Zamka srednjeg dohotka
| Dio serije o |
| Ekonomiji |
|---|
Zamka srednjeg dohotka je situacija ekonomskog razvoja u kojoj država koja ostvaruje određeni prihod (zbog datih prednosti) zaglavi na tom nivou.[1] Termin je uvela Svjetska banka 2007. godine koja ga je definirala kao zemlje sa "srednjim dohotkom" s bruto nacionalnim proizvodom po glavi stanovnika između 1086 i 13205 dolara (2023.). U ovim zemljama živi oko 75% svjetskog stanovištva.[2]
Porijeklo termina[uredi | uredi izvor]
Termin su skovali ekonomisti Indermit Gill i Homi Kharas 2007. godine kada su radili na osnovnim strategijama za istočnoazijsku ekonomiju u izvještaju Svjetske banke "An East Asian Renaissance: Ideas for Economic Growth".[3][4]
Dinamika i izbjegavanje[uredi | uredi izvor]
Prema konceptu, zemlja u zamci srednjeg dohotka izgubila je konkurentsku prednost u izvozu industrijskih proizvoda zbog rasta plata, ali nije u stanju da prati razvijenije ekonomije na tržištu visoke dodane vrijednosti. Kao rezultat toga, novoindustrijalizovane ekonomije kao što su Južna Afrika i Brazil decenijama nisu napustile ono što Svjetska banka definiše kao "srednji nivo dohotka", budući da je njihov bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika ostao konstantan između 1000 i 12000 dolara (2011.) cijene.[1] Oni pate od niskih investicija, sporog rasta u sekundarnom sektoru privrede, ograničene industrijske diverzifikacije i loših uslova na tržištu rada i, sve više, od starenja stanovništva.[5]
Sociolog Salvatore Babones i politikolog Hartmut Elsenhans nazivaju zamku srednjeg dohotka "političkom zamkom" jer postoje ekonomske metode za njeno prevazilaženje. Međutim, malo ih zemalja koristi zbog njihove političke situacije. Oni prate uzroke zamke do strukturalnih problema i nejednakosti koje su nastale u ranom procesu razvoja. Prema njihovim riječima, bogate elite potom slijede svoje interese cjenkajući se za jaku valutu koja pomjera strukturu ekonomije prema potrošnji luksuznih dobara i zakonima o radu sa niskim platama, što sprječava porast masovne potrošnje i masovnog dohotka. Oni tvrde da zemlje mogu izbjeći zamku srednjeg dohotka ulaganjem u fizičku i ljudsku infrastrukturu, provođenjem socijalne politike poput viših minimalnih plaća i slabe valute koja izvoz čini konkurentnim i stimulira domaće zapošljavanje.[6][7]
Prema Azijskoj razvojnoj banci, izbjegavanje zamke srednjeg dohotka zahtijeva identifikaciju strategija za uvođenje novih procesa i pronalaženje novih tržišta za održavanje rasta izvoza. Također je bitno povećati domaću potražnju jer rastuća srednja klasa može iskoristiti svoju sve veću kupovnu moć da kupi visokokvalitetne, inovativne proizvode i pomogne u pokretanju rasta.[8] Najveći izazov je prelazak sa rasta vođenog resursima zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i jeftinom kapitalu na visoku produktivnost i inovacije, što zahtijeva ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje – izgradnju visokokvalitetnog obrazovnog sistema koji podstiče kreativnost i podržava napredak u nauci i tehnologiji koji može biti primijenjen natrag u privredu.[9]
Prema The Economistu na osnovu podataka Svjetske banke, od 1960. do 2022. godine, samo 23 ekonomije su izbjegle zamku srednjeg dohotka, među kojima su četiri azijska tigra Hong Kong, Singapur, Južna Koreja,[10] i Tajvan, Sejšeli u Africi, Poljska u istočnoj Evropi, kao i Saudijska Arabija na Bliskom istoku.[11][12] Diverzifikacija izvoza se također smatra važnom kako bi se izbjegla zamka srednjeg dohotka.[13]
Kritika[uredi | uredi izvor]
Postoje značajne rasprave o empirijskoj valjanosti "zamke srednjeg dohotka".[14]
Drugi ekonomisti ili smatraju da ne postoji zamka srednjeg dohotka[15] ili tvrde da debate o “zamci srednjeg dohotka” izgledaju anahrono: zemlje sa srednjim dohotkom su pokazale više stope rasta od svih ostalih od sredine 1980-ih.[16]
Također pogledati[uredi | uredi izvor]
- Ortački kapitalizam
- Dvosektorski model
- Ljudski kapital
- Indeks ljudskog razvoja
- Prokletstvo resursa
- Teorija svjetskih sistema
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Graphic detail Charts, maps and infographics (22. 12. 2011). "Asias Middle Income Trap". Economist.com. Pristupljeno 11. 8. 2014. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "economist" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ "The World Bank in Middle Income Countries". World Bank (jezik: engleski). 2023. Pristupljeno 1. 4. 2024.
- ^ Zhou, Shaojie; Hu, Angang (2021), "What is the "Middle Income Trap"?", China: Surpassing the “Middle Income Trap”, Contemporary China Studies (jezik: engleski), Singapore: Palgrave Macmillan, str. 1–32, ISBN 978-981-15-6540-3 Parametar
|url=nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ Bulman, David; Eden, Maya; Nguyen, Ha. "Transitioning From Low-Income Growth To High-Income Growth: Is There A Middle-Income Trap?" (PDF). Asian Development Bank Institute. Pristupljeno 7. 12. 2023.
- ^ "Indonesia risks falling into the Middle Income trap". Adb.org. 27. 3. 2012. Arhivirano s originala, 30. 7. 2014. Pristupljeno 11. 8. 2014.
- ^ Babones, Salvatore (1. 12. 2015). "Escaping the middle income trap". Pristupljeno 5. 5. 2023. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ Babones, Salvatore; Elsenhans, Hartmut (2017). BRICS or Bust?: Escaping the Middle-Income Trap. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-9989-8.
- ^ "Seminar on Asia 2050". Adb.org. 18. 10. 2011. Pristupljeno 11. 8. 2014.
- ^ Asia 2050: Realizing the Asian Century. Adb.org. 9. 5. 2013. Pristupljeno 11. 8. 2014.
- ^ https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9wb2Rlay5uZXQvaW5kZXgucGhwL3plaWhhbi1vbi1nZW9wb2xpdGljcy9mZWVk/episode/aHR0cHM6Ly9tZWRpYXMucG9kZWsubmV0LzU2OS8wYzRmYjQwMGVkOWJhZDE2OWY3MDg2ODRjYTljOWM3ZmRjZWJmY2E1Lm1wMw?sa=X&ved=0CCoQz4EHahcKEwjA_vPt1PaEAxUAAAAAHQAAAAAQbg
- ^ "Which countries have escaped the middle-income trap?". The Economist. ISSN 0013-0613. Pristupljeno 15. 12. 2023.
- ^ "Which countries have escaped the middle-income trap?". Yahoo Finance (jezik: engleski). 30. 3. 2023. Pristupljeno 19. 12. 2023.
- ^ Shek, Colin (23. 5. 2019). "Aiming for the Top: Can China Escape the Middle Income Trap?". Cheung Kong Graduate School of Business (CKGSB).
- ^ Roach, Stephen S. (2022). Accidental Conflict: America, China, and the Clash of False Narratives. New Haven: Yale University Press. str. 91. ISBN 978-0-300-26901-7. OCLC 1347023475.
- ^ Bulman, David; Eden, Maya; Nguen, Ha. "Transitioning from low-income growth to high-income growth: is there a middle-income trap?" (PDF). Asian Development Bank.
- ^ Patel, Dev; Sandefur, Justin; Subramanian, Arvind. "The New Era of Unconditional Convergence". Center For Global Development.
Dalje čitanje[uredi | uredi izvor]
| Library resources about Zamka srednjeg dohotka |
- Asia 2050: Realizing the Asian Century (jezik: engleski). Asian Development Bank. 1. 8. 2011.
- "Indonesia risks falling into the middle-income trap | Asian Development Bank". Arhivirano s originala, 30. 7. 2014. Pristupljeno 9. 3. 2021.
- "Philippines faces middle-income trap | The Manila Bulletin Newspaper Online". Manila Bulletin. 13. 2. 2013. Arhivirano s originala, 13. 2. 2013. Pristupljeno 9. 3. 2021.
- Russians are stuck in 'Middle Income Trap'
- "The Middle Income Trap - Latin America's Middle-Income Class". Americas Quarterly (jezik: engleski). 21. 1. 2011. Pristupljeno 9. 3. 2021.
- "How China can avoid the middle income trap". www.theaustralian.com.au. 28. 4. 2015. Pristupljeno 9. 3. 2021.
- "The middle-income trap has little evidence going for it". The Economist. 5. 10. 2017. ISSN 0013-0613. Pristupljeno 9. 3. 2021.
- Tasci, Kamil; Erinc Yeldan; Voyvoda, Ebru; Ozsan, Mehmet Emin (2013). Escape from the Middle Income Trap: Which Turkey?. Turkish Business and Enterprise Confederation. doi:10.13140/2.1.3064.4488.