Tavuš

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tavuš (Տավուշ)
pokrajina
Država  Armenija
Graniči sa Lori
Tavuš
Geharkunik
Aragacotn
Ararat
Erevan
Glavni grad Ijevan
Površina 2,704 km2
Stanovništvo 251,941[1] (2011.)
Vremenska zona AMT UTC+4
Poštanski broj 3901–4216
ISO 3166 AM.TV
Veb-sajt: shirak.mtad.am/

Tavuš (armenski: Տավուշ) je pokrajina u Armeniji. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu države i graniči sa Azerbejdžanom i Gruzijom. Zauzima površinu od 2.704 km2 što predstavlja oko 9,1% od ukupne površine i 4. je po površini u državi. Prema podacima iz 2011. godine u pokrajini je živjelo 128.609 stanovnika ili 4,3% od ukupnog stanovništva Armenije i druga je pokrajina sa najmanjim brojem stanovnika (poslije Pokrajine Vajots Dzor).

Glavni i najveći grad je Ijevan.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv pokrajine je izveden iz termina Tavuš, varijante prvobitnog naziva kantona Tučkatak, historijske pokrajine Utik. Naziv se prvi put spominje tokom 9. vijeka kao ime tvrđave Bagratid koja se nalazila u blizini današnjeg Berda.

Nakon invazije turskijskih plemena tokom 11. vijeka, naziv Tavuš je prilagođen u naziv Tovuz.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Jezero Goš

Pokrajina graniči sa armenskim pokrajinama Geharkunik na jugu, Kotajk na jugozapadu i Lori na zapadu kao i sa Azerbejdžanom na istoku i Gruzijom na sjeveru.

Područje pokrajine je uglavnom planinsko, sa stjenovitim brdima prekrivenim zelenim livadama koje podsjećaju na livade Alpa zbog čega se ovaj dio Armenije često naziva armenska Švicarska. Prosječna visina regije je oko 900 metara nadmorske visine.

Tokom historije veći dio današnje pokrajine se nalazio u sastavu historijskih kantona Varaznunik, Dzorapor i Koghbapor a koji su bili dijelom drevne Armenije.

U potpunosti se prostire između planina Malog Kavkaza. Okružena je planinama Miapor sa istoka, Somkeeti sa sjevera, Gugark sa istoka i planinom Kenats sa juga. Najviša tačka pokrajine je vrh Miapora sa visinom od 2.993 metara, a najniža tačka leži u dolini rijeke Debed na visini od 380 metara.

Poznata je i kao glavno izvorište armenskih rijekalavni izvor vode u Jermeniji. Glavna rijeka je Aghstev sa pritokama Getik, Voskepar i Sarnajur dok su manje rijeke Akhum, Tavuš i Khndzorut. Osim toga pokrajina Tavuš je bogata planinskom izvorima, izvorima mineralne vode i malim jezerima kao što su jezera Parz i Goš.

Veći dio teritorije Tavuša je pokriven gustim šumama, uglavnom oko gradova Dilijan, Ijevan i Berd. Pokrajina ima brojne zaštićene šume, uključujući Nacionalni park Dilijan i svetišta Akhnabad Taxus Grove, Arjatkhelni Hazel, Gandžakar, Ijevan i Zikatar.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa iz 2011. godine, u Pokrajini Tavuš živjelo je 128.609 stanovnika što predstavlja oko 4,3% armenskog stanovništva. Urbanog stanovništa je 54.186 (42,1%) dok je ruralnog 74.423 (57,9%). U Pokrajini se nalazi 5 urbanih i 55 ruralnih lokalnih zajednice. Najveća urbana zajednica je Ijevan, glavni grad pokrajine, sa 21.081 stanovnika. Ostali urbani centri su: Dilijan, Berd, Noyemberyan i Ayrum.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stanovništvo Armenije Pristupljeno 12.10.2018.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]