Hrabro srce

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
'Hrabro srce'
Braveheart imp.jpg
Originalni poster za film
Režiser Mel Gibson
Producent Mel Gibson
Alan Ladd Jr.
Bruce Davey
Scenarist(i) Randall Wallace
Uloge Mel Gibson
Patrick McGoohan
Sophie Marceau
Brendan Gleeson
Catherine McCormack
Angus Macfadyen
Alun Armstrong
Muzika James Horner
Žanr drama, biografija
Kinematografija John Toll
Montaža Steven Rosenblum
Datum izlaska 24. maj 1995.
Trajanje 177 minuta
Jezik engleski
Budžet 72 miliona $
Ukupna zarada $

Hrabro srce je epska historijska drama snimljena 1995. u režiji Mela Gibsona, koji je odigrao i glavnu ulogu. Prvo je napisan scenario za film, a zatim roman od strane Randalla Wallacea. Gibson glumi Williama Wallacea, škotskog ratnika iz 13. vijeka, koji je stekao poštovanje kad je došao na čelo Prvog rata za škotsku nezavisnost suprotstavljajući se engleskom kralju Edvardu I (Patrick McGoohan), poznatom po nadimku "Dugonogi". Film je osvojio 5 Oscara na 68. dodjeli nagrada, uključujući i one za najbolji film i najboljeg režisera, a bio je nominiran za dodatnih 5. U 13. vijeku, nakon nekoliko godina političkih previranja, Škotska je napadnuta i osvojena od strane kralja Edvarda I. Mladi William Wallace svjedok je prevare Edvarda I i preživljava smrt njegovog oca i brata, a zatim biva usvojen od strane strica u inozemstvu, gdje je stekao i obrazovanje. Godinama kasnije, "Dugonogi" daje svu zemlju plemićima i povlastice u Škotskoj, uključujući Ius primae noctis, pravo da plemić provede prvu bračnu noć sa škotskom ženom u svom krevetu. [1]

Radnja[uredi | uredi izvor]

U 13. vijeku u u Engleskoj, nakon nekoliko godina političkih previranja u Škotskoj, otvara se prostor za invaziju s juga. Engleski kralj Edward I. (Patrick McGoohan) je odlučio da osvoji Škotsku. Nakon osvajanja Škotske i pobjede u ratu iz 1280, Edward (poznat po nadimku 'Dugonogi') dodjeljuje zemljište u Škotskoj svojim plemeićima koji su trebali da vladaju uz tradicionalne privilegije. Jedna od povlastica zagarantovanih vladajućim engleskim lordovima u Škotskoj je bio Primae Noctis, pravo da gospodar uzme tek udatu škotsku ženu u svoj krevet i provede bračnu noć sa njom. Plan Dugonogog je da iskorijeni stanovnike Škotske.

U sjevernom škotskom gradu Lanarku, mladić po imenu William Wallace, prati oca i brata na sastanak škotskih plemića, koji je lično organizirao Dugonogi. Kada su Wallaceov otac i njegov stariji sin stigli na mjesto sastanka, oni vide da su svi Škoti obješeni, zajedno sa svojim slugama. William je također vidio leševe koji su visili i paniči kad ga je njegov otac pronašao. Wallace stariji prisustvuje drugom sastanku gdje je odlučio da će ići u rat s Englezima. William želi pratiti njegovog oca i brata, međutim, njegov otac mu govori da ostane kod kuće i vodi brigu o farmi. Nekoliko dana kasnije, Campbell stariji, otac Williamovog najboljeg prijatelja stiže na farmu. Williamov otac je poginuo u bici, kao što je i njegov brat. Nakon sprovoda, jedna djevojčica poklanja Williamu čičak. Williamov stric, Argyle, stiže na konju i kaže Williamu da će poći s njim. Te noći William i Argyle slušaju gajde koje se sviraju u čast Williamove mrtve familije. Argyle govori Williamu da su gajde stavljene van zakona. On također smatra da je Williamov jedini interes u njegovom maču i govori mu da će mu dati tradicionalno obrazovanje i naučiti ga kako se boriti kasnije.

Deset godina kasnije, odrasli William Wallace (Mel Gibson) vraća se kući na očevu farmu. On se ponovo susreće sa svojim starim prijateljem Hamishom. Na lokalnom vjenčanju, Wallace je svjedokom kad lokalni upravitelj uzima nevjestu za sebe prema "primae noctis." Wallace se također zaljubljuje u svoju ljubav iz djetinjstva Murron MacClannough (Catherine McCormack), djevojčicu koja mu je poklonila čičak na očevom pogrebu, i oni se uzimaju u tajnosti, tako da ona ne mora provesti noć u krevetu sa engleskim gospodarom. Škoti i dalje žive pod željeznom rukom Dugonogog i njegovim okrutnim zakonima. Wallace namjerava živjeti kao poljoprivrednik i izbjegava sve "nevolje". Kada engleski vojnik pokušava silovati Murron, Wallace se bori s nekoliko vojnika i njih dvoje pokušavaju pobjeći, ali je seoski zapovjednik uhvatio Murron i javno je pogubio tako što joj je prerezao grlo, govoreći da je "napad na jednog od kraljevih vojnika isti kao i napad na samog kralja." U znak odmazde, Wallace se vraća u selo, naizgled spreman da se preda. On napada one koji su pokušali da ga zarobe i pridružuje se nekoliko seljana koji su pobili svu englesku jedinicu. Wallace sam brutalno ubija zapovjednika na isti način kako je on ubio Murron.

Nakon njihovog trijumfa, Wallace je prisiljen boriti se protiv Engleza, koji su okupirali njegovu domovinu i porobili njegove sunarodnjake. U odgovoru na Wallaceov uspjeh, narod Škotske diže pobunu protiv Engleske. Legenda o njemu se širi, i stotine Škota iz okolnih klanova dobrovoljno mu se pridružuju. Wallace vodi svoju vojsku kroz niz uspješnih bitki protiv Engleza, uključujući i bitku kod Stirlinga, 11. septembra 1297, gdje su Wallaceovi škoti bili brojčano slabiji od engleske vojske. Nakon toga, pobjednički Škoti osvajaju sjevernu Englesku, uništavaju grad York i ubijaju njihovog vladara, rođaka Dugonogog. Tokom svoje kampanje, Wallace traži pomoć mladog Roberta Brucea (Angus Macfadyen), sina gubavog plemića Roberta Starijeg (Ian Bannen) i glavnog kandidata za škotsku krunu. Međutim, Robertom dominira njegov spletkama opsjednuti otac (koji boluje od gube i živi u samoći, i kojeg viđa samo njegov sin), koji želi osigurati prijestolje za svog sina pokoravanjem Englezima, uprkos sinovljevog rastućeg divljenja prema Wallaceu i njegovoj borbi.

Kralj Edward Dugonogi, zabrinut prijetnjom pobune, šalje francusku princezu Isabelle (Sophie Marceau) i pokušava pregovarati o miru s Wallaceom. Princeza Isabelle je supruga princa Edwarda (Peter Hanly) princa od Walesa i najstarijeg sina Dugonogog. Kralj šalje nju jer on smatra svog sina slabićem i ne bi bio dobar za pregovore. Dugonogi također zna da će, ako Wallace ubije princezu, francuski kralj objaviti rat Wallaceu u znak osvete. Wallace odbija ponudu titule, posjeda i kovčeg zlata koje je Dugonogi preko Isabelle ponudio, i nastavlja sa borbom. Međutim, tokom razgovora, Isabelle kaže Wallaceu da razumije njegovu patnju i da je čula o smrti njegove supruge. Oni dijele trenutak razumijevanja i ona postaje zaljubljena u njega. Da bi Wallace nastavio borbu, njemu treba škotsko plemstvo na njegovoj strani, vojnici i hrana. Ali Wallace ima problema uvjeriti plemstvo da imaju realnu šansu da oslobode svoju zemlju od Engleza. Plemići misle da će Škoti izgubiti i Englezi će ih tretirati čak i gore nego što su tretirani sada. Također, plemići dobivaju ​​novac iz Engleske, i žive sasvim dobro. Neki od njih su više zabrinuti da taj novac i dalje pristiže i da njihov životni standard bude nepromijenjen, umjesto da se brinu za svoj narod. Robert Bruce je posebno rastrgan zbog toga što on vidi kao svoju dužnost da oslobodi svoj narod i što mu njegov otac govori da održava dobre odnose s Englezima i dobije svoju krunu.

Dva škotska plemića, Lochlan i Mornay, planiraju se pokoriti Dugonogom. Oni izdaju Wallacea tokom krvave bitke kod Falkirka sljedeće godine 22. jula 1298, dok nova i veća engleska vojska, na čelu sa kraljem Edwardom Dugonogim lično, napada Škote kako bi slomili pobunu jednom za sva vremena. Škoti gube bitku zato što je Dugonogi koristio svoje strijelce i njegove masivne rezerve koji su brojno nadmašili Škote. Wallace gotovo da gubi život, kada, u posljednjem očajničkom činu, on bijesno juriša kroz redove prema Dugonogom da ga lično ubije. On biva presreten od jednog iz kraljeve pratnje i biva oboren s konja, ali kad mu konjanik prilazi Wallace pokušava da ga ubije, ali otkriva da je njegov protivnik Robert Bruce. Bruce spašava Wallacea na sigurno prije nego Englezi dolaze da ga uhvate, ali žali zbog svojih postupaka što je izdao ono za šta se Wallace borio.

Tokom sljedećih sedam godina, Wallace se skriva i počinje dugotrajni gerilski rat protiv Engleza. Kako bi Mornay i Lochlan platili za svoje izdaje, Wallace ih brutalno ubija: Mornayju je glava zdrobljena kuglom dok je spavao u svom krevetu a Lochlanu je prerezano grlo i tokom sastanka plemića u Edinburghu njegovo tijelo je bačeno na gozbeni sto. Tokom 1305, dok je Wallace vodio gerilski rat, princeza Isabelle sastaje se s Wallaceom kao engleski kraljevski izaslanik. Nakon što je čula za njega prije i nakon susreta s njim lično, ona postaje zaljubljena u njega i potajno mu pomaže u njegovoj borbi. Na kraju, ona i Wallace vode ljubav, nakon čega ona postaje trudna.

Robert Bruce kontaktira Wallacea i zakazuje mu sastanak, gdje Bruce namjerava da mu otkrije svoju namjeru da mu se pridruži i opremi vojnike za rat. Vjerujući da ipak postoji neko dobar u plemstvu njegove zemlje, Wallace pristaje da se susretne s Robertom Bruceom u Edinburghu. Međutim, Robertov otac se urotio s drugim plemićima za postavljanje zamke i Wallace je zarobljen. On je pretučen i pada u nesvijest, a zatim je predat Englezima. Nakon što je shvatio očevu izdaju, mlađi Bruce se odriče oca.

U Londonu, Wallace je doveden pred engleske suce i sudi mu se za veleizdaju. On poriče optužbe, tvrdeći da on nikada nije prihvatio Edwarda kao svog kralja. Sud ga osuđuje da se "očisti u boli." Nakon izricanja presude, uzdrmani Wallace se moli za snagu tokom nadolazećeg mučenja i odbacuje sredstvo za ublažavanje boli koje mu je donijela Isabelle. Nakon toga, princeza ide svom suprugu i svekru, da ih moli da pokažu milost prema Wallaceu. Princ Edward, koji sada govori u ime smrtno bolesnog kralja Edwarda Dugonogog, kaže supruzi da će kralj uživati ​​u Wallaceovoj smrti. Isabelle sa prkosom obavještava Dugonogog o njezinoj trudnoći sa Wallaceom i kune Edwarda da neće još dugo da bude kralj. Bolesni Dugonogi je uzdrman ali ne može reći sinu o njezinim planovima.

Wallace je odveden na trg kod Londonskog tornja gdje treba da bude mučen i da se izvrši kazna odrubljivanjem glave. On odbija da se pokloni kralju i da moli za milost iako je već skoro bio obješen, i razapet javno. Zadivljeni Wallaceovom hrabrosti, stanovnici Londona počinju tražiti milost, i sudija mu nudi konačnu priliku za milost. Koristeći posljednju snagu u svom tijelu, William prkosno viče: "Sloboda!" Baš u momentu kad mu treba da bude odrubljena glava, Wallace vidi lice Murron u gomili kako mu se smiješi.

Epilog. 24. juna 1314, gotovo devet godina nakon Wallaceove smrti, Robert Bruce, sada škotski kralj i dalje proganjan krivnjom zbog njegovog sudjelovanja u izdaji Wallacea, vodi snažnu škotsku vojsku pored linija engleskih vojnika na području Bannockburna gdje su Englezi pod njihovom novim kraljem, Edwardom II (koji je naslijedio prijestolje nakon smrti svoga oca Edwarda Dugonogog 1307), gdje je prihvaćen kao punopravni vladar Škotske. U momentu kad je trebao preći polje da prihvati englesko odobrenje, Bruce se okreće prema svojim vojnicima. U znak sjećanja na Wallacea, on poziva svoje vojnike da se bore s njim, kao što je to činio Wallace. Robert se zatim okreće prema engleskim vojnicima i predvodi ih u jurišu; engleski vojnici nisu bili očekivali da će se boriti.

Film završava sa glasom Mela Gibsona koji tvrdi da su škoti osvojili svoju slobodu u ovoj bici. [2]

Uloge[uredi | uredi izvor]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Oscari[uredi | uredi izvor]

BAFTA[uredi | uredi izvor]

  • Per Hallberg, Lon Bender - najbolji zvuk
  • Charles Knode - najbolji kostim
  • John Toll - najbolja fotografija

Zlatni globus[uredi | uredi izvor]

Ostale nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Steven Rosenblum - najbolja montaža - nagrada Američkih filmskih montažera
  • John Toll - najbolja fotografija - nagrada Društva američkih fotografa
  • Najbolji film - nagrada Empire
  • Catherine MacCormack - najbolja strana glumica - međunarodna nagrada Flaiano
  • Najbolja akcijska scena - nagrada MTV za film
  • Randall Wallace - najbolji scenarista - nagrada Udruženja američkih pisaca

[2]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Nekoliko glavnih scena bitaka morale su biti ponovo snimane, jer su se vidjeli statisti koji su nosili sunčane naočale i satove.
  • Režiser i producent Mel Gibson je bio pod istragom organizacije za zaštitu životinja, koji su sumnjali da su se u snimanju filma koristili pravi konji i da nisu korišteni lažni. Tek kada je jedan od njegovih pomoćnika pokazao neke video snimke lokacije snimanja, oni su se uvjerili da je bilo drugačije.
  • Wallaceova prava supruga je nosila ime Marian. Međutim, vjeruje se da se promijenilo ime u "Murron" da bi se izbjegla konfuzija s likom iz Robina Hooda istog imena.
  • James Hornerova muzika je također bila korištena u nekoliko scena u filmu Odbačeni, a neki dijelovi njegove muzike se pojavljuju u filmu Apollo 13, kao i u Hrabrom srcu koji su objavljeni samo mjesec dana razlike.
  • Mel Gibson je trebao glumiti u Terry Gilliamovom filmu "Priča o dva grada", ali ga je odbio da bi mogao glumiti u ovom filmu koji je on tada ponudio Gilliamu da ga režira, ali Gilliam je to odbio.
  • Scenarist Randall Wallace je posjetio Edinburgh 1983. kako bi saznao o svojoj baštini, kada je otkrio kip Williama Wallacea van edinburškog dvorca, on nikada nije čuo za ovaj lik iz 14. vijeka koji dijeli njegovo ime, ali je bio dovoljno zaintrigiran pričama koje su mu ispričane o "Škotskom najvećem heroju" tako da je počeo da istražuje priču koliko je god bilo moguće.
  • Randall Wallace je imao vrlo malo historijskih zapisa o životu Williama Wallacea, on je istakao da čak i Churchillovo sveobuhvatno djelo "Historija naroda sa engleskog govornog područja", gotovo nije imala činjenice niti materijala preživjelih o škotskom vođi. Zbog toga, Randall Wallace se uveliko oslanjao na romantičnu pjesmu iz 15. vijeka koju je napisao škotski pisac Henry the Minstrel ("Slijepi Harry") u izgradnji svoje priče.
  • Pisac Randall Wallace isprva je planirao za početak priču s Williamom Wallaceom kao odraslom osobom i dodao prolog svog djetinjstva samo kao primisao. Kad je napisao prve scene, Murran je dala Williamu ružu (umjesto čička) na očevoj sahrani, međutim, neko ko je pročitao scenarij pomogao je istaknuvši da bi ruža, koja je bila tradicionalni simbol Engleske, bila malo neprimjerena kao istaknuti dio priče.
  • Glen Nevis, škotska dolina koja je služila kao mjesto Wallaceovog djetinjstva, dobiva najviše padavina u Evropi. Tokom šest sedmica provedenih snimajući u tom području, bilo je samo tri sunčana dana, tokom kojih se snimila scena vjenčanja. Filmska ekipa se pomirila sa činjenicom da je stalna kiša neizbježna, i odlučili su da snimaju filmske scene bez obzira na vremenske uslove.
  • Mehanički konji dizajnirani za borbe težili su oko 100 kg i bili su pogonjeni cilindrima ispunjenim dušikom i mogli su postići brzinu oko 50 km na sat na trakama dugim oko 6 metara.
  • Film ispravno prikazuje oca Roberta Brucea koji je bolovao od gube u svojim poznim godinama, Robert Bruce će i sam dobiti ovu bolest u kasnim 1320-im.
  • Princ Edward (kasnije kralj Edward II) bio je zaista prvi engleski princ koji je nosio naslov princa od Walesa, iako on nije oženio princezu Isabellu sve do 1308, nakon što su i Wallace (1305) i Edward I. (1307) umrli.
  • Jedini način da bi Gibson mogao dobiti odobrenje za snimanje filma je ako se složi sa studijem Paramount da on također glumi u filmu.
  • Princeza Isabella nije kročila u Englesku sve do 1308, dakle, ona nije mogla biti u Engleskoj i upozoriti Wallacea o predstojećoj bitki kod Falkirka.
  • Sean Connery je odbio ulogu kralja Edwarda I. jer je snimao film Just Cause.
  • Galsko pjevanje je "Alba gu brath", što znači Škotska zauvijek. Iako je Wallace bio iz ravničarskih krajeva, mnogi od njegovih vojnika bili su iz planinskih krajeva, a veliki dio stanovnika ravnice još su uvijek govorili galski u tom trenutku historije.
  • Dvije sedmice prije nego što je pokupio dva Oscara za najbolji film i najboljeg režisera, Mel Gibson je bio u bolnici podvrgnut hitnoj operaciji slijepog crijeva.
  • William Wallace drži govor u kojem je poznati citat: "Svaki čovjek umire - nijedan čovjek stvarno živi" Ovaj poznati citat se obično pripisuje filmu "Hrabro srce" ali ustvari autor je američki pjesnik iz 19. vijeka čije ime je William Ross Wallace, poznat po pjesmi "Ruka koja pokreće kolijevku je ruka koja vlada svijetom"; William Ross Wallace nema nikakvog srodstva sa Williamom Wallaceom iz filma.
  • Film je bio optužen za širenje anglofobije.
  • Kada su članovi klana MacGregor pokušali da se pridruže Wallaceovoj pobuni protiv Engleza, poglavica MacGregor klana blago vrijeđa Wallacea i njegove ljude nazivajući ih "Amadans". "Amadan" je i škotski i irski galski izraz za "budala" ili "idiot". Razlog za uvredu je bio što se odupiru englezima i ne pozvavši MacGregore da učestvuju u pobuni.
  • Primae noctis nikada nije bio korišten tokom cijele historije britanskih ostrva.
  • Ubrzo nakon što je Wallace proglašen vitezom, stariji član klana Balliol (portretirao ga je Bernard Horsfall) tražio je od Wallacea pravo na prijestolje u Škotskoj za klan Balliol. U stvarnom životu, John Balliol postao je kralj Škotske 1292., ali je bio svrgnut od strane kralja Edwarda I 1296. Pravi William Wallace se zakleo na odanost kralju Johnu Balliolu, čak i nakon što je Balliol bio zatvoren u Engleskoj.
  • U bici kod Falkirka (22. jula 1298), englesku vojsku lično je vodio kralj Edward I, koji je odlučno porazio škote. Kralj Edward je sam bio vojni genij koji se naučio borbenoj taktici, dok je ratovao sa Mamelucima tokom osmog i devetog krstašog rata.
  • Kralj Edward koji je imao nadimak "Longshanks" (duge noge) bio je neuobičajeno visok za čovjeka tog vremena. Edward je bio 1.89 metara visok.
  • U filmu, Wallace je zarobljen u edinburškom dvorcu, i bio je izdan od strane Roberta Brucea Starijeg; u stvarnom životu, Wallacea je izdao škotski plemić odan kralju Edwardu, sir John Menteith. Wallace je bio zarobljen u mjestu što se sada naziva Rob Royston (imenovan po drugom legendarnom škotskom junaku, Robu Royu MacGregoru), u predgrađu Glasgowa.

[2]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Citat

„ ... Politički argument koji slijedi je prilično dosadan, ali scene bitaka su najglasnije i najuvjerljivije u godinama: Gibson je naučio od Kurosawe u kreiranju pravog napda na ono što je, u suštini, haos ...

Anthony Lane, New Yorker

[3]

Citat

„ ... To je ambiciozan film, velik u svojim jednostavnim emocijama poput ljubavi, patriotizma i izdaje, a izbjegava putopisni stil poput ostalih historijskih avantura: njegova lokacija izgleda zelena, mokra, velika, blatna i neravna. Što će ljudi zapamtiti iz filma su scene bitaka, koje su česte, krvave i nasilne. Samo sa tehničke tačke gledišta, "Hrabro srce" radi sjajan posao skupljanja ljudi i konja za rat u filmu velikih razmjera. Gibson raspoređuje što izgleda hiljade ratnika na konjima, kao i pješaka, strijelaca i specijaliste za prljave trikove, a ipak njegove scene bitaka se ne pretvaraju u zbunjujuće scene gužve: mi razumijemo strategiju, i uživamo u ​​taktici čak i dok sumnjamo u neke od njih, kao na primjer, da li su Škoti 14. vijeka stvarno postavljali zapaljive klopke na ratištima? Gibson ovdje nije snimao historiju, nego mit. Isto kao i Hrabro srce, Gibson igra svoju ulogu raskošno, i to sve miješa sa lukavim humorom. On je nevjerovatan ratni strateg, izmišljajući nove strategije i oružja, nadmudrujući Engleze na svakom koraku, vodeći svoje ljude u bitku s licem ofarbanim u plavo, poput nogometnih navijača. Tu je scena u kojoj je on tako ispunjen s mirisom bitke da mu se nosnice šire; ne tako mnogo glumaca može proći s time, ali Gibson može.

Roger Ebert

[4]

Citat

„ ... Jedan od najslabijih filmova koji su ikada osvojili Oskara za najbolji film, u godini u kojoj je većina predviđala da bi Ron Howardov "Apollo 13" trebao dobiti nagradu. Iako je Paramount objavio film u maju, birači na Akademiji, zloglasni po svojim kratkim sjećanjima, ne zaboravljaju historijsku epopeju i nagrađuju film sa deset nominacija. Studio je bio jako hrabar, povjerivši glumcu i režiseru Melu Gibsonu 35 miliona dolara za svoj drugi režiserski poduhvat, iako je njegov režiserski debi bio također razočarenje. Tu ima akcije, romantike, krvi i nasilja u ovoj plitkoj priči iz trinaestog vijeka o škotskom junaku koji se vraća u svoju domovinu nakon što engleski okrutni kralj preuzima vlast ...

Emanuel Levy, emanuellevy.com

[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://movies.amctv.com/movie/1995/Braveheart Hrabro srce na amctv.com
  2. ^ a b c http://www.imdb.com/title/tt0112573/
  3. ^ http://www.rottentomatoes.com/m/1065684-braveheart/reviews/#
  4. ^ http://movies.amctv.com/movie/1995/Braveheart
  5. ^ http://www.emanuellevy.com/review/braveheart-3/