Vlada Kazahstana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vlada Republike Kazahstan
kazaški: Қазақстан Республикасының Үкіметі
Emblem of Government Kazakhstan.png
Pregled
Osnovano1991.
Država / Teritorija Kazahstan
VođaPremijer Kazahstana
ImenujePredsjednik Kazahstana
Glavni organKabinet vlade Kazahstana
Odgovorni organParlament Kazahstana
SjedišteZgrada vlade, avenija Mangilik El, 6 Nur-Sultan, Kazahstan
Veb-sajtgovernment.kz

Vlada Republike Kazahstan (kazaški: Қазақстан Республикасының Үкіметі, Qazaqstan Respublikasynyŋ Ükımetı) nadgleda predsjedničku republiku. Predsjednik Kazahstana, trenutno Kasim-Žomart Tokajev, šef je države i nominira šefa vlade. Izvršnu vlast vrši vlada. Zakonodavna vlast pripada i vladi i domovima parlamenta.

Prema izvještaju o svjetskom razvoju za 2016. godinu, koji je pripremila Grupacija Svjetske banke, Kazahstan zauzima 28. mjesto među 193 zemlje u ocjeni razvoja e-vlade. Državni program „Informacijski Kazahstan - 2020“, odobren 2013. godine, pomogao je zemlji da pređe u informaciono društvo.[1]

Izvršna vlast[uredi | uredi izvor]

Nosioci glavnih pozicija
Pozicija Ime Stranka Mandat od
Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev Nur Otan 20. mart 2019.
Premijer Askar Mamin 21. februar 2019.

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Predsjednik se bira glasanjem naroda na petogodišnji mandat. [2] Premijera i prvog potpredsjednika imenuje predsjednik. Vijeće ministara također imenuje predsjednik. Predsjednik Nazarbajev je dekretom proširio svoja predsjednička ovlaštenja: samo on može inicirati ustavne amandmane, imenovati i razriješiti vladu, raspustiti Parlament, raspisati referendume po svom nahođenju i imenovati administrativne šefove regija i gradova.

Predsjednik je šef države. Također je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i može staviti veto na zakone koje je usvojio Parlament. Predsjednik Nursultan Nazarbajev na čelu je države od osamostaljenja Kazahstana. Premijer, koji služi po volji predsjednika, predsjedava Vijećem ministara i služi kao šef vlade Kazahstana. U Vijeću su tri zamjenika premijera i 17 ministara. Danijal K. Ahmetov postao je premijer u junu 2003. Naslijedio ga je Karim Massimov koji je funkciju preuzeo u januaru 2007. godine.

Na predsjedničkim izborima 2005. Nursultan Nazarbajev ponovo je izabran na sedmogodišnji mandat. Na izborima je učestvovalo 5 kandidata. 91,15% glasača podržalo je Nazarbajeva. Učešće na izborima činilo je 77%. Predsjednički izbori održani su 26. aprila 2015.

Nakon gotovo 30 godina vođstva, Nursultan Nazarbajev je ostavio funkciju 19. marta 2019. Premijer Kasim-Žomart Tokajev stupio je na funkciju privremenog predsjednika sve dok se nisu održali izbori za novog predsjednika Kazahstana.[3] Izbori su održani 9. juna 2019. godine sa pet kandidata; Kasim-Žomart Tokajev pobijedio je na izborima sa 70,76% glasova, ulazeći u petogodišnji mandat predsjednika.

Agencije i odbori[uredi | uredi izvor]

Kazahstanski odbor za nacionalnu sigurnost (NSC) osnovan je 13. juna 1992. godine. Uključuje Službu unutrašnje sigurnosti, Vojnu kontraobavještajnu službu, Graničnu stražu, nekoliko jedinica Komandosa i Vanjsku obavještajnu službu (Barlau). Mnogi smatraju nju najvažnijim dijelom NSC-a. Njegov direktor je general-major Adil Shajahmetov .

Zakonodavna vlast[uredi | uredi izvor]

Zakonodavno tijelo, poznato kao Parlament (Parlamenti), ima dvije komore . Skupština (Mazhilis) ima 77 mjesta, izabranih na četverogodišnji mandat, 67 u izbornim jedinicama s jednim mandatom i 10 proporcionalnom zastupljenošću . Senat (Senaty) ima 47 članova, od kojih 40 lokalne skupštine biraju na šest godina u izbornim jedinicama sa dva mjesta, napola se obnavljaju svake dvije godine i imaju 7 imenovanih za predsjednika. Pored toga, bivši predsjednici su doživotni senatori po službenoj dužnosti. Zastupnici Majilisa i vlada imaju pravo zakonodavne inicijative, iako vlada predlaže većinu zakona koje Parlament razmatra.

Sudska vlast[uredi | uredi izvor]

Vrhovni sud Republike Kazahstan ima 44 sudije. Ustavno vijeće ima sedam članova. Što se tiče pravne profesije, Republikanski kolegijum je stvoren 2012. godine i predstavlja kazahstanska advokatska udruženja na nacionalnom nivou.

Administrativne podjele[uredi | uredi izvor]

Kazahstan je podijeljen na 14 regija i tri općinske oblasti Almati, Nur-Sultan i Šimkent. Svakom na čelu je Akim (provincijski guverner) kojeg imenuje predsjednik. Općinske akime imenuju provincijski akimi. Vlada Kazahstana prenijela je svoj glavni grad iz Almatija u Astanu 10. juna 1998. Administrativni odjeli imaju ista imena kao i njihovi administrativni centri (izuzeci imaju naziv administrativnog centra koji slijedi u zagradama); 1995. godine vlade Kazahstana i Rusije sklopile su sporazum kojim će Rusija zakupiti na period od 20 godina površinu od 6,000 km² izgradnju i razvoj objekata za lansiranje svemira "Bajkonur" i grada Bajkonur.

Trenutni kabinet[uredi | uredi izvor]

Trenutni sastav vlade pod vođstvom Askara Mamina:

Pozicija Ime i prezime Datum stupanja na

dužnost

Premijer Askar Mamin 15. januara 2021

(prekomandovan)

Zamjenici premijera
Prvi potpredsjednik Vlade Alikhan Smailov 18. januara 2021. (prekomandovan)
Potpredsjednik Vlade Eraly Tugzhanov
Roman Sklyar
Potpredsjednik Vlade - ministar vanjskih poslova Mukhtar Tleuberdi 18. januara 2021
Šef kabineta premijera Galymzhan Koishybaev 18. januara 2021. (prekomandovan)
Ministri
Ministar odbrane Nurlan Ermekbaev 18. januara 2021.

(prekomandovan)

Ministar unutrašnjih poslova Erlan Turgumbayev
Ministar finansija Yerulan Zhamaubaev
Ministar informisanja i razvoja zajednice Aida Balaeva
Ministar poljoprivrede Saparkhan Omarov
Ministar pravde Marat Beketaev
Ministar obrazovanja i nauke Askhat Aimagambetov
Ministar zdravlja Alexey Tsoi
Ministar rada i socijalne zaštite stanovništva Serik Shapkenov
Ministar industrije i razvoja infrastrukture Beibut Atamkulov
Ministar kulture i sporta Aktoty Raimkulov
Ministar trgovine i integracija Bakhyt Sultanov
Ministar nacionalne ekonomije Asset Irgaliev 18. januara 2021
Ministar digitalnog razvoja, inovacija i vazduhoplovne industrije Bagdat Musin 18. januara 2021.

(prekomandovan)

Ministar ekologije, geologije i prirodnih resursa Magzum Mirzagaliev
Ministar energetike Nurlan Nogayev
Ministarstvo za vanredne situacije Kazahstana Jurij Iljin

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Expect no lines in front of the digital counters". blogs.worldbank.org.
  2. ^ "Constitutional Council of the Republic of Kazakhstan". Arhivirano s originala, 19. 9. 2010. Pristupljeno 17. 5. 2021.
  3. ^ https://www.theguardian.com/world/2019/jun/09/hundreds-arrested-as-kazakhs-protest-against-rigged-election

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]