Razlika između izmjena na stranici "Rimska književnost"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
m
robot Dodaje: bg:Латинска литература Uklanja: pl:Literatura rzymska; kozmetičke promjene
m (robot Dodaje: bg:Латинска литература Uklanja: pl:Literatura rzymska; kozmetičke promjene)
Rimska književnost tradicionalno se dijeli na pet razdoblja:
 
# Pretknjiževno doba (od prvih pisanih spomenika do 240. st. e.);<br />
# Arhajsko doba (240. ― 80. st. e);<br />
# Klasično doba (80. st. e. ― 14. n. e.), u okviru kojega razlikujemo:<br />
## Ciceronovo doba (80. ― 30. st. e.);<br />
## Augustovo doba (30. st. e. ― 14. n. e.);<br />
# Doba novog stila (14. ― 117. n. e.);<br />
# Kasnoantičko doba (117. ― 529. n. e.).
 
 
== Pretknjiževno doba (do 240. st. e.) ==
 
Rimljani su za početak svoje književnosti uzimali 240. godinu p.n.e. O stvaralaštvu prije toga znamo veoma malo, ali prema njegovim ostacima i zapisima kasnijih rimskih pisaca možemo zaključiti da u tom periodu preovlađuju usmeni oblici narodnog stvaralaštva, kada se latinska pismenost tek rađa i kada se samo naziru počeci poetskog izraza. Tu spadaju razne "pjesme" koje su Rimljani nazivali zajedničkim imenom ''carmĭna'' i koje su bile pretežno religijsko-obrednog, gozbenog ili šaljivog karaktera. Među prve spadaju ''Arvalska pjesma'' (''Carmen Arvāle'', prema ''arvum'' "njiva"), koju je sveštenički zbor nazvan ''fratres Arvāles'' pjevao u mjesecu maju tokom ophoda po poljima; te ''Carmen Saliāre'' (''salīre'' "skakati"), koju su plešući u oružju pjevali sveštenici ''Salii'' u čast boga Marsa. Ove su pjesme izvođene u autentičnom italskom metru, koji po starom seoskom božanstvu Saturnu nosi ime saturnijski stih. Među obredne pjesme spadala su i razna zaklinjanja (''examenta'') i tužbalice (''neniae'') koje su se izvodile na sahranama. I nadgrobni natpisi (''elogia'') bili su sastavljeni u saturnijskom stihu. Slavne ličnosti slavljene su u gozbenim pjesmama (''carmĭna convivalia'') i pjesmama koje su vojnici pjevali u trijumfu (''carmĭna triumphalia''). Trijumfalne pjesme često su po sadržini bile rugalice na račun trijumfatora s namjerom da se "umanji" njegova slava koja bi kod bogova mogla izazvati zavist.
Jedina historijska ličnost koja se u ovom periodu i na književnom planu izdvaja svojom individualnošću bio je državnik [[Apije Klaudije Ceko]] (''Appius Claudius Caecus''), graditelj Apijevog puta. Još u [[Ciceron]]ovo doba postojao je tekst njegovog govora iz 280. p.n.e. protiv sklapanja mira s epirskim kraljem Pirom. Bavio se i pjesništvom i sastavio zbirku izreka (''Sententiae'') u saturnijskom stihu.
 
== Arhajsko doba (240. ― 80. st. e.) ==
[[Datoteka:RomanVirgilFolio014rVergilPortrait.jpg|desno|200p|mini|Odlomak iz rukopisa poznatog kao ''Rimski Vergilije'']]
Sredinom 3. st. p.n.e. Rimljani su krenuli u osvajačke ratove van [[Italija|Italije]]. Za vrijeme [[Rimska Republika|punskih ratova]] rimska kultura dolazi u dodir s kulturama drugih naroda na [[Mediteran|Sredozemlju]] koji na svim poljima umjetničkog stvaralaštva vrše snažan uticaj na Rimljane. Kad je krajem trećeg punskog rata osvojena [[Antička Grčka|Grčka]], helenizacija prodire u sve pore rimskog društva. Ona se naročito odražava u književnosti, koja dobija nov polet u kontaktu s vrhunskim ostvarenjima grčke književnosti. Njena raznolikost i visok umjetnički nivo podstiču rimske autore da na latinskom jeziku stvaraju iste književne oblike.
 
 
== Klasično doba (80. p.n.e. ― 14. n. e.) ==
 
Ovo se radzbolje često naziva i "zlatni vijek", zato što je rimska književnost u njemu dostigla svoj najveći procvat. Helenističko obrazovanje ne služi više za puko oponašanje grčkih uzora već kao podsticaj da se umjetničkim latinskim jezikom obradi rimska tematika i tako stvore samosvojna djela koja ravnopravno stoje uz grčka, a ponekad ih čak i nadmašuju. U Ciceronovo doba od 80. do 30. p.n.e. cvjeta pretežno proza, a u Augustovo doba od 30. p.n.e. do 14. n. e. najviše vrhunce dostiže poezija.
Najveći prozni pisac Augustovog doba bio je historičar [[Livije|Tit Livije]] (''Titus Livius'', 59. p.n.e. ― 17. n. e.), rodom iz Patavija (današnja [[Padova]]). On je napisao opsežno djelo ''Od osnivanja grada'' (''Ab urbe condĭta'') u 142 knjige, od kojih se sačuvalo 35. U njemu je prikazana historija Rima od njegovog osnivanja do 9. godine p.n.e. U želji da prikaže uspon i slavu Rima, Livije nekritički prilazi historijskim činjenicama i idealizira rimsku prošlost, pa je nazvan i hvaliteljem prošlosti (''laudātor tempŏris acti'') Zanimljivost, jednostavnost i iskrenost njegovog pripovjedanja donijeli su Liviju popularnost tokom mnogih vijekova.
 
== Doba novog stila (14―117. n. e.) ==
 
U ovom razdoblju prozna produkcija gotovo je jednako brojna kao i pjesnička. Za prozno stvaralaštvo katakteristična je reakcija na Ciceronov klasičan prozni stil, napuštanje obrazaca grčke književnosti, povratak rimskim piscima iz arhajskog doba, ali i stvaranje inovacija u stilu, jeziku i književnim rodovima. U rimskoj književnosti nastaju basna, [[roman]] i epigram. Poetski jezik prodire i u prozu, a dolazi i do preklapanja književnih rodova. Mnogi pisci nisu više Rimljani ili Italici, već potiču iz provincija.
 
 
== Kasnoantičko doba (117―529. n. e.) ==
 
Za ovo je razdoblje karakteristično još veće udaljavanje od klasičnih uzora. Iako se ovaj period često naziva "razdobljem propadanja", on obiluje književnom produkcijom, među kojom također ima nekoliko važnih djela. Historičar [[Svetonije]] (''Gaius Suetonius Tranquillus'', oko 70―oko 150) u 12 knjiga ''Života careva'' (''De vita Caesărum'') napisao je biografije dvanaest careva od Cezara do Domicijana. Bez velike književne vrijednosti i historijske kritičnosti, djelo je popularnog karaktera, puno anegdota i tračeva iz dvorskoga života. Određenu vrijednost kao historijskom izvoru daju citati originalnih službenih dokumenata. Od ostalih brojnih spisa fragmentarno je sačuvan zbornik ''O znamenitim ljudima'' (''De viris illustrĭbus''), u kojem su po tematskim cjelinama iznijete biografije rimskih pjesnika, filozofa, govornika, historičara itd. Sačuvan je dio odjeljka ''De grammatĭcis et rhetorĭbus'' i ''De poētis''.
[[Kategorija:Antički Rim]]
 
[[bg:Латинска литература]]
[[br:Lennegezh latin]]
[[ca:Literatura llatina]]
[[no:Latinsk litteratur]]
[[oc:Literatura latina]]
[[pl:Literatura rzymska]]
[[pt:Literatura latina]]
[[ro:Literatura latină]]
66.690

izmjena

Navigacija