Dabar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dabrovi
Raspon fosila: Miocen - nedavno
Evropski dabar (Castor fiber)
Evropski dabar (Castor fiber)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedRodentia
PorodicaCastoridae
RodCastor
Linnaeus, 1758
Vrste
C. canadensis
C. fiber

Dabar je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodar sjeverne hemisfere. Masivne i zdepaste je građe, izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela. Dužina tijela dosegne do 1 metar, visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. Težina odrasle jedinke je 20 – 30 kg. Boja dlake je tamnokestenjasta do sivkasta, na trbuhu je svjetlija dlaka.

Dabar je tipični monogam. Spolna zrelost nastupa sa 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju od roditelja i zasnivaju novu obitelj. Pari se od januara do marta, a parenje se odvija se u vodi. Gravidnost traje prosječno 105 dana, a mladi dolaze na svijet od aprila do juna. Ima jednu generaciju godišnje. Ženka okoti 1 – 5 mladih.

Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uslov za dabra je stalna i dovoljno duboka voda (min. 30 cm). Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeljastih i drvenastih biljnih vrsta.

Evropski dabar nekada je nastanjivao sve prikladne vodotokove i vodene površine od sjevera do juga evropskog kopna, no početkom 20. vijeka ostao je i opstao samo na četiri odvojena lokaliteta, u južnoj Norveškoj, na rijeci Labi u Njemačkoj i Poljskoj, na donjem toku rijeke Rone u Francuskoj i u Rusiji.

Zahvaljujući akcijama povratka dabra na nekadašnja staništa širom Evrope početkom novog milenijuma dabar je ponovno rasprostranjen na širem prostoru i u relativno dobrom brojnom stanju. Prema podacima za 2000. godinu u populacija evropskog dabra kreće se od 600 – 650 hiljada dabrova.

Danas u Bosni i Hercegovini dabrovi su nastanjeni u dolini rijeke Semešnice u Donjem Vakufu, a odnedavno su nastanili i srednji tok rijeke Une u podrucju Otoke.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]