Aleksandar Karađorđević (princ)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksandar Karađorđević
Karađorđević na proslavi vjenčanja švedske prijestolonasljednice Viktorije 18. juna 2010. godine
SupružnikMaria da Glória de Orléans e Bragança
Katherine Clairy Batis
DjecaPetar Karađorđević
Filip Karađorđević
Petar Karađorđević
DinastijaKarađorđević
OtacPetar II, kralj Jugoslavije
MajkaAleksandra od Grčke
Rođenje17. juli 1945
London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Aleksandar Karađorđević (rođen 17. jula 1945) je trenutni pretendent za tron Srbije. U vrijeme njegovog rođenja, njegov otac, Petar II Karađorđević, je bio kralj Jugoslavije, što ga čini posljednjim princom prijestolonasljednikom od Jugoslavije. Princ Aleksandar i njegova porodica danas se nazivaju srpskom kraljevskom porodicom.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Rođen je u hotelu Claridges u Londonu, kao prvo i jedino dijete kralja Petra II i Aleksandre od Grčke i Danske. Tadašnji predsjednik britanske vlade, Winston Churchill, privremeno je proglasio hotelski apartman broj 212. teritorijom Kraljevine Jugoslavije, kako bi dijete bilo rođeno u Jugoslaviji. Odmah po rođenju Aleksandar je dobio titulu princa, budući da je kralj Petar II tada još uvijek bio kralj Jugoslavije.

Princ je kršten u Westminsterskoj opatiji. Kumovi su mu bili tadašnji kralj Ujedinjenog Kraljevstva, George VI, i njegova kćerka, princeza Elizabeta, danas kraljica Elizabeta II.

Po završetku Drugog svjetskog rata, komunistički režim je spriječio kralja Petra II i ostale članove dinastije Karađorđević da se vrate u Jugoslaviju. Kralj Petar nije nikada abdicirao. Princ je u egzilu živio u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, i Italiji.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Princ Aleksandar školovao se na institutu Le Rosey u Švicarskoj, Vojnoj akademiji Culver Military Academy u Sjedinjenim Američkim Državama, Školi Gordonston u Škotskoj, i Millfieldu u Engleskoj. Potom je stupio u Kraljevsku vojnu akademiju Ujedinjenog Kraljevstva. Od 1966. godine, kao oficir britanske vojske u kojoj je napredovao do čina kapetana, služio je u 16/5. puku Kraljevskih Kopljanika na Bliskom Istoku, u Italiji i Zapadnoj Njemačkoj. Pošto je napustio vojnu službu 1972. godine, posvetio se poslovnoj karijeri.

Pretenzije[uredi | uredi izvor]

Kralj Petar II je umro nakon duge bolesti 1970. godine u Denveru u Koloradu. Iako je Aleksandar tada odlučio da formalno ne koristi titulu kralja - koja bi malo značila u egzilu - on se nije nikada odrekao bilo titule, bilo svog dinastičkog prava na krunu.

Aleksandar Karađorđević se 1999. godine aktivno pridružio u kampanju protiv vladavine Slobodana Miloševića. Držao je sastanke i bio u stalnom kontaktu sa srpskom opozicijom i ljudima širom bivše Jugoslavije. U novembru 1999. godine Aleksandar je sazvao u Budimpešti veliku konferenciju demokratske opozicije. Nakon Budimpešte uslijedio je sastanak u Banjoj Luci u januaru 2000. godine. U aprilu iste godine sazvao je veliki ključni skup u prijestolnici Grčke, Atini.

Princ Aleksandar i njegova porodica žive na Belom dvoru u Beogradu od ljeta 2001. godine. Princ se zalaže za uspostavljanje ustavne monarhije.

Brakovi i porodica[uredi | uredi izvor]

Princ Aleksandar vjenčao se 1972. godine u Villamanrique de la Condesa u Španiji brazilskom princezom Marijom da Glorijom od Orléans-Bragançe, prvom rodicom španskog kralja Juana Carlosa. Iz njihovog braka rođena su tri sina: Petar (rođeni 1980) i blizanci, Filip i Aleksandar (rođeni 1982). Princ i princeza su se razveli 1983. godine. Princ Aleksandar je oženio Grkinju Katherine Clairy Batis. Prinčeva prva supruga se nakon njihovog razvoda udala za Ignacija de Medina y Fernández de Córdoba, vojvodu od Segorbe.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Preci princa prijestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića
16. Aleksandar Karađorđević
8. Petar I, kralj Srbije
17. Persida Nenadović
4. Aleksandar, kralj Jugoslavije
18. Nikola, kralj Crne Gore
9. Ljubica Petrović-Njegoš
19. Milena Vukotić
2. Petar II, kralj Jugoslavije
20. Leopold od Hohenzollerna
10. Ferdinand, kralj Rumunije
21. Antonija Portugalska
5. Marija Rumunska
22. Alfred, vojvoda Saskokoburga i Gote
11. Marija Edinburška
23. Marija Aleksandrovna
1. Aleksandar Karađorđević
24. Georgije I, kralj Grčke
12. Konstantin I, kralj Grčke
25. Olga Konstantinovna
6. Aleksandar, kralj Grčke
26. Fridrik III, car Njemačke
13. Sofija od Pruske
27. Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva
3. Aleksandra od Grčke
28. Thrasybulos Manos
14. Petros Manos
29. Roxane Mavromichalis
7. Aspazija Manos
30. Jacob Argyropoulos
15. Maria Argyropoulos
31. Aspasia Anargyrou Petraki

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]