Dašt-e Lut

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Dašt-e Lut
Pustinja
Dasht-e Lut Iran 2006-02-28 ISS012-E-18779.jpg
Država Iran
Najviša tačka
 - Koordinate 18°16′2″N 42°22′5″E / 18.26722°N 42.36806°E / 18.26722; 42.36806
Dužina 480 km
Širina 320 km
Površina 51.800 km2
Biom Pustinja
Naučnici s Univerziteta u Montani su došli do podataka da se najtoplija tačka na svijetu, u periodu između 2003. i 2009. nalazila u pustinji Dašt-e Lut

Dašt-e Lut (perzijski: دشت لوت‎‎, bosanski: "Prazna pustinja") je velika slana pustinja koja se nalazi u Iranu. Površinom od oko 51.800 km2, pustinja Dašt-e Lut je 25. najveća pustinja svijeta. Najviša izmjerena temperatura na površini pijeska iznosila je 70 °C[1][2] a predstavlja jedno od najsuhljih i najtoplijih mjesta na planeti Zemlji.

Na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine uvrštena je 17. jula 2016. godine.[3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Teritorija Irana, u klimatskom pogledu, pripada afro-azijskom pojasu pustinje. Ovaj pojas se proteže od Zelenortskih Ostrva, koja se nalaze u Atlantskom okeanu, uz obalu Zapadne Afrike pa sve do Mongolije i Kine, u blizini Pekinga. U obližnim tropskim pustinjama, viša područja dobijaju veće količine padavine usljed čega je pustinja u velikoj mjeri abiotička zona.

Geografija Irana se sastoji od visoravni okruženih planinama i podijeljenih u slivove. Dašt-e Lut je jedan od najvećih takvih pustinjskih bazena, 480 km dug i 320 kilometara širok,[4] i smatra se jednim od najsušnijih mjesta na Zemlji.[5][6][7]

Područje pustinje se prostire na je oko 51.800 km2. Druga velik bazen je Dašt-e Kavir. Tokom proljeća i vlažnog dijela sezone, voda tokom kratkog perioda se slijeva sa planina Hazaran, ali ubrzo presuši, ostavljajući iza sebe samo stijene, pijesak i sol.

Istočni dio pustinje je niski plato prekriven slaništem. Za razliku od toga, centralni dio pustinje Dašt-e Lut je vjetrom isklesan u niz paralelnih brazda, koje se proteže dužinom od preko 150 km i dostižu i 75 metara visine. Ovo područje je također protkano gudurama i vrtačama. Jugoistočni dio pustinje je ogromno prostranstvo pijeska, poput saharskih pješčanih mora, sa nanosima pijeska visokim do 300 metara, među najvišim na svijetu.

Najtoplija tačka na kopnu[uredi | uredi izvor]

Mjerenja MODIS-a, instaliranim na NASA-inom satelitu Aqua, provedenim u periodu između 2003. i 2010. godine, svjedoče da se najtoplija kopnena tačka na površini Zemlje nalazi u pustinji Dašt-e Lut, gdje temperatura na površini pijeska dostiže 70,7 ° C, iako je temperatura zraka na istom području niže vrijednosti.[5][6][7][8][9][10] Preciznost mjerenja temperature iznosi 0,5 K do 1 K.[11][12] Najtopliji dio pustinje je Gandom Beryan, veliki plato prekriven tamnom lave, površine oko 480 km 2. Prema lokalnoj legendi, naziv ovog područja (u prijevodu s perzijskog - "pržena pšenica") potječe iz nesreće u kojoj je pšenica ostavljena u pustinji i bila spaljene od vrućine u samo nekoliko dana.

Reference[uredi | uredi izvor]