Arabijska pustinja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Arabijska pustinja
Pustinja
Države Jordan, Irak, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen
Najviša tačka
 - Koordinate 18°16′2″N 42°22′5″E / 18.26722°N 42.36806°E / 18.26722; 42.36806
Dužina 2.100 km
Širina 1.100 km
Površina 2.330.000 km2
Biom Pustinja

Arabijska pustinja je pustinja koja se nalazi u Jugozapadnoj Aziji, na istoimenom poluostrvu. Predstavlja ogromno pustinjsko područje koje se proteže od Jemena na jugu do Perzijskog zaliva na sjeveru, Omana na istoku i Jordana i Iraka na zapadu. Zauzima većinu Arapskog poluostrva a površinom od oko 2.330.000 km2 predstavlja treću najveću svjetsku pustinju.

U njenom centru se nalazi Rub' al Khali, najveća neprekidna pješčana pustinja na svijetu. Zbog svoje nepristupačnosti i surovosti, rijetke su životinjske vrste koje su se prilagodile takvom okruženju. Gazela, oriks antilopa, pustinjska mačka i gušter bodljikavog repa samo su neke od životinjskih vrsta koje su se prilagodile ovakvom ekstremnom okruženju, koje varira od crvenih pješčanih dina do smrtonosnog živog pijeska.

Klima je uglavnom suha (najveći dio pustinje prima godišnju količinu padavina od 100 litara po m2) dok temperature osciliraju između vrlo visokih vrijednosti dnevne temperature i vrlo niskih vrijednosti tokom noći. Pustinja je dio pustinjskog i sušnog bioma i Paleoarktičke ekozone.

Ovaj ekoregion se odlikuje vrlo rijetkim biodiverzitetom, iako je dom za nekoliko endemskih biljaka. Mnoge životinjske vrste, kao što su prugasta hijena, šakal i medojedni jazavac su, u ovom području, izumrle vrste prvenstveno zbog lova, ljudskih aktivnosti i uništavanje njihovih staništa.

Područje pustinje je dom različitim kulturama, jezicima i narodima, pri čemu je Islam dominantna religija. Glavnu etničku skupinu čine Arapi, koji govore arapskim jezikom.

Geologija i geografija[uredi | uredi izvor]

Satelitski snimak (NASA) Arabijske pustinje. Žuta linija omeđava ekoregion pod nazivom "Arabijska pustinja i Istočnosaharsko-Arabijska sušna oblast", i dva manja, usko povezana ekoregiona pod nazivom "Pustinja i polupustinja Perzijskog zaliva" i "Crvenomorsku Nubo-Sindijsku tropsku pustinju i polupustinju". Nacionalne granice su prikazane crnim linijama

Neke od geoloških karakteristika Arabijske pustinje su:

  • Koridor pješčanih terena poznat kao pustinja Dahna, povezuje veliku pustinju Nefud (površine 65.000 km2) na sjeveru Saudijske Arabije sa Rub' al Khali koja se nalazi na jugoistoku.
  • Pustinja Rub' al Khali[1] je sedimentarni bazen koji se proteže u smjeru od jugozapada ka sjeveroistoku, preko Arabijskog kontinentalnog pojasa.

Ekologija i prirodni resursi[uredi | uredi izvor]

Arabijska pustinja je vrlo bogata naftom i prirodnim gasom, čija eksploatacija predstavlja glavnu privrednu aktivnost i čini najveći dio BDP-a Zalivskih zemalja.

Pustinja Rub'al-Khali je vrlo ograničene životinjske raznolikosti. Tu egzistiraju samo 37 vrsta, njih 20 vrsta u glavnom dijelu pustinje i preostalih 17 u njenim rubnim dijelovima. Među tih 37 vrsta, samo jedna ili dije su endemske vrste. Vegetacija je vrlo difuzna, ali prilično ravnomjerno raspoređena.

Tokom Zalivskog rata 1991. godine, kretanje američkih tenkova preko Arabijske pustinje proizvelo je oštećenje gornjeg zaštitnog sloja pustinjskog tla.[2][mrtav link] Kao rezultat toga, pješčane dine su popustile te su počele kliziti zbog čega neki strahuju da bi mogle dostići do grada Kuvajta.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rub Al-Khali". A Lovely World. Arhivirano s originala, 7. 7. 2011. Pristupljeno 27. 7. 2016.
  2. ^ a b "Životna sredina najgore pogođena u Iraku". jhunewsletter.com.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]