Čuvaši
чӑвашсем
çăvaşsem | |
|---|---|
 Stari Čuvaši, početak 20. vijeka
| |
| Ukupna populacija | |
| c. 1.5 miliona[1] | |
| Regije sa značajnom populacijom | |
 Russia
|
1,435,872 684,930[2][3][4] |
 Kazahstan
|
22,305[5] |
 Ukraijina
|
10,593[6] |
 Uzbekistan
|
10,074[7] |
 Tadžikistan
|
3,904[8] |
 Turkmenistan
|
2,281[9] |
 Bjelorusija
|
2,242[10] |
 Moldova
|
1,204[11] |
 Sjedinjene Američke Države
|
900 |
 Kirgistan
|
848[12] |
 Gruzija
|
542[13] |
 Latvija
|
466–518[14][15] |
 Azerbejdžan
|
489[16] |
 Estonija
|
373[17] |
| Jezici | |
| Čuvaški Ruski | |
| Religija | |
Većina: Rusko pravoslavljeManjina:  Vattisen Yaly Sunitski Islam
| |
| Related ethnic groups | |
| Volga Tatars, Mari, Besermyan | |
Čuvaški narod (çăvaş), množina: чӑвашсем, çăvaşsem; ruski: чува́ши) su turska etnička grupa, ogranak Ogura, porijeklom iz područja koje se proteže od regije Idel-Ural (Volga-Ural) do Sibira.
Većina njih živi u Čuvašiji i okolnim područjima, iako se zajednice Čuvaša mogu naći širom Ruske Federacije. Govore Čuvaški, jedinstveni turski jezik koji se odvojio od ostalih jezika u porodici prije više od milenija. Među vjernicima Čuvaša većina su pravoslavni kršćani, iako još uvijek postoji mala zajednica koja slijedi sunitski islam.
Ne postoji univerzalno prihvaćena etimologija riječi Čuvaš ali postoji nekoliko teorija. Prva sugeriše da je Čuvaš adaptacija Suvara, etnonima ljudi koji su kontroverzno povezani sa modernim Čuvašima.[18]
Čuvaški jezik je član porodice turskih jezika i jedini je ogurski turski jezik koji je preživio.[19][20] Govori se u Čuvašiji i obližnjim regionima duž srednjeg toka rijeke Volge, u centralnom delu evropske Rusije.
Historija[uredi | uredi izvor]
Porijeklo
Postoje dvije suparničke škole mišljenja o porijeklu naroda Čuvaša. Jedna je da su nastali miješanjem između plemena Sabira i Finno-Ugra.[21] Drugi je da potiču od Volških Bugara. Kroz historiju su doživjeli značajnu infuziju i utjecaj, ne samo od ruskih i drugih turskih naroda već i od susjednih uralskih plemena s kojima su se vijekovima uporno i pogrešno poistovjećivali.[22]
.png)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Joshua Project
- ^ Census 2010
- ^ Census 2002
- ^ "Russian Census of 2021". (in Russian)
- ^ "Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей".
- ^ "Всеукраїнський перепис населення 2001 - English version - Results - Nationality and citizenship - The distribution of the population by nationality and mother tongue - Selection".
- ^ [1][mrtav link][dead link]
- ^ "Chuvash".
- ^ "Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей".
- ^ "НАЦИОНАЛЬНЫЙ СОСТАВ НАСЕЛЕНИЯ РЕСПУБЛИКИ БЕЛАРУСЬ (ETHNIC COMPOSITION OF POPULATION OF THE REPUBLIC OF BELARUS)".
- ^ "Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей".
- ^ "Демографические тенденции, формирование наций и межэтнические отношения в Киргизии".
- ^ "Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей".
- ^ "Population by ethnicity at the beginning of year – Time period and Ethnicity | National Statistical System of Latvia".
- ^ Latvijas iedzīvotāju sadalījums pēc nacionālā sastāva un valstiskās piederības, 01.01.2023.
- ^ "Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей".
- ^ "RAHVASTIK RAHVUSE, SOO JA ELUKOHA JÄRGI, 31. DETSEMBER 2011".
- ^ Salmin, Anton K. The History of the Chuvash People in Ethnographic Facts (PDF). str. 1–2.
- ^ Clauson, Gerard (2002). Studies in Turkic and Mongolic linguistics. Taylor & Francis. ISBN 0-415-29772-9.
- ^ Price, Glanville (2000). Encyclopedia of the languages of Europe. Wiley-Blackwell. ISBN 0-631-22039-9.
- ^ Graf, Orion M; John Mitchell; Stephen Wilcox; Gregory Livshits; and Michael H. Crawford. Chuvash origins: Evidence from mtDNA Markers. (2010).
Their maternal markers appear to most closely resemble Finno-Ugric speakers rather than fellow Turkic speakers.
- ^ Krueger, John R. (1961). Chuvash Manual. Introduction, Grammar, Reader, and Vocabulary. Hague. str. 7–8.
