Razlika između verzija stranice "Bespolno razmnožavanje"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Bespolno''', '''vegetativno |
'''Bespolno''', '''vegetativno''' ili '''aseksualno razmnožavanje''' jest proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Poznato je i pod nazivima [[bespolna reprodukcija]] i [[nespolno razmnožavanje]]. |
||
[[Bakterija|Bakterije]] se |
[[Bakterija|Bakterije]] se bespolno dijele putem binarne fisije; [[virus]]i preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; [[hidra]] i [[kvasac]] su u mogućnosti da se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] [[pup]]ljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite [[spol]]ove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina [[biljke|biljaka]] imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste ''Mycocepurus smithii''. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref> |
||
Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u [[voćarstvo|voćarstvu]] ili [[hortikultura|hortikulturi]], gdje se od pojedinih [[biljka|biljnih]] tkiva i |
Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u [[voćarstvo|voćarstvu]] ili [[hortikultura|hortikulturi]], gdje se od pojedinih [[biljka|biljnih]] tkiva i organa dobijaju cjelovite nove jedinke. Najčešći [[reprodukcija|reprodukcijski]] materijal su reznice izdanaka, [[list]]ovi, pupovi, položenice, [[stolon]]i, [[podanak|podanci]], [[gomolj]]i, [[rizom]]i i druge pogodne vegetativne strukture. |
||
Suvremeni način vegeteativnog razmnožavanja u ovim i drugim oblastima je putem [[kultura tkiva|kulture tkiva]], kojom se jedna biljka može umnožiti u praktično beskonačno mnogo primjeraka. |
Suvremeni način vegeteativnog razmnožavanja u ovim i drugim oblastima je putem [[kultura tkiva|kulture tkiva]], kojom se jedna biljka može umnožiti u praktično beskonačno mnogo primjeraka. |
||
Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su [[hidra]] i |
Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su [[hidra]] i [[kvasac]] mogu i [[spol]]no. Na primjer, većina [[biljka|biljaka]] je sposobna za vegetativno razmnožavanje – [[reprodukcija|reprodukciju]] bez [[sjeme]]na ili [[spora]], može se reproducirati i seksualno. Isto tako, [[bakterija|bakterije]] mogu razmjenjivati [[genetička informacija|genetičke informacije]], tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog [[konjugacija|konjugiranja]].<ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref> |
||
Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija) | |
Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija) |fragmentaciju]] i formiranje [[spora]], koji uključuju samo [[mitoza|mitozu]]. |
||
*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] |
*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] [[jaje]]ta [[spermatozoid]]om. Prirodno se javlja u nekim [[vrstam]]a, uključujući i niže [[biljka|biljke]] (gdje se naziva [[apomiksija]]), [[beskičmenjak]]a (npr. [[dafnija]] [[uš]]i, neke [[pčela|pčele]] i [[parazit]]ske [[os]]ice) i [[kičmenjak]]a (npr. neki [[reptil]]i<ref>Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8.</ref> [[riba|ribe]], uključujući i [[ajkula|ajkule]], a vrlo rijetko i [[ptica|ptice]]).<ref>Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [http://oregonstate.edu/Dept/animal-sciences/poultry/index.html.]</ref> |
||
Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u [[hermafrodit]]nih [[vrsta]], |
Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u [[hermafrodit]]nih [[vrsta]], koje se mogu samostalno oploditi. |
||
==Reference== |
==Reference== |
||
{{reference}} |
{{reference}} |
Verzija na dan 14 januar 2019 u 19:58
Bespolno, vegetativno ili aseksualno razmnožavanje jest proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili identične sopstvene kopije, bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma. Poznato je i pod nazivima bespolna reprodukcija i nespolno razmnožavanje.
Bakterije se bespolno dijele putem binarne fisije; virusi preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; hidra i kvasac su u mogućnosti da se razmnožavaju pupljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite spolove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina biljaka imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste Mycocepurus smithii. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.[1][2][3]
Najpoznatiji primjeri bespolnog razmnožavanja se primjenjuju u voćarstvu ili hortikulturi, gdje se od pojedinih biljnih tkiva i organa dobijaju cjelovite nove jedinke. Najčešći reprodukcijski materijal su reznice izdanaka, listovi, pupovi, položenice, stoloni, podanci, gomolji, rizomi i druge pogodne vegetativne strukture.
Suvremeni način vegeteativnog razmnožavanja u ovim i drugim oblastima je putem kulture tkiva, kojom se jedna biljka može umnožiti u praktično beskonačno mnogo primjeraka.
Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su hidra i kvasac mogu i spolno. Na primjer, većina biljaka je sposobna za vegetativno razmnožavanje – reprodukciju bez sjemena ili spora, može se reproducirati i seksualno. Isto tako, bakterije mogu razmjenjivati genetičke informacije, tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog konjugiranja.[4][5]
Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju partenogenezu, fragmentaciju i formiranje spora, koji uključuju samo mitozu.
- Partenogeneza je rast i razvoj embriona ili sjemena bez oplodnje jajeta spermatozoidom. Prirodno se javlja u nekim vrstama, uključujući i niže biljke (gdje se naziva apomiksija), beskičmenjaka (npr. dafnija uši, neke pčele i parazitske osice) i kičmenjaka (npr. neki reptili[6] ribe, uključujući i ajkule, a vrlo rijetko i ptice).[7]
Ponekad se također koristi za opisivanje reprodukciju u hermafroditnih vrsta, koje se mogu samostalno oploditi.
Reference
- ^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.
- ^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, ISBN 0-920269-81-8.
- ^ Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [1]