Potočka džamija (Banja Luka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Za druga značenja, pogledajte Potočka džamija (čvor).
Slika džamije u Potoku

Potočka ili Hadži-Pervizova džamija, nalazi se u banjalučkom naselju Potok. Pproglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 06. do 11. decembra 2003. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]

Pod zaštitom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Sagrađena je prije 10. 5.1630. godine (27. ramazana 1039. hidžretske godine), jer je navedenog dana napisana Hadži-Pervizova vakufnama koju je svojim pečatom ovjerio banjalučki kadija i poznati pjesnik Muhamed Nerkesi Sarajlija. Iz ove vakufname vidi se da je Hadži-Perviz, u Maloj čaršiji, uz Ferhad-pašin most sagradio i uvakufio 7 dućana za izdržavanje Potočke džamije i plaćanje njenih službenika. Hadži Perviz je bio starosjedilac, pošto u vakufnami navodi bašte i zemljišta koja je baštinio od svojih predaka. Izgradio je džamiju na krajnjoj jugozapadnoj strani grada, koja je bila nenaseljena. Zbog toga će ova mahala dobiti naziv Nova i bit će jedna od posljednjih formiranih mahala na desnoj obali Vrbasa. Zbog potoka koji je prolazio pored džamije dobit će naziv Potočka, dok će ime hadži Perviza kao osnivača biti vremenom zaboravljeno. Zbog potoka koji je prolazio pored džamije dobit će naziv Potočka, dok će ime hadži Perviza kao osnivača biti uglavnom zaboravljeno[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Hadži Pervizova džamija po svojim gabaritima bila je najmanja u Banjoj Luci, dimenzija 7,00 x 10,50 metara. Obnovljena je na postementu 8,97x12 metara. Pripada tipu jednoprostornih džamija sa drvenom munarom.[2]

Rušenje[uredi | uredi izvor]

Srušena od strane srpskog agresora 6.9.1993.

Obnova[uredi | uredi izvor]

Obnovljena i otvorena. (2011)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Sabira Husedžinović, Džamije Banja Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII stoljeća, Prilozi za orijentalnu filologiju 47-48, Orijentalni institut, Sarajevo

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Potočka džamija". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. [mrtav link]
  2. ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016.