Oste Erceg

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Oste Erceg
Oste Erceg.jpg
Oste Erceg, 2013.
Rođenje 23. mart 1947
Rakani, Bosanski Novi, SFRJ
Obrazovanje Viša tekstilna škola Zagreb, diplomirao 1972.
Vrsta umjetnosti Slikarstvo
Djela Trešnja (1980) Šezdesetogodišnjakinja (1996) Svitanje u Rakanima (1998) Ivica šume u Rakanima (1998) Supetar na Braču (1987)
Utjecali Lazar Drljača, Đoko Mazalić i Stojan Ćelić
Nagrade Otkupne nagrade na Novljanskom likovnom salonu 1987. 1988 i 1989.
Potpis Oste Erceg potpis.JPG

Oste Erceg (Rakani, 23. mart 1947) je bosanskohercegovački slikar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U Gornjim Rakanima je završio osnovnu školu, a gimnaziju 1966. godine u Bosanskom Novom. Slikarstvom počinje da se bavi 1967. godine. Diplomirao je na Višoj tekstilno - hemijskoj školi u Zagrebu 1972. godine. Od 1973. godine radi kao inžinjer bojenja u Tvornici tekstila "Triko" u Bosanskoj Gradišci, a od 1979. godine u Tvornici trikotaže i konfekcije "Sana" u Bosanskom Novom. Od 1986. do 1990. godine pohađa i slikarski kurs kod profesora Akademije umjetnosti u Beogradu Boška Karanovića. 1998. godine zajedno sa Mirkom Zgonjaninom, Dankom Damjanović, Mirjanom Drljačom i Slobodanom Mikićem pokreće i obnavlja Likovnu koloniju "Rakani" koja je imala prekid od 10 godina do tad.

Slikarstvo[uredi | uredi izvor]

Kad govorimo o slikarstvu Oste Ercega posebno interesantno je to da je on umjetnik koji već četrdeset i više godina slika samo jagodicama prstiju. Ovaj specifičan stil ga je doveo do spoznaje slikarstva i umjetnosti na jedan sasvim drugi način, gdje se umjetnik stapa sa svojim djelom ne samo na duhovnom, već i na fizičkom planu. Svaka Ostina slika je njegov lični pečat i pečat momenta i vremena u kome je nastala. Ostino slikarstvo objedinjuje u sebi principe izvornog ekspresionizma i fovističku boju. U njegovom radu su pojmešani razni avangardni pravci. Već u ranim radovima nalazimo ono najbolje iz njemačke grupe Plavi jahač. On najviše slika jarkim bojama, plava boja kod Oste predstavlja duhovnost, žuta radost, dok crvena simbolizira sukobe. Slično Šagalovoj umjetnosti i Oste se oslanja na ono što pamti od predaka i često su mu radovi prožeti posebnom simbolikom. Međutim, ne oponaša nikog već ima svoj specifičan Ercegov stil. Kroz njegove slike najvećim djelom je izražena ljubav prema rodnom kraju, odnosno rodnim Rakanima. Kako je veoma senzibilna ličnost, istraživačkog duha, Oste surovu stvarnost nadograđuje snoviđenjima lirskog ispričanog sa izuzetnim ekspresivnim pristupom slikarstvu. To je upravo ciljani tanani prelaz kojim ne upada u zamku dionizijskog u slici. Po svom unutarnjem diktatu on u slici "Bosanski lonac" opominje da nikad ne dozvolimo da se on ponovi kao ni i desi i onaj veći "Balkanski lonac". Trenutno Oste najviše slika minijature prožete modernim slikarskim stilovima koje obiluju dubokim mislima i mnoštvom boja. On je u ovim slikama pokazao da kao vrstan slikar zna da pretoči svoja osjećanja na platno, tako jasno i upečatljivo da svako ko vidi njegove slike ostane pod jakim utiskom. Mnoge Ostine slike su široj publici još dovoljno nepoznate pa će valorizacija njegovih radova trajati desetljećima. U svojoj kolekciji posjeduje 500 slika od kojih se preko 100 slika nalazi rasuto od Australije do Amerike.

Drugi o Ercegu[uredi | uredi izvor]

O Ercegovom slikarskom stilu i njegovim slikama najbolje opise dali su historičar umjetnosti Danka Damjanović i akademik Enver Mandžić. U svom djelu Slikano perom Danka Damjanović piše:

...Bez svog slikarskog bratstva, izolovan osаmljen, oslonjen na ono što pamti od predaka, Oste Erceg 1967. godine počinje da se bavi slikarstvom. Taj uznemireni slikar svoje razloge nalazi u svijetu oko sebe i, prije toga, u svom bogatom mentalnom pejzažu, prožetom bolećivom osjećajnošću, političkim, moralnim i religioznim problemima. Iz slike Oste Ercega ključa eksplozivna emocija, a slikanje za umjetnika predstavlja akt čišćenja i samorealizacije. Njegovo djelo transformiše se u opšti simbol, znak upisan ili prenesen na krst duboke unutrašnje ali i tjeskobe u svijetu uopšte. U načinu, slika Oste Ercega objedinjuje u sebi principe izvornog ekspresionizma i to one njegove rane faze i fovističku čistu boju. Takav pečat nose već rane slike ovog umjetnika...[1]:

U Biltenu Bosanskog kulturnog centra Akademik Enver Mandžić o Ercegu govori:

...Ciklus likovnog stvaralaštva Oste Ercega traje već četrdeset godina. Boja i platno su mu životno opredjeljenje po pozivu tekstilca, inžinjera bojanja u tvornici tekstila. Viša tekstilna hemijska škola omogućila mu je da nakon završene Gimnazije osjeti ukus i miris boja, da ih dira, mješa, mazi i pazi, te da sa njima druguje u svom profesionalnom bivanju. Tehnologija pripreme boja, nanošenje na platna, život sa bojama, odveli su ga u okrilje škole koja ga je učila kako da iz sebe istisne zapretene osjećaje doživljaja prirode, ljudi i stvari. Uporan učenik kod velikog profesora Karanovića počinje da stvara svijet slika. Ogleda se u portretu, onom klasičnom obliku likovnog stvaralaštva koje zahtjeva napor pronicanja u dušu modela koga slika. I upravo tu Oste stvara svoja najizraženija likovna djela u gustom utrljanom namazu boja. Na islikanu plohu unosi liniju, slobodno povučenu, koja ucrtava granica lika sa mjerom majstora koji zna svoj zanat. U svakom liku možemo otkriti one duboke emotivne crte čovjeka ovjekovječenog u duhu slikara i modela. Slike pejzaža, sela, drveća i kuća, plamte ekspresivnom izražajnošću. Čista boja plamti nesputano kao da je sve u sjaju rastočene svijetlosti koja udahnjuje život. Pred tom silinom svijetla ljudi su se povukli. To je raj u koga treba ući, na koga se treba naviknuti i u kome treba uživati. Oste našem radoznalom tragalačkom pogledu nudi nestvarnost silinom neodoljivog. U svojoj likovnoj radoznalosti Oste erceg se doticao i drugih tema kao što su ptice, rat i ljudi. Ništa mu nije strano u želji da se izrazi na aktuelne teme, od trenutnog osjećanja do spoznaje opravdanosti iznesenog...[2]: :

U katalogu izložbe "Susret" historičar umjetnosti i profesor dr sci Siniša Vidaković piše:

...Umjetnička galerija u Bosanskom Novom prezentuje izložbu "Susret" autora Oste Ercega. 27 radova u različitom tematskom i tehničkom sižeu predstavljaju jedan vrstan senzibilitet i umjetnički nerv. Igra sa bojom, nježna lirika kao i dominantna simbolika uz ovovremenu refleksiju, poseban apstraktan doživljaj prirode i njenih mijena. Transformaija tema starih majstora i nova predstava vizantijske tematike, pokušaji su da se na jedan nov način predstavi već viđeno. Susreću se i suprostavljaju figurativno slikarstvo sa pejzažom i mrtvom prirodom, apstrakcija sa sakralnim motivima i novom vizijom sveca te vječnom temom smrti...[3]:

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Samostalne izložbe:

Kolektivne izložbe:

Novinski članci[uredi | uredi izvor]

  • 12.03.2000. - Oslobođenje, str 13. Čudnovati svijet Oste Ercega
  • 13.04.2000. - Glas srpski, str 14. Krst tjeskobe
  • 03.07.2000. - Nezavisne, str 17. Kadija te tuži kadija ti sudi
  • 07.04.2006. - Glas srpski, str 19. Portreti obojeni ljubavlju
  • 15.06.2006. - Oslobođenje, str 24. Slike Oste Ercega
  • 15.11.2009. - Nezavisne, str 15. Otvorena izložba slika Oste Ercega
  • 16.11.2009. - Glas srpski, str 27. Lirsko ispričano likovnim jezikom
  • 13.01.2012. - Blic, str 28. Neobični umjetnik Oste Erceg stvara prstima

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Danka Damjanović, "Slikano perom", 2000., str. 153
  • Milan Balaban, "Minuta šutnje", 2010., Duša u Jagodicama prstiju, str. 44
  • Milan Balaban, "Vremeplov naših čuda", 2012., str. 74
  • Milan Balaban, "Čaršija koje više nema", 2010., Skrivena slikareva tajna Oste Ercega, str. 51
  • Izdavačka kuća Planjax, Biografski leksikon "Ko je ko u BiH".,Oste Erceg, str. 220

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Oste Erceg
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Damjanović, Danka ; Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2000, Slikano perom, str. 153
  2. ^ Mandžić, Enver ; Bosanski kulturni centar Tuzla, 2006, Bilten povodom postavke slike Oste Ercega
  3. ^ Vidaković, Siniša ; Katalog izložbe "Susret", 7 - 17.2.1994.