Potočka džamija (Banja Luka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Slika džamije u Potoku

Potočka ili Hadži-Pervizova džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Potok. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra 2003. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]

Pod zaštitom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Sagrađena je prije 10. maja 1630 (27. ramazana 1039. hidžretske godine), jer je navedenog dana napisana Hadži-Pervizova vakufnama koju je svojim pečatom ovjerio banjalučki kadija i poznati pjesnik Muhamed Nerkesi Sarajlija. Iz ove vakufname vidi se da je Hadži-Perviz, u Maloj čaršiji, uz Ferhad-pašin most sagradio i uvakufio 7 dućana za izdržavanje Potočke džamije i plaćanje njenih službenika. Hadži Perviz je bio starosjedilac, pošto u vakufnami navodi bašte i zemljišta koja je baštinio od svojih predaka. Izgradio je džamiju na krajnjoj jugozapadnoj strani grada, koja je bila nenaseljena. Zbog toga će ova mahala dobiti naziv Nova i bit će jedna od posljednjih formiranih mahala na desnoj obali Vrbasa. Zbog potoka koji je prolazio pored džamije dobit će naziv Potočka, dok će ime hadži Perviza kao osnivača biti vremenom zaboravljeno. Zbog potoka koji je prolazio pored džamije dobit će naziv Potočka, dok će ime hadži Perviza kao osnivača biti uglavnom zaboravljeno[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Hadži Pervizova džamija po svojim gabaritima bila je najmanja u Banjoj Luci, dimenzija 7,00 x 10,50 metara. Obnovljena je na postementu 8,97x12 metara. Pripada tipu jednoprostornih džamija sa drvenom munarom.[2]

Rušenje[uredi | uredi izvor]

Spaljena je 6. septembra 1993. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni; izgorio je krov, munara i trijem, a zidovi su oštećeni.[3]

Obnova[uredi | uredi izvor]

Obnovljena je i otvorena 2011.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Potočka džamija" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  2. ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Sabira Husedžinović, Džamije Banja Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII stoljeća, Prilozi za orijentalnu filologiju 47-48, Orijentalni institut, Sarajevo
  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]