Ben-Hur (1959)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
'Ben-Hur'
394px-Ben hur 1959 poster.jpg
Originalni poster za film
Režiser William Wyler
Producent Sam Zimbalist
William Wyler
Scenarist(i) Karl Tunberg (prema romanu Ben-Hur: Priča o Kristu Lewa Wallacea)
Uloge Charlton Heston
Jack Hawkins
Haya Harareet
Stephen Boyd
Hugh Griffith
Martha Scott
Cathy O'Donnell
Muzika Miklos Rozsa
Žanr drama, avantura
Kinematografija Robert Surtees
Montaža John D. Dunning
Ralph E. Winters
Datum izlaska 18. novembar 1959.
Trajanje 222 minute
Jezik engleski
Budžet 15.9 miliona $
Ukupna zarada 70 miliona $

Ben-Hur je američki epski film snimljen 1959. u Technicoloru, u režiji Williama Wylera, a glavne uloge tumače Charlton Heston, Stephen Boyd, Jack Hawkins, Hugh Griffith i Haya Harareet. Osvojio je rekordnih 11 Oscara, uključujući i onaj za najbolji film, ostvarenje koje nije bilo postignuto sve do pojave filmova Titanic (1997) i Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003). Ovo je bila obrada nijemog filma s istim imenom iz 1925; Ben-Hur je prilagođen prema romanu Lewa Wallacea iz 1880. Ben Hur: priča o Kristu. Scenarij je napisao Karl Tunberg, ali uključuje i doprinose Maxwella Andersona, S. N. Behrmana, Gorea Vidala i Christophera Fryja. Film je bio najskuplji dotad, a njegovi setovi bili su najveći ikad izgrađeni za film. Film sadrži 9 minuta utrke kočija koja je postala jedna od njegovih najpoznatijih sekvenci. Muzika Miklósa Rózse bila je vrlo utjecajna, i to više od 15 godina, te je najduža muzika ikad komponirana za film. Uvod filma je prolog koji prikazuje tradicionalnu priču o Isusovom rođenju. Nakon niza naslova, tekst obavještava publiku da je sada 26. godina nove ere. [1]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Judah Ben Hur (Charlton Heston) je bogati trgovac koji živi u Judeji u vrijeme Krista. Pod utjecajem represivnog Rimskog Carstva, zemlja je preplavljenja s pričama o pobuni, a Cezar je poslao više vojnika da uguši potencijal ustanka. Novi tribun Mesala (Stephen Boyd) koji je nekoć živio u Judeji kao dječak, i čeznuo da ponovo oživi njegovo staro prijateljstvo sa Judom, ali kad su se sreli bilo je očito da je Mesala promijenjen tokom godina dok je bio odsutan, boreći se protiv neprijatelja Imperije. On je surov i proračunat, vođen ambicijom, i željan da se dokaže Cezaru. Traži pomoć od Jude u otkrivanju lokalnih disidenata, zatim izbija svađa, a kad Juda odbija izdati svoj ​​narod Mesala izjavljuje da oni moraju biti ili prijatelji ili neprijatelji, i odlazi ljutit. Nekoliko dana kasnije povorka Rimljana prolazi kroz grad u demonstraciji sile, a dok prolaze pored kuće Hura, Judina sestra naginje se preko balkona kako bi bolje vidjela. Ona pomiče nekoliko crijepova koji padaju pravo na novog guvernera dok je jahao, i Mesala koristi tu priliku. Hapsi Judu, njegovu sestru i majku, i baca ih sve u zatvor. Juda saznaje da će biti pogubljen bez suđenja i saslušanja, i pada u stanje očaja i bijesa. Oslobađajući se svojih tamničara, Juda probija svoj ​​put ka Mesalinoj komori, zahtijevajući od njega da mu kaže zašto je učinio to zlodjelo. Mesala smireno objašnjava da sa osudom starog prijatelja bez oklijevanja, on će pokazati ostatku Judeje da ga se boje. "Pitao sam te za pomoć Juda", kaže Mesala, "a sada si mi je dao." On osuđuje Judu da bude rob na galijama do svoje smrti, i ostavlja njegovu majku i sestru truhnu u zatvoru.

Okovan zajedno sa grupom kriminalaca, Juda je marširao kroz pustinju. Jedva živi, oni prolaze kroz selo koje se zove Nazaret, gdje im jedan saosjećajni mladić daje vodu. Gledajući ga u oči, Juda je pun čuđenja, i prima kao poklon jednostavni napitak što život znači. Kad je ljutiti rimski stražar zagalamio mladić se diže i gleda stražara u lice, dajući mu do znanja da postoji nešto, i možda po prvi put u svom životu, prisiljava rimskog vojnika da se povuče. Judu odvode zajedno sa ostalim osuđenicima, ali on i dalje gleda unazad čovjeka koji je spasio njegov život. Godine prolaze. Juda provodi svoj život veslajući daleko u galiji. Kada novi zapovjednik Quintas Arrius (Jack Hawkins) dolazi na brod, on stavlja sve robove na test izdržljivosti, u potrazi za bilo kim ko bi mogao da mu pruži otpor. Juda, ispunjen mržnjom prema rimljanima, privlači njegovu pažnju. Uskoro flota se angažira u borbi protiv neprijatelja i nastaje metež; Arrius se baca u more ali ga spašava rob Juda Ben Hur. Nakon što je njegova flota ostvarila pobjedu, on se trijumfalno vraća u Rim sa Judom u njegovoj pratnji i nakon nekog vremena ga usvaja kao sina. Ponovo bogat i utjecajan čovjek, Juda razmišlja da se vrati nazad u Judeju i osveti se Mesali. Na putu prema Judeji, Juda upoznaje arapskog šeika i starog mudraca po imenu Balthasar, jedan od onih koji su slijedili zvijezdu Betlehema u vrijeme Kristova rođenja. Balthasar sada traži Krista izrastao u čovjeka, i sprijatelji se sa Judom, osjećajući dobrotu njegove duše, ali i mržnju prema starom neprijatelju. Uviđajući da je Juda vješt u utrici kočijama, šeik Ilderim trenira Judu da upravlja sa njegovim bijelim konjima u nadolazećoj utrci protiv Mesale i njegovih notornih crnih konja. Judah prihvaća i priprema se za susret sa Mesalom u areni. Kada je doznao za Judin povratak, Mesala je zaprepašten, ali ubrzo počinje da opet smišlja nekakvu urotu. U areni, svačija sreća se može promijeniti.

Ulaskom u arenu, natjecatelji se postrojavaju i čekaju na signal guvernera Poncija Pilata. On baca bijelu tkaninu, i utrka počinje. U ovom spektakularnom natjecanju mnogi ostali timovi odustaju, a Juda i Mesala se ponovo sukobljavaju, jureći ka cilju. Kad Mesala, u želji da porazi Judu, sudara se sa drugim kočijama, i zatim je izbačen i njegovi vlastiti konji ga vuku po stazi, a onda ga gaze druge kočije koje su učestvovale u utrci. Juda juri ka slavnoj pobjedi, dok povrijeđenog Mesalu odnose vani. Mesala se suočava sa Judom po posljednji put, i kaže mu da njegova majka i sestra nisu mrtve kao što je mislio, nego su žive, osuđene da žive oboljele od gube. "Igra se nastavlja, Juda!" izgovara ovo i onda umire. Zaprepašten Juda izlazi, bez osjećaja pobjedničke slave, i osveta koju je tražio sada mu izgleda besmislena.

Tražeći izlaz iz mržnje, Judah šeta kroz grad, nailazeći opet na Balthasara, koji je sada pronašao živog Krista kojeg je tražio. Moleći ga da dođe i čuje Isusove riječi, nastoji pomoći Judi da mu olakša njegovu bol, ali bez uspjeha. Juda ne može živjeti s mišlju o svojoj voljenoj majci i sestri koje pate u dolini gubavaca, te ih traži. Pažljivo ih odvozi u grad, kojeg zatiče praznim, pošto su svi otišli na suđenje Isusu. Skriveni u sjenama, svi su svjedoci Kristove patnje, dok ide do raspeća. Dok Isus prolazi, Juda ga prepoznaje kao mladog čovjeka koji je spasio njegov ​​život sa samo jednom čašom vode u pustinji. Van sebe, on odguriva stražare, i nakon što Isus pada, Juda mu donosi zdjelu vode i pomaže mu da pije. Gledajući ga još jednom u oči, Juda je dirnut Kristom.

Na mjestu raspeća, Juda i Balthasar plaču zbog sve okrutnosti, i gledaju kako se nebo zatamni. Judina majka i sestra su se sklonile u obližnju pećinu, i viču u strahu što se zemlja ljulja, a munje se ocrtavaju na nebu. Bljesak svjetla otkriva da je njihova guba izliječena, čudo koje ne razumiju, ali za koje su zahvalne Bogu. Juda se vraća u svoju kuću, svojoj porodici i pronalazi ih sve zdrave i nalazi također da je Kristova žrtva izbrisala mržnju iz njegovog srca i spasila njegovu dušu. [2]

Uloge[uredi | uredi izvor]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Oscari[uredi | uredi izvor]

BAFTA[uredi | uredi izvor]

  • Najbolji film

Zlatni globus[uredi | uredi izvor]

  • Najbolji film
  • William Wyler - najbolji režiser
  • Stephen Boyd - najbolji sporedni glumac

Ostale nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Charleton Heston - najbolji strani glumac - nagrada David di Donatello
  • William Wyler - najbolji režiser - nagrada Udruženja američkih režisera
  • Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka

[2]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Režiser William Wyler odlučio je da rimljani treba da imaju britanske naglaske, a četiri amerikanca iz ekipe će igrati jevreje. Ta je tehnika kasnije bila korištena u filmu Masada.
  • Za scene utrke kočija bilo je potrebno 15,000 statista, set je bio izgrađen na 18 hektara Cinecitta Studiosa izvan Rima. Turistički autobusi su posjećivali set svakog sata. Osamnaest kočija je bilo izgrađeno, a polovica se koristila za vježbanje. Utrka se snimala ukupno pet sedmica.
  • Producent Sam Zimbalist umro je dva mjeseca prije nego što se završilo snimanje, te je William Wyler morao preuzeti njegove dužnosti.
  • Audrey Hepburn je posjetila ekipu za vrijeme snimanja utrke kočijama (ona je bila usred snimanja film Priča o opatici (film). To je dovelo do pogrešne legende o njoj da je ona bila statista u gomili scene, i kao usluga svom bivšem režiseru, Williamu Wyleru.
  • Troškovi snimanja za MGM su bili masivni čak 15 miliona dolara i bila je prava kocka za studio kako bi se spasio od bankrota. Kockanje se isplatilo, film je zaradio ​​75 miliona dolara.
  • Ambulanta je bila izgrađena posebno za snimanje filma o opasnim scenama utrke kočija. No, u završnici, bilo je vrlo malo zadobijenih ozljeda, većina njih su bile opekline od sunca.
  • Za neke sekvence utrke kočijama, neke od njih su imale tri umjesto četiri konja. To je omogućilo automobilu s kamerom da budu bliži.
  • Tokom 18-dnevne aukcije MGM rekvizita, kostima, i suvenira koja je održana u maju 1970, kada je novi vlasnik Kirk Kerkorian unovčavao imovinu Studija, jedan ugostitelj iz Sacramenta platio je 4,000 dolara za kočije koje su se koristile u filmu. Tri godine kasnije, za vrijeme energetske krize, bio je uhapšen zbog vožnje kočija na autocesti.
  • Stephen Boyd, i nekoliko drugih glumaca koji su igrali Rimljane, nosili su tamne kontaktne leće kako bi imali smeđe oči.
  • Paul Newman je dobio ponudu za ulogu Jude Ben Hura, ali ju je odbio, jer on je rekao da nije imao noge da mogu nositi tuniku.
  • U romanu Ben Hurova majka nije imala ime, ona se nazivala Majka Hura. U filmu, zvala se Miriam.
  • William Wyler je bio poznat kao specijalista za detalje. Charlton Heston se sjetio jedne određene scene u kojoj Juda Ben Hur jednostavno hoda po sobi nakon njegovog povratka iz ropstva. Takva jednostavna scena zahtijevala je da se ponovi osam puta pa je glumac napokon upitao Wylera šta je nedostajalo. Režiser mu je odgovorio da mu se sviđala prva scena gdje je Heston razbio komad keramike što je dalo toj ​​sceni jedini zvuk. Heston je s druge strane mislio da se Wyleru nije svidjelo razbijanje i stoga je namjerno izbjegavao da to ponovo učini.
  • Charlton Heston je i sam pisao neke dodatne scene između Ben Hura i Mesala. One nikada nisu bile korištene pošto je William Wyler smatrao "najlošijom stvari" koju je ikada mogao napraviti jedan glumac.
  • Burt Lancaster, koji je sam sebe opisao kao ateistu, tvrdio je da je odbio ulogu Jude Ben Hura, jer mu se "nije svidjela nasilna poruka u priči" i zato što nije htio promovirati kršćanstvo.
  • Charlton Heston je učio voziti kočije od strane kaskadera, koji su ponudili da podučavaju cijelu ekipu. Heston je bio jedini koji je prihvatio ponudu. Na početku utrke kočija, Heston je zatresao uzde i ništa se nije dogodilo; konji su ostali nepokretni. Konačno neko je iz ekipe uzviknuo, "Giddy-up!" Konji su se zatim snažno pokrenuli u akciju, a Heston je bio izbačen iz kočija.
  • Iako je bilo bijelih konja u Italiji, bijeli konji koji su se koristili u filmu su dovezeni iz Lipica, Slovenija, originalno mjesto porijekla snježnobijele pasmine konja lipicanera. Glenn H. Randall trenirao je 78 konja za film, mjesecima prije nego što je počelo snimanje.
  • MGM je želio autentični izgled rimskih brodova za scene bitaka. Za dizajn brodova, angažirali su osobu koja je provela cijelu svoju karijeru proučavajući rimsku brodogradnju. Kad je predstavio svoj dizajn MGM inženjerima, Mauro Zambuto (inženjer setova) uzviknuo je: "Ali ovo je veoma teško! To će potonuti!" Uprkos tome oni su izgradili brod i porinuli ga u okean, i isprva se činilo da plutaju. Tada, međutim, mali val koji je došao od drugog broda, udara o vrlo nestabilni brod, i prevrće ga. MGM zatim stavlja brod u veliki bazen s ogromnim oslikanim nebom u pozadini. Kako bi umirili brod, svezali su kablove za dno broda do sidra na dnu bazena.
  • U početku je bilo pod znakom pitanja da li je William Wyler pravi režiser za ovaj posao, jer on nikada nije radio na ovakvom nivou. Jedan od onih koji su sumnjali je bio i sam Wyler.
  • Ovo je bio prvi film remake koji je osvojio Oscara za najbolji film. Film Pokojni je bio drugi remake, 47 godina kasnije.
  • Producent Sam Zimbalist ponudio Wylerovu 1 milion dolara da režira ovaj film. Bila je to najbolja režiserska plata ikada plaćena u to vrijeme.
  • Rock Hudson je dobio rekordnu ponudu od 750,000 dolara za glavnu ulogu u filmu, ali je to odbio kako bi se mogao pojaviti u filmu Zbogom oružje.
  • Dok je Ben-Hur zauzimao većinu studija na Cinecittà, Federico Fellini je snimao film La Dolce Vita u dvorištu.

[2]

Kritike[uredi | uredi izvor]

... Veliki nedostatak filma je njegova dužina, ali također može biti za mnoge gledaoce jedna od njegovih glavnih prednosti. Našao sam da u sredini filma dolazi do zamora, ali dužina omogućuje da se likovi razvijaju, i tu je također produženo vrijeme za utrke kočija.

Ben Hur ne može biti takvo intelektualno zadovoljstvo kao što su Spartak ili Lawrence od Arabije, ali to je jednako intimni portret istog herojskog čovjeka. John J. Puccio

[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://movies.amctv.com/movie/1959/Ben-Hur
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom imdb
  3. ^ http://moviemet.com/review/ben-hur-blu-ray-review#.UX0K7krUuMU

</references>


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

  1. ^ http://www.imdb.com/title/tt0052618/