Čelične pećine
| Čelične pećine | |
|---|---|
 Zaštitni omot za prvo izdanje | |
| Autor | Isaac Asimov |
| Originalni naziv | The Caves of Steel |
| Dizajn korica | Ruth Ray[1] |
| Država | SAD |
| Jezik | Engleski |
| Žanr | Naučna fantastika |
| Izdavač | Doubleday |
| Datum izdanja | 1953. |
| Vrsta korica | Tvrde i meke korice |
| Broj stranica | 224 |
Čelične pećine (engleski: The Caves of Steel) je naučnofantastični roman američkog pisca Isaaca Asimova. To je detektivska priča i ilustruje ideju koju je zagovarao Asimov, da se naučna fantastika može primijeniti na bilo koji književni žanr, umjesto da bude samo ograničen žanr.
Knjiga je prvi put objavljena kao serijal u časopisu Galaxy, od oktobra do decembra 1953, a 1954. uslijedio je Doubleday u tvrdim koricama.
U vrijeme pisanja ove priče, Asimov je zamišljao Čelične pećine kao potpuno različitu od svoje Zadužbina trilogije, objavljene nekoliko godina ranije. Desetljećima kasnije, međutim, Asimov ih je povezao, čime je vrijeme čeličnih pećina postalo mnogo raniji dio opsežne historije budućnosti koja je dovela do uspona Galaktičkog carstva, njegovog pada i uspona dvije Zadužbine koje će ga zamijeniti – robotom. R. Daneel Olivaw, predstavljen u Čeličnim pećinama, ispostavilo se da je preživio desetine hiljada godina i da je igrao ključnu ulogu u epohama i Galaktičkog Carstva i Zadužbine.
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Isaac Asimov predstavlja Elijaha Baleya i R. Daneela Olivawa, kasnije njegove omiljene protagoniste. Oni žive otprilike tri milenijuma u Zemljinoj budućnosti, vremenu kada je otkriveno hipersvemirsko putovanje i kolonizovano nekoliko svetova relativno blizu Zemlje – pedeset planeta poznatih kao "Spacer svjetovi". Spacerski svjetovi su bogati, imaju nisku gustinu naseljenosti (prosječna populacija od sto miliona svaki) i uvelike koriste rad robota. U međuvremenu, Zemlja je prenaseljena sa osam milijardi ljudi, tri puta više od Asimovljevih 1950-ih, uz stroga pravila protiv robota. U Čeličnim pećinama i njihovim nastavcima, Asimov slika sumornu situaciju Zemlje koja ima posla s izuzetno velikom populacijom i svemiraca željnih luksuza, koji ograničavaju rađanja kako bi si omogućili veliko bogatstvo i privatnost.
Asimov je bio klaustrofil: "Napisao sam roman 1953. koji je slikao svijet u kojem svi žive u podzemnim gradovima, udobno zatvorenim daleko od otvorenog zraka. Ljudi bi rekli: 'Kako možete zamisliti takvu košmarnu situaciju?' A ja bih začuđeno odgovorio: 'Kakva košmarna situacija?'"[2] "Čelične pećine" su ogromni gradski kompleksi prekriveni ogromnim metalnim kupolama, sposobne da izdrže desetine miliona svaka: grad New York tog doba (gdje veliki dio priče je smješten) obuhvata današnji New York City, kao i velike dijelove New Jerseya. Asimov zamišlja današnji podzemni tranzit povezan sa tržnim centrima i stambenim blokovima, sve dok niko nikada ne izađe iz kupola i većina stanovništva pati od ekstremnog straha da ih napusti (iako su serije Robot i Zadužbina tek mnogo kasnije postale dio istog izmišljenog svemira, "Čelične pećine" podsjećaju na planetu Trantor).
Centralna radnja romana je ubistvo, koje se dešava pre nego što roman počne. (Ovo je zaštitni znak Asimova, koji je pripisao njegovoj gadljivosti plus savjet Johna Campbella da počne što kasnije u priči.) Žrtva je Roj Nemmenuh Sarton, Spacerski ambasador koji živi u Spacerskom gradu, svemirskoj ispostavi nedaleko od New Yorka . Već neko vrijeme pokušavao je uvjeriti vladu Zemlje da olabavi svoja ograničenja protiv robota. Jednog jutra, otkriven je ispred svoje kuće, a grudi mu je implodirao energetski blaster. Komesar njujorške policije daje zadatak Elijahu da pronađe ubicu, u saradnji sa veoma naprednim robotom po imenu R. Daneel Olivaw koji je vizuelno identičan čoveku, a opremljen je skenerom koji je u stanju da detektuje ljudske emocije kroz njihove encefalografske talase.
Sažetak radnje
[uredi | uredi izvor]Jedna frakcija Spacera je došla do spoznaje da je kultura Spacera iscrpljena, stagnira zbog negativnog rasta populacije i pretjerane dugovječnosti. Njihovo rješenje je potaknuti daljnje istraživanje svemira i kolonizaciju Zemljana u suradnji s robotima. Međutim, Zemljani bi prvo morali da prevaziđu svoj iracionalni antagonizam prema robotima. U tu svrhu, frakcija je uspostavila nastambe na Zemlji kroz koja se nadaju da će uvesti humanoidne robote na Zemlju.
Komesar njujorške policije Julius Enderby potajno je član Medievalista, subverzivne grupe protiv robota koja čezne za 'starim danima' u kojima ljudi nisu živjeli u 'Čeličnim pećinama'. On koristi svoju poziciju da iscenira sastanke sa Spacerom dr. Sartonom pod krinkom dalje saradnje, ali zapravo namjerava uništiti R. Daneela - koji živi s dr. Sartonom i podsjeća na njega. Enderby naređuje R. Sammyju da unese blaster kroz nenadgledani 'otvoreni zrak, dio Zemlje koji je van kuple' (nešto što nijedan Zemljanin ne bi mogao prihvatiti), ali u žaru trenutka Enderby ispušta naočale i ne uspijeva napraviti razliku između čovjeka i robota, slučajno pucajući u čovjeka . Znajući da je Baleyeva žena također Medielist, on dodjeljuje Baleyja na slučaj, radeći s R. Daneelom koji predstavlja Spacerse, i širi glasinu o humanoidnim robotima među subverzivcima kako bi bacio sumnju na Baleya kada Enderby kasnije uništi R. Sammyja radijacijom . Daneel isključuje Enderbyja kao ubicu jer njegovi obrasci mozga pokazuju da nije sposoban za namjerno ubijanje.
Roman prati Baleyja i Olivawa dok Baley počinje sumnjati u Olivawa, ali se dvaput pokazalo da nije u pravu. Olivaw postepeno uči više o ljudima na Zemlji i počinje pokazivati radoznalost o aspektima ljudskog ponašanja i zemaljskoj tehnologiji. U sklopu istrage, Baley dolazi u posjetu Spacerskom gradu gdje se sastaje s dr. Fastolfeom, koji mu ubrizgava blago sugestivnu drogu dok govori o relativnim prednostima i nedostacima Zemlje i svemirskog društva. Baley je pretvoren u uzrok širenja čovječanstva po galaksiji. Iako Spacersi smatraju da Baley nije dovoljan da preobrati dovoljno Zemljana, oni pronalaze svoju metu kada Baley uhapsi Clousara pod sumnjom da je poticao nerede, a Olivaw mu daje sugestivne izjave. Njihov posao obavljen, Spacersi planiraju da napuste Zemlju jer bi njihovo kontinuirano prisustvo bilo na štetu njihovog cilja; oni prihvataju nerazjašnjenu smrt dr. Sartona kao neophodnu žrtvu. Ovo ostavlja Bejliju devedeset minuta da pronađe ubicu, za šta je uveren da će ga takođe osloboditi uništenja R. Sammyja.
Baley ima trenutak inspiracije kada povezuje Enderbyjeve emocionalne uspone i padove s tim koliko je Baley bio blizu ili daleko rješavanju ubistva. Dobivši snimak mjesta zločina, uspijeva pokazati da su dijelovi Enderbyjevih naočara ostali na licu mjesta. S obzirom na to da su Spacersi već prihvatili da je Sartonova smrt neriješena, voljni su ne goniti Enderbyja za nesreću ako on pristane da radi s njima na promicanju kolonizacije drugih svjetova među Medievalistima.
Druga tema koja se ponavlja je napetost između Bejlijeve žene kao "Jessie" ili "Jezebel", i njena ogorčenost na Bejlija zbog objašnjenja da je biblijska priča Jezabel pogrešno protumačena, gušeći njenu fantaziju.
Likovi
[uredi | uredi izvor]Po redoslijedu pojavljivanja:
- Elijah "Lije" Baley, policajac u civilu koji radi na Zemlji. Pozvan je da riješi ubistvo.
- Vince Barrett, mladić čiji je posao preuzeo R. Sammy.
- R. Sammy, robot dodijeljen Policijskoj upravi
- Julius Enderby, komesar policije New Yorka, koji dodjeljuje Baleya na slučaj ubistva.
- Jezebel "Jessie" Navodny Baley, Baleyeva žena
- Roj Nemennuh Sarton, spacerski robot ubijen blasterom. Baley je zadužen da istraži njegovu smrt.
- R. Daneel Olivaw, Baleyjev partner, humanoidni robot stvoren po Sartonovom licu
- Bentley Baley, Baleyjev sin
- Han Fastolfe, robotičar iz Aurore, spacerskog svijeta, koji vjeruje da svemirci i stanovnici Zemlje moraju raditi zajedno kako bi kolonizirali galaksiju i opstali u budućnosti.
- Dr. Anthony Gerrigel, robotičar iz Washingtona kojeg Baley zove
- Francis Clousarr, Njujorčanin koji je uhapšen zbog poticanja nereda protiv robota prije dvije godine. Daneel ga identifikuje da je prisustvovao u dva incidenta.
Prijem
[uredi | uredi izvor]Recenzent Groff Conklin pohvalio je roman zbog načina na koji Asimov "kombinuje svoje interesovanje za robotiku sa svojom sveobuhvatnom preokupacijom sa sociologijom tehnološkog ludog, birokratski vezanog svijeta budućnosti."[3] Boucher i McComas su hvalili Čelične pećine kao "Asimovljeve pećine". najbolji dugi rad do sada", rekavši da je to bio "najuspješniji pokušaj spajanja" detektivskog i naučnofantastičnog romana.[4] P. Schuyler Miller je to nazvao "iskrenom kombinacijom naučne fantastike i otkrivanja kao što smo vidjeli."[5] Villiers Gerson iz New York Timesa je napisao: "Ovo je neobično uzbudljiva i zadivljujuća detektivska priča smještena u naučno-fantastičnu priču pozadina uvjerljivo razrađena."[6]
Godine 2004. Čelične pećine su nominirane za retroaktivnu nagradu Hugo za najbolji roman za 1954.[7]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Publication Listing. Isfdb.org. Pristupljeno 2. 11. 2013.
- ^ "Asimov, Isaac. A short history of biology. Garden City, New York: Doubleday and Company, 1964. str. 182 $1.25". Science Education. 52 (5): 521–521. 1968. doi:10.1002/sce.37305205145. ISSN 0036-8326.
- ^ ""Galaxy's 5 Star Shelf"". Galaxy Science Fiction. juli 1954.
- ^ "Recommended Reading," F&SF, maj 1954, str. 88.
- ^ "The Reference Library", Astounding Science Fiction, novembar 1954, str. 150
- ^ Gerson, Villiers (7. 3. 1954). "Spacers". The New York Times: Section 7, str. 16.
- ^ 1954 Retro-Hugo Awards at thehugoawards.org (Pristupljeno 24. 4. 2016).
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Čelične pećine naslov na spisku u Internet Speculative Fiction Database
- Šablon:OL work
- Story Parade – The Caves of Steel na IMDb-ju
- The Caves of Steel as serialized in Galaxy, parts 1, 2, and 3 at the Internet Archive