Razlika između verzija stranice "Racionalizam"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se zasniva na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od [[Latinski jezik|latinske riječi]] "''racio''" što znači razum. <ref> {{cite web|url=http://bosanski-jezik-i-knjizevnost-ii.webnode.com/news-/racionalizam-i-prosvjetiteljstvo/|title=Bosanski jezik i književnost|work=webnode.com|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>


Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti [[Matematika|matematičko]]-[[Geometrija|geometrijskih]] istina. Racionalizam predstavlja osnovu za zasnivanje novovjekovne [[Nauka|nauke]] i njenih [[Metodologija|metodoloških]] načela. [[Ontologija|Ontološki]] izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu [[Parmenid]]u. U osnovi leži razumski, logički umni princip ([[Grčki jezik|grč]]. "logos"). Čovjek je biće kojem pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši umni pojmovi su urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna).
'''Racionalizam''' je [[Gnoseologija|gnoseološki]] pravac (teorija spoznaje), [[Filozofija|filozofsko]] učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od [[Latinski jezik|latinske riječi]] "''racio''" što znači razum. <ref> {{cite web|url=http://bosanski-jezik-i-knjizevnost-ii.webnode.com/news-/racionalizam-i-prosvjetiteljstvo/|title=Bosanski jezik i književnost|work=webnode.com|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>
Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u u filozofiji [[René Descartes]]a, [[Baruch Spinoza|Barucha Spinoze]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] i [[Christian Wolff (filozof)|Christiana Wolffa]].<ref> {{cite web|url=http://proleksis.lzmk.hr/43134/|title=Racionalizam|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>

Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti [[Matematika|matematičko]]-[[Geometrija|geometrijskih]] istina. Racionalizam predstavlja osnovu za utemeljenje novovjekovne [[Nauka|nauke]] i njezinih [[Metodologija|metodoloških]] načela. [[Ontologija|Ontološki]] izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu [[Parmenid]]u. U osnovi leži razumski, logički umni princip ([[Grčki jezik|grč]]. "logos"). Čovjek je biće kojemu pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši su umni pojmovi urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna).
Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u u filozofiji [[René Descartes]]a, [[Baruch Spinoza|Barucha Spinoze]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] i [[Christian Wolff (filozof)|Christiana Wolffa]]. <ref> {{cite web|url=http://proleksis.lzmk.hr/43134/|title=Racionalizam|work=proleksis.lzmk.hr|accessdate=9. 10. 2015}} </ref>


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==

Verzija na dan 6 novembar 2015 u 11:27

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se zasniva na umu, razumu, intelektu. Racionalizam dolazi od latinske riječi "racio" što znači razum. [1]

Usmjeren je na spoznaju stvarnog svijeta s karakterom nužnosti i općenitosti matematičko-geometrijskih istina. Racionalizam predstavlja osnovu za zasnivanje novovjekovne nauke i njenih metodoloških načela. Ontološki izvor racionalizma nalazi se u filozofskoj postavci da su postojanje i mišljenje jedno, prema antičkom grčkom filozofu Parmenidu. U osnovi leži razumski, logički umni princip (grč. "logos"). Čovjek je biće kojem pripada logos (grč. "zoon logon echon"). Racionalizam se oslanja na načelo neograničene čovjekove sposobnosti spoznaje i pojmovne strukture svijeta. Prema racionalizmu naši umni pojmovi su urođeni (ideae innatae), prije i nezavisno od iskustava kao što su: materija, uzročnost, istina (koja se razumom uviđa kao jasna i razgovijetna). Subjektivistički racionalizam dostiže svoj vrhunac u 17. i 18. vijeku u filozofiji René Descartesa, Barucha Spinoze, Gottfrieda Wilhelma Leibniza i Christiana Wolffa.[2]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Bosanski jezik i književnost". webnode.com. Pristupljeno 9. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Racionalizam". proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 9. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)


Nedovršeni članak Racionalizam koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.