Hidžaz

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta koja sadašnju saudijsku pokrajinu Hidžaz označava crvenom dok je nekadašnja Kraljevina Hidžaz iz 1923. godine označena zelenom bojom

Hidžaz (arapski:الحجاز‎‎; bosanski: "barijera") je regija u zapadnom dijelu današnje Saudijske Arabije. Regija je na zapadu omeđena Crvenim morem, na sjeveru državom Jordan, na istoku regijom Nedžd i na jugu pokrajinom Asir.[1] Iako je glavni grad regije Džedda, regija je ipak najpoznatija po gradovima Mekki i Medini, najsvetijim gradovima islama.

Upravo zbog ove činjenice, Hidžaz ima veliku važnost kako u arapskom tako i u islamskom svijetu, odnosno politici.

Historija[uredi | uredi izvor]

Drevna Arabija[uredi | uredi izvor]

U drevna vremena, područje Hidžaza je uključivalo i Mahd adh Dhahab tzv. kolijevku zlata i potencijalni izvor vode (koji je sada presušio) od kojeg je vodotok tekao dužinom od oko 970 km sjeveroistočno do Perzijskog zaliva. Arheološka istraživanja vođena od stane stručnjaka Univerziteta u Bostonu i Univerziteta Qassim ukazuju na činjenicu da je taj riječni sistem bio aktivnan u periodu između 8000. i 2500. do 3000. godine p.n.e.[2] Sjeverni dio regije Hidžaz je bio rimske provincije Arabia Petraea.[3] Regija se zvala tako jer je razdvajala regiju Nadž na istoku od Tihamaha na zapadu. Bila je također poznata kao "Zapadna provincija".[4]

Ranoislamski period[uredi | uredi izvor]

Muhammed je poslao neke od svojih boraca na Hidžaz. Ubaydah ibn al-Harith je bio komandant druge kampanje koja je povedena protiv Kurejšija. Ovo se dogodilo devet mjeseci nakon Hidžre.

Oko mjesec dana nakon neuspješne Hamzine kampanje, Muhammed je poslao 60 muhadžira koje je predvodio Ubaydah da sprovede drugu operaciju presretanja kurejšijskog karavana na povratku iz Sirije a kojeg je štitilo oko 200 naoružanih ljudi. Vođa ovog karavana bio je Ebu Sufjan ibn Harb.

Nije došlo do borbe jer su Kurejšije bile prilično daleko od mjesta gdje su ih muslimani čekali. Pa ipak, Sa'd ibn Ebu Vekkas je odapeo strijelu prema Kurejšijima. Ova strijela je poznata kao prva strijela u islamu. Vjeruje se da je Ubaydah bio prvi koji je nosio zastavu islama dok drugi smatraju da je to ipak bio Hamza.

Geografija[uredi | uredi izvor]

U geološkom smislu Hidžaz se nalazi na Crvenomorskog rasjeda. Regija je također poznata po tamnijem pijesku vulkanskog porijetka. Prema nekim ranijim izvorima, Hidžaz uključuje i gorje Sarawat koje u topografskom smislu razdvaja Najd od Tehamaha. Regija obiluje biljkama Bdellium.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

U regiji se nalaze sljedeći gradovi:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Merriam-Webster's Geographical Dictionary. 2001. p. 479. ISBN 0 87779 546 pogrešan ISBN 0
  2. ^ Sullivan, Walter (March 30, 1993). "SCIENCE WATCH; Signs of Ancient River". The New York Times Pristupljeno 10.6.2016.
  3. ^ Kesting, Piney (May–June 2001). "Well of Good Fortune". Saudi Aramco
  4. ^ Mackey, p. 101. "The Western Province, or the Hijaz[...]