Sergipe

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sergipe
Savezna država Brazila
Zastava
Simbol
Država  Brazil
Graniči sa Bahia
Alagoas
Glavni grad Aracaju
Površina 21 910,4 km2
Stanovništvo 8 931 028[1] (2012. procjena)
Gustoća 100 /km2 
Vlada
 - Guverner Jackson Barreto
Vremenska zona UTC-3
Veb-sajt: www.se.gov.br/

Sergipe je jedna od 26 saveznih država Brazila i najmanja po površini. Nalazi se na istoku sjeveroistočne regije i izlazi na obale Atlantskog okeana. Graniči sa saveznim državama: Bahia na jugu i zapadu i Alagoas na sjeveru.

Prostire se na površini od 21.910,4 km2 km2 a prema podacima iz 2012. godine u ovoj provinciji je živjelo 2.228.489 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 100 stanovnika/km2 a 22. je država po broju stanovnika.

Glavni i najveći grad države je Aracaju.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvo naselje koje su portugalski kolonizatori osnovali na ovom području je bilo naselje São Cristóvão 1591. godine. Naselje je poslije preraslo u grad koji je preimenovan u Sergipe i jedno vrijeme je bio i glavni grad države.

Kao i u slučaju drugih država na sjeveroistoku Brazila, i teritorija države Sergipe je više puta napadana od strane holanđana a često su na ovo područje upadali i francuski bukaniri. Tokom 17. vijeka, država je poznata širom Amerike po tzv. kraljevskom drvetu, cijenjenoj robi koja je bila primarni cilj čestih upada bukanira i vjerovatno važan razlog za holandsku vojnu ekspediciju. Od 1641. do 1645., godine, teritorija je pripadala holandskom posjedu (New Holland). Holanđani su izgradili utvrđenje (prvo u regionu) između rijeka São Francisco i Sergipe. 1645. Portugalci su povratili kontrolu nad ovim područjem.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kao i u slučaju većine država u sjeveroistočnom Brazilu, unutrašnjost Sergipea je gotovo u potpunosti prekrivena savanom dok se obale države odlikuju šumama mangrove, močvarama i pješčanim plažama. Uz obalu države se prostire i mali pojas tropskih prašuma.

Rijeka São Francisco formira sjevernu granici a slivu iste rijeke pripada sjeverni i istočni dio države. Južni dio države se blago spušta prema istoku a vode sa ovog područja se odvode direktno u Atlantski okean preko niza manjih rijeka od kojih su najveće: Irapiranga, Real i Cotinguiba.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]