Razlika između verzija stranice "Rimokatoličanstvo"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.5.5) (robot uklanja: nap:Cattolicesimo |
m r2.5.5) (robot dodaje: rue uklanja: af, als, an, ang, ar, arz, ast, az, bat-smg, be, be-x-old, bg, bn, br, ca, cbk-zam, ceb, cs, csb, cy, da, el, eml, eo, es, et, eu, ext, fa, fi, fo, fr, frp, fy, ga, gd, gl, hak, he, hi, hif, hr, hu, hy, id, is, it, |
||
Red 38: | Red 38: | ||
{{Link FA|la}} |
{{Link FA|la}} |
||
[[de:Katholisch]] |
|||
[[af:Rooms-Katolieke Kerk]] |
|||
[[en:Catholic]] |
|||
[[als:Römisch-katholische Kirche]] |
|||
[[ |
[[ia:Catholic]] |
||
[[ |
[[ja:カトリック]] |
||
[[ko:가톨릭]] |
|||
[[ar:الكنيسة الرومانية الكاثوليكية]] |
|||
[[la:Catholicus (notio)]] |
|||
[[arz:كنيسة الروم الكاتوليك]] |
|||
[[ |
[[mg:Katolika]] |
||
[[qu:Kathuliku]] |
|||
[[az:Roma-Katolik kilsəsi]] |
|||
[[ro:Biserica Catolică]] |
|||
[[bat-smg:Ruomas Katalėku Bažnīčė]] |
|||
[[ru:Кафоличность церкви]] |
|||
[[be:Каталіцкая царква]] |
|||
[[rue:Католицька церьков]] |
|||
[[be-x-old:Каталіцкая Царква]] |
|||
[[sk:Katolícky]] |
|||
[[bg:Римокатолическа църква]] |
|||
[[sr:Католичност]] |
|||
[[bn:রোমান ক্যাথলিক চার্চ]] |
|||
[[te:కాథలిక్]] |
|||
[[br:Iliz katolik roman]] |
|||
[[tl:Katoliko]] |
|||
[[ca:Església Catòlica Romana]] |
|||
[[vi:Giáo dân]] |
|||
[[cbk-zam:Iglesia romano catolico]] |
|||
[[ceb:Simbahang Katoliko]] |
|||
[[cs:Římskokatolická církev]] |
|||
[[csb:Katolëcczi Kòscół]] |
|||
[[cy:Yr Eglwys Gatholig Rufeinig]] |
|||
[[da:Romerskkatolske kirke]] |
|||
[[de:Römisch-katholische Kirche]] |
|||
[[el:Καθολική Εκκλησία]] |
|||
[[eml:Cèsa Catòlica]] |
|||
[[en:Catholic Church]] |
|||
[[eo:Romkatolika Eklezio]] |
|||
[[es:Iglesia católica]] |
|||
[[et:Katoliku kirik]] |
|||
[[eu:Erromatar Eliza Katolikoa]] |
|||
[[ext:Elésia católica]] |
|||
[[fa:کلیسای کاتولیک]] |
|||
[[fi:Katolinen kirkko]] |
|||
[[fo:Rómversk-katólska kirkjan]] |
|||
[[fr:Église catholique romaine]] |
|||
[[frp:Égllése catolica romana]] |
|||
[[fy:Roomsk-katolike tsjerke]] |
|||
[[ga:Eaglais Chaitliceach Rómhánach]] |
|||
[[gd:Eaglais Caitligeach]] |
|||
[[gl:Igrexa Católica Romana]] |
|||
[[hak:Thiên-chú-kau]] |
|||
[[he:הכנסייה הקתולית]] |
|||
[[hi:कैथोलिक गिरजाघर]] |
|||
[[hif:Roman Catholic Church]] |
|||
[[hr:Rimokatolička Crkva]] |
|||
[[hu:Római katolikus egyház]] |
|||
[[hy:Հռոմի Կաթոլիկ եկեղեցի]] |
|||
[[ia:Ecclesia Catholic]] |
|||
[[id:Gereja Katolik Roma]] |
|||
[[is:Rómversk-kaþólska kirkjan]] |
|||
[[it:Chiesa cattolica]] |
|||
[[ja:カトリック教会]] |
|||
[[jv:Gréja Katulik Roma]] |
|||
[[ka:რომის კათოლიკური ეკლესია]] |
|||
[[ko:로마 가톨릭교회]] |
|||
[[kw:Eglos Katholik Romanek]] |
|||
[[la:Ecclesia Catholica Romana]] |
|||
[[lb:Kathoulesch Kierch]] |
|||
[[li:Roems-Kattelieke Kèrk]] |
|||
[[lmo:Catolicesim]] |
|||
[[lt:Romos Katalikų Bažnyčia]] |
|||
[[lv:Romas Katoļu baznīca]] |
|||
[[mg:Fiangonana Katolika]] |
|||
[[mk:Римокатоличка црква]] |
|||
[[ml:കത്തോലിക്കാ സഭ]] |
|||
[[mr:कॅथलिक चर्च]] |
|||
[[ms:Gereja Katolik Rom]] |
|||
[[mwl:Eigreija Católica]] |
|||
[[nah:Catolicismo Romano]] |
|||
[[nds:Röömsch-kathoolsche Kark]] |
|||
[[nds-nl:Rooms-Katholieke Karke]] |
|||
[[ne:रोमन क्याथोलिक चर्च]] |
|||
[[nl:Rooms-katholieke Kerk]] |
|||
[[nn:Den romersk-katolske kyrkja]] |
|||
[[no:Den katolske kirke]] |
|||
[[nrm:Égllise catholique]] |
|||
[[nv:Ééʼ néíshoodí]] |
|||
[[oc:Glèisa Catolica Romana]] |
|||
[[pdc:Gedollisch]] |
|||
[[pl:Kościół katolicki]] |
|||
[[pnb:کیتھولک چرچ]] |
|||
[[pt:Igreja Católica]] |
|||
[[qu:Kathuliku Inlisya]] |
|||
[[ro:Biserica Romano-Catolică]] |
|||
[[roa-rup:Bisearica Romacatholicã]] |
|||
[[ru:Римско-католическая церковь]] |
|||
[[sah:Католик Таҥара дьиэтэ]] |
|||
[[scn:Chiesa Cattòlica Rumana]] |
|||
[[sco:Roman Catholic kirk]] |
|||
[[sh:Katolička crkva]] |
|||
[[si:රෝමානු කතෝලික සභාව]] |
|||
[[simple:Catholic Church]] |
|||
[[sk:Rímskokatolícka cirkev]] |
|||
[[sl:Rimskokatoliška cerkev]] |
|||
[[sq:Kisha Katolike Romake]] |
|||
[[sr:Католичка црква]] |
|||
[[stq:Katoolske Säärke]] |
|||
[[sv:Romersk-katolska kyrkan]] |
|||
[[sw:Kanisa Katoliki]] |
|||
[[szl:Rzimskokatolicki kośćůł]] |
|||
[[ta:உரோமன் கத்தோலிக்க திருச்சபை]] |
|||
[[te:కాథలిక్ చర్చి]] |
|||
[[th:โรมันคาทอลิก]] |
|||
[[tl:Simbahang Katoliko Romano]] |
|||
[[tpi:Katolik]] |
|||
[[tr:Katolik Kilisesi]] |
|||
[[uk:Римо-Католицька Церква]] |
|||
[[ur:رومن کیتھولک]] |
|||
[[vec:Cexa Catòłica]] |
|||
[[vi:Giáo hội Công giáo Rôma]] |
|||
[[vls:Katholieke kerke]] |
|||
[[war:Singbahan Katoliko Romano]] |
|||
[[yo:Ìjọ Kátólìkì]] |
|||
[[zh:天主教會]] |
|||
[[zh-min-nan:Thian-chú-kàu-hoē]] |
|||
[[zh-yue:天主教會]] |
Verzija na dan 9 maj 2011 u 16:05
Rimokatoličanstvo ili katolicizam je doktrinarni (dogmatski) sistem u kojem se iskazuje latinska teologija i tradicija Rimske Crkve. U svojoj klasičnoj formi ovaj sistem se iskristalizirao u Protureformacijskom periodu oslanjajući se na sholastičku tomističku metodu. Rimokatoličanstvo se u nekolikim glavnim elementima razlikuje od Pravoslavlja i od Protestantizma u slijedećem:
- Tomistička metoda u tumačenju vjere, koja na vjeru primjenjuje Aristotelovu logiku i nameće teologiji filozofske koncepte (npr. "transupstancijacija")
- Tridentska sinteza, koja uvodi u dogmate srednjovjekovnu problematiku (teoriju satisfakcije, primijenjenu na dogmat iskupljenja)
- Juridički i magisterijski karakter dogmata, naročito manifestiran na Prvom vatikanskom saboru, po kome je dogmat odluka nepogrešivog autoriteta (pape), a ne ispovijedanje vere koje iskazuje duhovno iskustvo i svijest crkve.
Vjerska zajednica
Rimokatoličanstvo je organizirano kao Rimska crkva, koja ima hijerarhiju i laike. Članom vjerske zajednice postaje se krštenjem, a krste se djeca i odrasli. Klerici i laici razlikuju se samo vrstom službe u zajednici. U rimokatoličanstvu postoje tri vrste hijerarhije: svećenička (biskup, prezbiter, đakon), kanonska (papa, ordinarij, dekan, župnik, kapelan) i počasna (kardinal, metropolit, nadbiskup, prelat, kanonik i prebendar). Rimokatolička je crkva nadnacionalna i centralizirana. Vrhovni je poglavar papa (rimski biskup), koji uz pomoć Svete stolice i njezinih tijela upravlja crkvom, u zajedništvu s biskupima, koji upravljaju mjesnim crkvama (biskupije). Biskupija se dijeli na dekanate, kojima upravljaju dekani ili nadžupnici. Dekanati se dijele na župe, kojima upravljaju župnici, a pomažu im kapelani. Postoje i nunciji.
Doktrina (dogme)
Rimokatoličanstvo do danas precizira svoj dogmatski nauk, pa otuda i neke dogme koje ga razlikuju od pravoslavlja i protestantizma: (učenje o čistilištu, sakramentima, o odnosu pisane objave i tradicije, o bezgrešnom začeću, papinoj nepogrešivosti, Marijinu uznesenju na nebo). Dogme u rimokatoličanstvu imaju veću važnost nego u pravoslavlju i protestantizmu, pa su precizno definirane i po kanonskom pravu obvezne. Izvor su dogmi Sveto pismo, Predaja, a pri njihovu tumačenju u obzir se uzima vjernički osjećaj, teološko tumačenje i u konačnici crkveno učiteljstvo.
Obredi (bogoštovlje)
U rimokatoličkom kultu razlikuje se klanjanje (latrija, adoracija), od dulije (štovanje). Dok se klanjanje ili latrija iskazuje samo Bogu, dulija ili štovanje može se iskazivati i stvorenjima (anđeli, sveci, slike, kipovi, relikvije). Posebna dulija iskazuje se Bogorodici (hiperdulija). U središtu je rimokatoličkog bogoštovlja klanjanje u duhu i istini (štovanje Boga životom u duhu evanđelja), ali se bogoštovnim činima također pridaje velika važnost (liturgija, euharistija, sakramenti). Bogoštovne čine obavlja sakramentalna hijerarhija (biskup, prezbiter, đakon) u uređenu bogoštovnom prostoru (kapela, crkva, bazilika), u skladu s blagdanima koji se slave po gregorijanskom kalendaru kroz crkvenu godinu. Glavni su dijelovi crkvene godine korizma i advent, a nedjelja je dan počinka i obveznog prisustvovanja liturgiji (misa). Glavni su Gospodnji blagdani Uskrs, Bogojavljenje, Božić, Trojstvo, Duhovi, marijanski Uznesenje na nebo (Velika Gospa) i Bezgrješno začeće, svetački Svi sveti. U katolicizmu se pridaje velika vrijednost sakralnoj umjetnosti (crkvena muzika, kiparstvo, slikarstvo, arhitektura, liturgijsko ruho i liturgijski predmeti), koja je uključena u bogoštovlje.
Moral
Prema rimokatoličkom učenju narav i nadnarav, ljudska slobodna volja i božanska milost nadopunjuju se i pretpostavljaju. Zato su u katoličkoj moralci bogoslovne kreposti (vjera, nada, ljubav) i naravne ili stožerne krjeposti (razboritost, pravednost, umjerenost i jakost) komplementarne. Izvori su rimokatoličkog morala Stari zavjet (Dekalog, osobna odgovornost), Novi zavjet (ljubav prema Bogu i bližnjemu) te naravna etika. Sistemski ga proučava moralka, a potanje regulira u zajednici kanonsko pravo. Prekršaj morala je grijeh, koji može biti laki i teški, a teški se grijeh regulira sakramentom pokore (ispovijed). Uz individualni moral u novije se vrijeme u rimokatoličanstvu naglašava i društveni moral.
Rasprostranjenost
U antičko doba (4. vijek) područje zapadne ili latinske Crkve podudara se s granicama Zapadnoga Rimskog Carstva. Nakon prodora islama (7-8 vijek) zapadna Crkva gubi berberske zemlje (današnji Alžir i Tunis) te veći dio Pirenejskog poluotoka. Ta izgubljena područja nadoknađuje (9-10 vijek) širenjem po germanskim (Engleska, Njemačka, Danska, Skandinavija) i slavenskim zemljama (Poljska, Češka, Moravska, Slovenija, Hrvatska. Nakon reformacije (16. vijek) gubi znatna područja u srednjoj i sjeverozapadnoj Evropi, a gubitak nadoknađuje misionarskim djelovanjem u prekomorskim zemljama (Latinska Amerika, dijelovi crne Afrike i Filipini). Od 15 do 16 vijeka Rimokatolička crkva se uspijeva donekle proširiti na istok Evrope (tzv. unija). Nakon migracija u 19 i 20 vijeku znatan broj rimokatolika živi u SAD-u, Kanadi i Australiji. Rimokatoličanstvo se u prostoru i vremenu susrelo s različitim društvenim poredcima, kulturama i civilizacijama, pri čemu mu se nametao problem prilagodbe. U srednjem vijeku, bila je isključiva religija (inkvizicija, progoni drugih vjeroispovijesti i dr.)Broj rimokatolika je sada (2004) oko 1,1 milijarda vjernika.
Crkva i država
U rimokatoličanstvu je načelno prihvaćen nauk o dvije vlasti, duhovnoj (Crkva) i vremenitoj (država). U srednjem vijeku formiraće se učenje da je papa nosilac i duhovne i svjetovne vlasti. Tako će u 13. vijeku većina zapadnih vladara priznavati papu za vrhovnog gospodara (feudalni sistem). Papska svjetovna vlast slabi reformacijom. U 19. vijeku rimokatoličanstvo se sukobljava sa liberalizmom. U 20. vijeku se susrelo s totalitarnim državama, koje ga bilo toleriraju i podređuju (fašizam), bilo osuđuju na postupno odumiranje (komunizam). Na Drugom vatikanskom saboru (1962-65) Rimokatolička je crkva temeljito redefinirala odnos Crkve i države, prihvatila svjetonazorni pluralizam i slobodu savjesti. Prema koncilskom shvaćanju Crkva je odvojena od države, ali ne smije biti isključena iz društva.