Ahmed-paša Hercegović Kosača

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ahmed-paša Hercegović Kosača (1455 - 21. juli 1517) bio je bosanski plemić iz porodice Kosača i osmanlijski veliki vezir. Sin je hercega Stjepana Vukčića Kosače i bavarske vojvotkinje Barbare de Payro. Rođen je u Herceg Novom i dobio je po ocu ime Stjepan. Njegova starija polusestra bila je pretposljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača.

Djetinjstvo i rana mladost[uredi | uredi izvor]

Djetinjstvo provodi u Humskoj zemlji (današnja Hercegovina) i Dubrovniku gdje započinje školovanje. Nakon pada bosanske države pod osmanlije, otac ga šalje u Carigrad kao jamca za mir. Školovao se u čuvenom Enderun mektebu gdje je primjećen njegov talenat i njegova politička karijera počinje polahko rasti.

Napredovanje ka osmanlijskom dvoru[uredi | uredi izvor]

Pod imenom Ahmed prvi put se javlja 1477, u jednom fermanu sultana Mehmeda II, a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U decembru 1481. ženi kćerku sultana Bajezida II, princezu Hundi-hatun, od tada njegova karijera još više napreduje. Tokom svog života obnašao je razne dužnosti, bio je sadžakbeg Burse, zatim beglerbeg Anadolije. 17. marta 1488. postao je kapudan-paša i komandovao je osmanskom mornaricom četiri godine i devet mjeseci. Nakon toga ponovo biva imenovan na dužnost anadolskog beglerbega. U martu 1497. prvi put je imenovan za velikog vezira, što je poslije sultana najveća funkcija u Osmanskom carstvu. Ahmed-paša Hercegović će još četiri puta biti na ovom istaknutom položaju . Četrdeset godina je proveo u službi trojice sultana (Mehmed II, Bajazid II i Selim I) i pod njihovom zastavom učestvovao u mnogim bitkama , ovo vrijeme je u osmanskoj istoriji poznato kao "zlatno doba" , a velike zasluge za to svakako pripadaju i Ahmed-paši.

Potomstvo i zadužbine[uredi | uredi izvor]

Bio je oženjen Fatimom, kćerkom sultana Bajezida II.Imao je četiri sina: Ali-bega, Mustafa-bega,Ahmeta, i Mehmed-bega te jednu kćer kojoj je dao ime po svojoj domovini - Huma. Iza sebe je ostavio brojne zadužbine po čitavoj tadašnjoj carevini: džamije, medrese, hamame, mektebe, imarete, karavannsaraje itd. Ahmed-paša je umro 1517. godine, kada se vratio iz Egipta. Ukopan je na svom imanju na Mramornom moru, u selu Dil koje je kasnije njemu u čast preimenovano u Hersek (Hercegovina) .

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • G.Elezović, Nekretna dobra Ahmed-paše Hercegovića u Dubrovniku - izvor za pljačku dubrovačke republike,POF I/1950.
  • Ć.Truhelka, Tursko-slovjenskispomenici dubrovačke arhive, Glasnik Zemaljskog muzeja,XXIII, Sarajevo, 1911.
  • B. Zlatar, Ahmed-paša Hercegović, (zbornik radova), BZK "Preporod",Mostar, 2003.