i ljudi s postojećim hroničnim oboljenjima (poput dijabetesa i srčanih bolesti).[14]

Prenos[uredi | uredi izvor]

Cough/Sneeze droplets visualized in dark background using Tyndall scattering
Respiratorne kapljice, posljedica kihanja.

Zaključno s 27. martom Svjetska zdravstvena organizacija i Centra za kontrolu bolesti imaju stav da se bolest širi prilikom bliskog kontakta i preko respiratornih kapljica koji su rezultat kašlja ili kihanja. Respiratorne kapljice mogu biti proizvedene i prilikom izdisaja, što uključuje i razgovor, ali se smatra da virus ne može opstati u zraku.

Bolest se najčešće širi sa osoba koje pokazuju simptome bolesti. Po dosadašnjim dokazima virus se širi lako, iako svi detalji nisu poznati, procjenjuje se da jedna osoba inficira barem dvije ili tri druge osobe.[4]

Virus može ostati infektivan satima ili danima na površinama.[15] Površine se mogu dekontaminirati s mnogim vrstama rastvora, uključujući 62–71% etanol, 50–100% izopropanol, 0,1% natrijum hipohlorit, 0.5% vodik-peroksid, i 0.2–7.5% povidon-jod. Drugi rastvori kao što su benzalkonijum hlorid i hlorheksidin su manje efikasni.

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Decembar 2019.[uredi | uredi izvor]

Prvi prijavljeni slučajevi bili su od ljudi koji rade na pijaci morskih plodova u Wuhanu. Kineski naučnici su potom izolirali, preslikali i stavili na raspolaganje njegov genetski niz. Patogen je virus porodice korona čija je genetska sekvenca je slična u 80% virusu SARS-u. Prvi simptomi virusa su se pojavili 8. decembra.

Januar 2020.[uredi | uredi izvor]

Hong Kong i Makao proglašavaju prve slučajeve 22. januara. Početkom februara, broj umrlih u Kini premašio je broj epidemije SARS-a. Dana 30. januara, Italija je imala dva slučaja oboljelih od virusa, dvojica kineskih turista za koje se pretpostavlja da su prvo stigli u Milano, a zatim otišli u Rim kada su se pojavili prvi simptomi bolesti. Vlada je proglasila vanredno stanje na šest mjeseci i obustavila letove do Kine i iz nje.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je izbijanje epidemije vanrednim stanjem za međunardono javno zdravstvo 30. januara.

Februar 2020.[uredi | uredi izvor]

SZO je objavio 26. februara da su novi slučajevi oboljevanja u Kini prestali rasti, ali su naglo povećani u Iranu, Italiji i Južnoj Koreji. Do 26. februara zabilježeno je jako malo slučajeva kod djece, a oni ispod 19 godina čine samo 2,4% oboljelih u svijetu.[16]

Mart 2020.[uredi | uredi izvor]

Slučajevi po državama na logaritmičkoj skali

Do 2. marta 2020. potvrđeno je preko 126.00 slučajeva, od kojih su 8.000 bili ozbiljni slučajevi. Preko 45.000 ljudi uspjelo se oporaviti, dok je bolest izazvala najmanje 2.900 smrtnih slučajeva.[17]

Italija je 9. marta nametnula stroge mjere karantene širom zemlje, ograničavajući putovanje osim u nužnim, poslovnim i zdravstvenim okolnostima. Ubrzo nakon toga su izbili neredi u zatvorima i velike gužve u tržnim centrima.[18]

Virus se brzo proširio i u ostale zemlje i teritorije. Do 10. marta 2020. svaka država u Evropi osim Crne Gore i Kosova ima barem jedan slučaj bolesti COVID-19. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 11. marta 2020. pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovanu novim koronavirusom SARS-CoV-2.

U Bosni i Hercegovini zatvorene sve škole te zabranjen ulazak za strane državljane u državu koji dolaze iz područja s intenzivnom transmisijom koronavirusa.[19]

Predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio 13. marta vanredno stanje, dodijelivši 50 milijardi $ za pružanje pomoći.[20]

Dana 19. marta 2020. Kina nije zabilježila nijedan domaći slučaj transmisije, po prvi put nakon izbijanja epidemije. U isto vrijeme broj smrtnih slučajeva u Italiji premašio broj u Kini.[21]

Zaključno sa 22. martom potvrđeno je 337.000 slučajeva u svijetu i 14.400 smrtnih ishoda, te 96.000 oporavljenih.[22]

Zaključno sa 27. martom 2020, preko 576.000 slučajeva je potvrđeno u više od 190 zemalja i teritorija. Preko 26.400 ljudi je umrlo, dok se preko 129.000 oporavilo.

Sjedinjene Američke Države su 27. marta imale preko 100.000 potvrđenih slučajeva, i tako pretekli Kinu i Italiju, i u isto vrijeme postala epicentar svjetske pandemije zajedno s Italijom i Španijom.[23]

Dana 27. marta 2020. šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je da je svjetska ekonomija oficijelno u recesiji.[24]


Prevencija[uredi | uredi izvor]

Cilj društvenih mjera protiv širenja bolesti jest ublažavanje posljedica izbijanja epidemije tako što se vrhunac epidemije odlaže. Time se smanjuje pritisak na javno zdravstvo.
Dijagram koji pokazuje bitnost društvenog udaljavanja

Preventivne mjere uključuju održavanje lične higijene s posebnim naglaskom na pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta sa neopranim rukama, bacanje korištenih maramica u smeće, te nošenje hirurških maski za one koji već imaju zarazu. Mjere socijalnog distanciranja su također preporučene.[25][26] Zdravstvena tijela preporučuju pojedincima da pokrivaju usta i nos maramicom tokom kašljanja ili kihanja (koju bi trebalo odmah odložiti), ili rukavom ako maramica nije dostupna.[27][28][29]

Za one koji sumnjaju da imaju bolest, preporučuje se samoizolacija, te da se udaljavaju od svojih bližnjih, posebno starijih i hronično bolesnih.

Neke od zabluda kako spriječiti infekciju su ispiranje nosa, ispiranje grla sa vodicom za usta i konzumiranje bijelog luka.

Pranje ruku[uredi | uredi izvor]

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.

Respiratorna higijena[uredi | uredi izvor]

Zdravstvena tijela preporučuju pojedincima da pokrivaju usta i nos maramicom tokom kašljanja ili kihanja (koju bi trebalo odmah odložiti), ili rukavom ako maramica nije dostupna.[27][28][29]

Pojedincima koji mogu biti zaraženi savjetuje se nošenje hirurške maske.[30][31][32] Maske za lice mogu ograničiti jačinu i put putovanja kapi koje se raspršuju tokom razgovora, kihanja i kašljanja. Svjetska zdravstvena organizacija je izdala najbolje prakse za upotrebu maski:[33]

  • Pažljivo stavite masku da prekrije usta i nos i vodite računa da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.
  • Izbegavajte dodirivanje maske dok je koristite; ako to radite, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.
  • Zamijenite masku novom ako je vlažna i ne koristite maske za jednokratnu upotrebu.
  • Skinite masku sa stražnje strane (ne dodirujte prednju stranu maske); odbacite odmah u zatvoreni kantu; očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.

Društveno udaljavanje[uredi | uredi izvor]

Društveno udaljavanje jesu mjere kontrole infekcije koje imaju namjenu da uspore širenje bolesti minimiziranjem bliskog kontakta među osobama. Metode mogu uključivati karantenu, zabrane putovanja, zatvaranje škola, firmi, stadiona, tržnih centara itd. Pojedinačne metode za osobe mogu uključivati ostajanje kući, smanjenje putovanja, izbjegavanje mjesta većih okupljanja, izbjegavanja pozdrava poput rukovanja itd.

Starije osobe i one s već postojećim medicinskim stanjima poput dijabetesa, srčanih bolesti, disajnih bolesti, i narušenog imunog sistema suočeni su povišenim rizikom i mogućim komplikacijama.[34]

Samoizolacija[uredi | uredi izvor]

Samoizolacija kod kuće je preporučena za one dijagnosticirane s COVID-19 bolešću i za one koji sumnjaju na to.[35][36]

Upravljanje pandemijom[uredi | uredi izvor]

Kapacitet zdravstvenih ustanova[uredi | uredi izvor]

Svjetska zdravstvena organizacija je opisala kapacitet i prilagođavanje zdravstvene njege kao jednu od osnovnih mjera za upravljanje pandemijom.[37] Izdata su uputstva za bolnice koje naglašavaju testiranje na COVID-19, izolaciju pacijenata, trening i osposobljavanje uposlenika za intenzivnu njegu, i povećanje broja dostupnih respiratora i kreveta.[37][38]

Vakcina protiv COVID-19[uredi | uredi izvor]

Vakcina protiv bolesti COVID-19 jeste hipotetička vakcina protiv koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19). Iako ni za jednu vakcinu nije završeno kliničko ispitivanje, u toku je više pokušaja razvoja takve vakcine. Krajem februara 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je da ne očekuje da će vakcina protiv virusa uzročnika SARS-CoV-2 postati dostupna za manje od 18 mjeseci.[39] Do kraja marta 2020. razvijalo se oko 40 kandidata za vakcinu.[40]

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Društveno-ekonomske posljedice[uredi | uredi izvor]

Strah od koronavirusa natjerala je mnoge da panično kupuju osnovne namirnice.

Epidemija novog koronavirusa je uzrokovala niz društveno-ekonomskih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u fabrikama i logistici.[41] Nekoliko država kao što su Sjedinjene Američke Države,[42] Italija i Hong Kong, su posebno pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, posebno kada je riječ o hrani, toaletnom papiru i flaširanoj vodi.

Saudijska Arabija je privremeno zabranila strancima ulazak u Mekku i Medinu kako bi osujetila širenje novog koronavirusa.[43]

Turizam je jedna od najpogođenijih grana ekonomije, što je pogodilo i brojne avio prevoznike.[44]

Neki analizatori smatraju da bi ekonomske posljedice mogle daleko prevazići one koje su se desile u izbijanju epidemije SARS-a.

Iako su sjeverna Italija i Wuhan bili posebno pogođeni, nijedna regija nije imala akutnu oskudicu prehrambenim proizvodima zahvaljujući mjerama protiv prekomjernog kupovanja kritičnih proizvoda.

Dana 27. februara nekoliko berzanskih indeksa, uključujući NASDAQ-100, S&P 500 Index i Dow Jones Industrial Average, zabilježili su najveći pad od 2008.[45] Sva tri indeksa su završili sedmicu sa gubitkom od 10%.[46] Mnogi predviđaju ekonomsku recesiju.[47][48][49]

Edukacija[uredi | uredi izvor]

Zaključno sa 20. martom 2020. oko 960 miliona djece i omladine ne prisustvuje nastavi u školama zbog privremenih zatvaranja u nastojanju da se spriječi širenje bolesti.[50][51] 105 država u svijetu je zatvorilo škole u potpunosti, a 15 je implementiralo djelomična lokalizirana zatvaranja što je uticalo na dodatnih 640 miliona djece i omladine.[52]

Životna sredina[uredi | uredi izvor]

Povodom izbijanja pandemije i smanjenog kretanja i ekonomskih aktivnosti mnoge regije zabilježile su pad u zagađenju zraka. Tako je zabilježeno smanjenje emisije stakleničkih plinova od 25% u Kini.[53][54]

Između 1. januara i 11. marta 2020, Evropska svemirska agencija je zabilježila pad emisija dušik-suboksida iz automobila, elektrana i fabrika u dolini Poa u sjevernoj Italiji.[55]

Unatoč privremenom smanjenju emisija ugljenika Međunarodna agencija za energiju upozorava da će ekonomske posljedice izazvane pandemijom koronavirusa spriječiti dalja ulaganja u održivu energiju.[56] Produžene mjere karantene su pojačala usvajanje politike rada na daljinu, time smanjujući potrebu za korištenjem automobila i drugih prevoznih sredstava.[57][58]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Jedna od glavnih posljedica pandemije je otkazivanje velike većine događaja u sportu, filmskoj industriji, kao i drugim industrijama, između ostalog muzički festivali i koncerti, tehnološke konferencije i sl.[59]

Mnoga sportska takmičenja su zaustavljena ili se odigravaju bez publike. NBA je zaustavio odigravanje svih utakmica nakon što je Utah Jazz obavijestio ligu da je 11. marta njihov centar Rudy Gobert bio pozitivan na COVID-19. McLaren je povukao svoju ekipu s prve ovogodišnje utrke Formule 1 u Australiji,[60] nakon čega je otkazana i utrka.

Pandemija je uzrokovala poremećaj u sportskim aktivnostima nezabilježen od Drugog svjetskog rata. Glavna sportska takmičenja su otkazana ili odgođena, uključujući UEFA Ligu Prvaka,[61] englesku Premier Leauge, UEFA Euro 2020, NHL,[62] te Olimpijske igre u Tokyu koje su se trebale održati krajem jula 2020.[63]

Politika[uredi | uredi izvor]

Pojedini su kritikovali Evropsku uniju zbog manjka solidarnosti sa teško pogođenom Italijom.[64][65][66][67]

Diplomatski odnosi Japana i Južne Koreje su se pogoršali nakon što je Južna Koreja kritikovala Japan zbog pasivnih napora u uspostavljanju efektivnog karantena.[68][69]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Pandemije po teritorijama[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "WHO Director-General's opening remarks at the media briefing on COVID-19 - 11 March 2020". World Health Organization. 11. 3. 2020. Pristupljeno 11. 3. 2020.
  2. ^ "Coronavirus Update (Live) for COVID-19 Wuhan China Virus Outbreak – Worldometer". www.worldometers.info.
  3. ^ "Getting your workplace ready for COVID-19" (PDF). World Health Organization. 27. 2. 2020.
  4. ^ a b "Q & A on COVID-19". European Centre for Disease Prevention and Control (jezik: engleski). Pristupljeno 23. 3. 2020.
  5. ^ Rothan HA, Byrareddy SN (februar 2020). "The epidemiology and pathogenesis of coronavirus disease (COVID-19) outbreak". Journal of Autoimmunity: 102433. doi:10.1016/j.jaut.2020.102433. PMID 32113704.
  6. ^ "Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)". Centers for Disease Control and Prevention (jezik: engleski). 11. 2. 2020. Pristupljeno 9. 3. 2020.
  7. ^ "Coronavirus impacts education". UNESCO (jezik: engleski). 4. 3. 2020. Pristupljeno 7. 3. 2020.
  8. ^ Perper, Rosie (5. 3. 2020). "As the coronavirus spreads, one study predicts that even the best-case scenario is 15 million dead and a $2.4 trillion hit to global GDP". Business Insider – preko Yahoo!.
  9. ^ Perlman, S. (februar 2020). "Another Decade, Another Coronavirus". The New England Journal of Medicine. 382 (8): 760–762. doi:10.1056/NEJMe2001126. PMID 31978944.
  10. ^ "60% of UK population need to get coronavirus so country can build 'herd immunity', chief scientist says". The Independent (jezik: engleski). 13. 3. 2020. Pristupljeno 20. 3. 2020.
  11. ^ "Up to 70% of Germany could contract virus - Merkel". BBC News. 11. 3. 2020.
  12. ^ "Infektiologe zur Corona-Pandemie: Wie sieht die Zukunft nach dem Ausbruch aus? - DER SPIEGEL - Wissenschaft".
  13. ^ Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. (23. 1. 2020). "Discovery of a novel coronavirus associated with the recent pneumonia outbreak in humans and its potential bat origin". bioRxiv (jezik: engleski): 2020.01.22.914952. doi:10.1101/2020.01.22.914952. Arhivirano s originala, 24. 1. 2020. Pristupljeno 5. 2. 2020.
  14. ^ Kojovic, Maja. "Novi koronavirus- pitanja i odgovori sa preporukama". ZZJZ FBiH (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 2. 2020.
  15. ^ Moriyama, M; Hugentobler, WJ; Iwasaki, A (20. 3. 2020). "Seasonality of Respiratory Viral Infections". Annual review of virology. doi:10.1146/annurev-virology-012420-022445. PMID 32196426.
  16. ^ Report of the WHO-China Joint Mission on Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) (Report). World Health Organization. 2020. https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/who-china-joint-mission-on-covid-19-final-report.pdf
  17. ^ News, B. N. O. (18. 2. 2020). "Tracking coronavirus: Map, data and timeline". BNO News (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 2. 2020.
  18. ^ "COVID-19: All of Italy to be placed under lockdown, says PM". CNA. 10. 3. 2020. Pristupljeno 12. 3. 2020.
  19. ^ Welle (www.dw.com), Deutsche. "Koronavirus u BiH: Zatvaraju se škole, prodavaonice prazne | DW | 11.03.2020". DW.COM (jezik: hrvatski). Pristupljeno 13. 3. 2020.
  20. ^ "Trump zbog koronavirusa u zemlji proglasio vanredno stanje". BHRT. 13. 3. 2020. Pristupljeno 14. 3. 2020.
  21. ^ "Coronavirus: Italy's death toll overtakes China's". BBC. 19. 3. 2020.
  22. ^ "Coronavirus COVID-19 Global Cases". Johns Hopkins University. Pristupljeno 20. 3. 2020.
  23. ^ "SAD, Italija i Španija svjetski epicentri korona virusa". Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 27. 3. 2020.
  24. ^ "Svijet zvanično u recesiji". Biznis Info. 27. 3. 2020. Pristupljeno 27. 3. 2020.
  25. ^ CDC (11. 2. 2020). "Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)". CDC.gov. Centers for Disease Control and Prevention. Pristupljeno 4. 3. 2020.
  26. ^ "Coronavirus (COVID-19) – 5 things you can do to protect yourself and your community". Blog: Public Health Matters. Public Health England, Government of the United Kingdom. Pristupljeno 4. 3. 2020.
  27. ^ a b https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public
  28. ^ a b Home. "Novel Coronavirus". Health Protection Surveillance Centre. Pristupljeno 27. 2. 2020.
  29. ^ a b "Advice for public". World Health Organization (WHO). Pristupljeno 8. 2. 2020.
  30. ^ "Severe Respiratory Disease associated with a Novel Infectious Agent". Hong Kong: Centre for Health Protection, Department of Health. Pristupljeno 1. 2. 2020.
  31. ^ "Updates on Wuhan Coronavirus (2019-nCoV) Local Situation". Singapore: Ministry of Health. Pristupljeno 1. 2. 2020.
  32. ^ "Advice on the use of masks the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak". World Health Organization. Pristupljeno 21. 2. 2020.
  33. ^ "When and how to use masks". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 2. 2020.
  34. ^ "Media Statement: Knowing the risks for COVID-19". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 4. 2020.
  35. ^ "What To Do if You Are Sick with COVID-19". Centers for Disease Control and Prevention. 11. 2. 2020. Pristupljeno 17. 3. 2020.
  36. ^ "Stay at home: guidance for households with possible coronavirus (COVID-19) infection". Government of the United Kingdom. Pristupljeno 20. 3. 2020.
  37. ^ a b "Hospital readiness checklist for COVID-19". www.euro.who.int (jezik: engleski). 25. 3. 2020. Pristupljeno 27. 3. 2020.
  38. ^ Checklist for hospitals preparing for the reception and care of coronavirus 2019 (COVID-19) patients. European Centre for Disease Prevention and Control (Report) (jezik: engleski). 26. 2. 2020. Pristupljeno 27. 3. 2020.
  39. ^ Grenfell, Rob; Drew, Trevor (17. 2. 2020). "Here's Why It's Taking So Long to Develop a Vaccine for the New Coronavirus". ScienceAlert. Arhivirano s originala, 28. 2. 2020. Pristupljeno 26. 2. 2020.
  40. ^ "landscape of COVID-19 candidate vaccines" (PDF). WHO. 20. 3. 2020.
  41. ^ "Coronavirus (COVID-19) Supply Chain Update". US Food and Drug Administration. 27. 2. 2020. Pristupljeno 7. 3. 2020.
  42. ^ Tkyo, Kelly (29. 2. 2020). "Coronavirus fears empty store shelves of toilet paper, bottled water, masks as shoppers stock up". USA Today.
  43. ^ "Coronavirus: Saudi Arabia suspends entry for pilgrims visiting holy sites". BBC News. 27. 2. 2020.
  44. ^ "Collapsed Flybe: 'Do not travel to the airport'". BBC. 5. 3. 2020.
  45. ^ Tappe, Anneken. "Dow falls 1,191 points – the most in history". CNN. Pristupljeno 28. 2. 2020.
  46. ^ Oh, Sunny (28. 2. 2020). "Stocks record worst week since financial crisis as coronavirus concerns heat up". Market Watch. Pristupljeno 28. 2. 2020.
  47. ^ Rabouin, Dion (28. 2. 2020). "Economists now say the coronavirus could cause a recession". Axios. Pristupljeno 16. 3. 2020.
  48. ^ Irwin, Neil (2. 3. 2020). "Why a Coronavirus Recession Would Be So Hard to Contain". The New York Times.
  49. ^ Long, Heather; McGregor, Jena (1. 3. 2020). "Recession fears grow as Wall Street investors brace for a wild week for stocks". The Washington Post. Pristupljeno 7. 3. 2020.
  50. ^ "Coronavirus impacts education". UNESCO (jezik: engleski). 4. 3. 2020. Pristupljeno 7. 3. 2020.
  51. ^ "Coronavirus update: 290 million students now stuck at home". UN News (jezik: engleski). 5. 3. 2020. Pristupljeno 7. 3. 2020.
  52. ^ "290 million students out of school due to COVID-19: UNESCO releases first global numbers and mobilizes response". UNESCO. 4. 3. 2020. Pristupljeno 6. 3. 2020.
  53. ^ Myllyvirta, Lauri (19. 2. 2020). "Analysis: Coronavirus has temporarily reduced China's CO2 emissions by a quarter". CarbonBrief. Pristupljeno 16. 3. 2020.
  54. ^ McMahon, Jeff (16. 3. 2020). "Study: Coronavirus Lockdown Likely Saved 77,000 Lives In China Just By Reducing Pollution". Forbes. Pristupljeno 16. 3. 2020.
  55. ^ Green, Matthew (13. 3. 2020). "Air pollution clears in northern Italy after coronavirus lockdown, satellite shows". Reuters. Pristupljeno 16. 3. 2020.
  56. ^ Newburger, Emma (13. 3. 2020). "Coronavirus could weaken climate change action and hit clean energy investment, researchers warn". CNBC. Pristupljeno 16. 3. 2020.
  57. ^ "Commentary: Coronavirus may finally force businesses to adopt workplaces of the future". Fortune.
  58. ^ Yaffe-Bellany, David (26. 2. 2020). "1,000 Workers, Go Home: Companies Act to Ward Off Coronavirus". The New York Times.
  59. ^ Hadden, Joey (2. 3. 2020). "Over 20,000 people have signed a petition to cancel SXSW over coronavirus worries. Here's a list of all the major event cancellations due to the outbreak so far". Business Insider. Pristupljeno 3. 3. 2020.
  60. ^ "McLaren se povukao s VN Australije". SportSport.ba. Pristupljeno 12. 3. 2020.
  61. ^ UEFA.com (15. 3. 2020). "All of this week's UEFA matches postponed | Inside UEFA". UEFA.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 3. 2020.
  62. ^ "NHL statement on coronavirus". NHL.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 3. 2020.
  63. ^ "Tokyo 2020: Olympic and Paralympic Games postponed because of coronavirus". BBC Sport (jezik: engleski). 24. 3. 2020. Pristupljeno 27. 3. 2020.
  64. ^ "The EU Is Abandoning Italy in Its Hour of Need". Foreign Policy. 14. 3. 2020.
  65. ^ "Italy criticises EU for being slow to help over coronavirus epidemic". The Guardian. 11. 3. 2020.
  66. ^ "Italy wonders where Europe's solidarity is as coronavirus strains show". Financial Times. 13. 3. 2020.
  67. ^ "Italy criticizes EU for not responding its call for help, 'only China responded bilaterally'". CGTN News. China Global Television Network. 12. 3. 2020.
  68. ^ "Coronavirus quarantine plans ignite row between South Korea and Japan". The Guardian. 6. 3. 2020.
  69. ^ "Japan and Korea Won't Let A Pandemic Stop Them Fighting". Foreign Policy. 12. 3. 2020.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mnogi mediji koji pišu na bosanskom jeziku navode i oblik "korona virus"

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]