Limun

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Limun
Limun
Limun
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Red Sapindales
Porodica Rutaceae
Rod Citrus
(L.) Burm.f.
Dvojno ime
Citrus × limon

Limun (lat. Citrus x limon) je drvo iz roda Citrus (porodica Rutaceae) i njegov plod. Rezultat je davnog križanja po svoj prilici pomela i citrone, ali već stoljećima uspijeva kao samostalno drvo koje se razmnožava reznicama ili cijepljenjem. U Bosni i Hercegovini usjeva u Trebinju, Neumu i dijelovima uz rijeku Neretvu.

Varijacije[uredi | uredi izvor]

Plodovi limuna

Limun se širom svijeta uzgaja u nebrojenim varijacijama koje, navodno, više niti botaničari ne registriraju. Razlike između novih varijacija su samo u vanjskom izgledu, dok njihova prehrambena svojstva i privredni značaj ostaju nepromijenjeni. Naime, limun se vrlo rijetko koristi kao svježe voće, tako da manje promjene okusa nisu previše važne. Za industrijsku upotrebu je dobra bilo koja varijacija osim, možda, onih koje nisu dovoljno trajne, pa ih se mora vrlo brzo nakon branja iskoristiti. Takve su, na primjer, gotovo nepoznate varijacije crvenih i slatkih limuna čiji su plodovi doduše kiseli, ali su istovremeno i slatki, pa ih uzgajivači koriste kao svježe voće. Njihov plod, kad se ubere, mora se potrošiti u dva-tri dana, pa je zbog toga gotovo nepoznat.

Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, ali to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog cvijeta drveta umjetno, namjerno izazvanom sušom koja mora trajati četrdeset dana između juna i jula. Tako dobijen proljetni plod ima tanku, zelenu koru i vrlo sočno "meso". Takav plod podnosi duga putovanja i uskladištenje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu. Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na tržištu, rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju zimi. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi.

Opis[uredi | uredi izvor]

Drvo limuna

Limun je manje drvo, visoko od 3 do 6 metara. Mladi izboji i cvjetni listići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz peteljku malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito nasadi se uzgajaju radi dobijanja plodova.

U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. Proljetna cvatnja iz koje izrastaju nabolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na grani, što dozvoljava neprekidno branje tokom cijele zime, od novembra pa do aprila ili maja. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u augustu i septembru, a plodovi se počinju brati u maju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi.

Jedan limun ima oko 57% jestive tvari, na koru otpada 40% a na sjemenke oko 3%. Naravno, pri tome se mora uzeti u obzir da su to prosječne vrijednosti i da razni varijeteti mogu značajno odstupati od navedenog. Iz toga proizlazi da se limun ne koristi samo za dobijanje soka i limunske kiseline. Od kore se radi kandirano voće i dobijaju esencije i pektin. Od sjemenki se dobija ulje, a ostatak se prerađuje za životinjsku hranu. Jedno odraslo drvo u povoljnim klimatskim uvjetima daje 600 do 800 plodova godišnje.

Sok i esencija[uredi | uredi izvor]

Cvijet i plod

Plod limuna sadrži od 40 do 50% soka. Boja soka je žuta do blijedo zelena, a okus kiseo. Sadrži do 8% citronske kiseline, manje količine drugih organskih kiselina, oko 3% šećera i puno vitamina, prije svega C-vitamin. Prije upotrebe se pasterizira ili koncentrira. Pasterizirani sok koji je i bez konzervansa trajan najmanje jednu godinu, koristi se kao dodatak jelima i pićima. Koncentrirani sok se obično koristi za daljnju industrijsku preradu za gotova jela i pića.

Limunsko eterično ulje je žuta tekućina s izrazitim mirisom na limun, i potpuno je topljivo u alkoholu. Sastoji se pretežno (oko 90%) od limunina. Industrijski ga deterpeniraju vakuumskom destilacijom ili uz pomoć otapala. Tako pročišćeno ulje koristi se prije svega u prehrambenoj industriji (likeri, kolači) i za izradu parfema. Industrija sredstava za čišćenje i deterdženata koristi ulje prije deterpenacije i čak ga razrjeđuje s jeftinijim proizvodima, primjerice s parafinskim uljem.

Medicina[uredi | uredi izvor]

Cvjetovi

Još puno prije moderne faramakologije se limun koristio kao lijek. Kad se još nije znalo za vitamine i koliko su korisni za zdravlje, limun je kotišten kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv krvarenja otvorenih rana i za čišćenje zagnojenih rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja skorbuta što su znali još antički mornari koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.

Na Siciliji, koja je imala velike probleme sa snabdijevanjem pitkom vodom se oduvjek u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovine limuna. Ljudi su iz iskustva znali, da limun dezinficira vodu, a moderna nauka je to potvrdila.

Limun, sirov, oguljen
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija 121 kJ
Ugljikohidrati 9.32 g
Šećeri 2.50 g
Vlakna 2.8 g
Masnoće 0.30 g
Bjelančevine 1.10 g
Tiamin (Vit. B1) 0.040 mg (3%)
Riboflavin (Vit. B2) 0.020 mg (1%)
Niacin (Vit. B3) 0.100 mg (1%)
Vitamin B5 0.190 mg (4%)
Vitamin B6 0.080 mg (6%)
Folna kiselina (Vit. B9) 11 μg (3%)
Vitamin C 53.0 mg (88%)
Kalcij 26 mg (3%)
Željezo 0.60 mg (5%)
Magnezij 8 mg (2%)
Fosfor 16 mg (2%)
Kalij 138 mg (3%)
Cink 0.06 mg (1%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

100 g limuna tako pokriva 71% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7% dnevne potrebe kalija, 1% kalcija i 9% magnezija.

Najveći proizvođači[uredi | uredi izvor]

Podaci se odnose na 2004
 Rang  Država  Količina  
(1000 t)
 Rang  Država  Količina  
(1000 t)
   1 Flag of Mexico.svg Meksiko    1.825    9 Flag of Italy.svg Italija    550
   2 Flag of India.svg Indija    1.420    10 Flag of Turkey.svg Turska    535
   3 Flag of Iran.svg Iran    1.100    11 Flag of Egypt.svg Egipat    300
   4 Flag of Spain.svg Španija    1.050    12 Flag of Peru.svg Peru    255
   5 Flag of Argentina.svg Argentina    950    13 Flag of South Africa.svg Južna Afrika    210
   6 Flag of Brazil.svgBrazil    950    14 Flag of Chile.svg Čile    150
   7 Flag of the United States.svg SAD    732    15 Flag of Guatemala.svg Gvatemala    143
   8 Flag of the People's Republic of China.svg Kina    618    16 Flag of Greece.svg Grčka    110
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: