Donja Pecka
Donja Pecka | |
|---|---|
(naselje) | |
  Donja Pecka | |
| Koordinate: 44°19′21″N 16°51′10″E / 44.3225°N 16.8528°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Mrkonjić Grad |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 22 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 50 |
| Matični broj | 214078[1] |
| Matični broj općine | 20362 |
Donja Pecka je naseljeno mjesto u općini Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovina.
Postoji nekoliko legendi o imenu Pecka. Po jednoj ovdje se pekla cigla pa otud ime Pecka. Po drugoj ovdje su došli doseljenici iz istoimenog sela u Srbiji. Na kraju ime ovog sela dovodi se u vezu sa poštovanjem kulta Svete Petke. Pecka se u turskim dokumentima pominje pod nazivom Kozara.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Oko Ćojderove glavice nekoliko je zaseoka koji čine naselja Donju i Gornju Pecku. Zaseoci se naslanjaju na masive Čelinke, Ravne grede i Crvene stijene, sa jedne, te Gradine, Babine i Čenića grede, sa druge strane.
Ispod Trbovog dola su tri vrela rijeke Sane. Ovo mjesto je samo sebe zaštitilo, jer nema prilaznih puteva, a konfiguracija terena je takva da dugo vremena nije došlo do urbanizacije. Početkom 2014 počela je izgradnja mini elektrane. Sa ciljem očuvanja rijeke, u Donjim Vrbljanima formirana je Koalicija za zaštitu Sane, koju čini 23 nevladinih organizacija predvođenih općinom Ribnik, kroz koju Sana kasnije protiče. Argument navedene Koalicije je da korist koja će se eventualno ostvariti ukoliko se izgradi MHE Medna na rijeci Sani, nije ni približna ekološkoj šteti koja će se prouzrokovati.
Kroz naselje teče rječica Korana u koju se sa Ćojderove glavice, ulivaju vode pedesetak vrela. Korana je drugi krak koji formira Sanu.
Historija[uredi | uredi izvor]
Još u trećem vijeku ovde je postojao rimski grad Sarnade na cesti Salona - Servitium (Bosanska Gradiška), kasnije nazvana, Turmanski put. Sarnada se dovodi i u vezu sa zaključcima salonitanskog sabora iz 530. godine, gdje je župnik, odnosno nadžupnik župe Sarnada bio potpisnik zaključaka sabora. Župa je u to vrijeme pripadala biskupiji u Sisku.[2]
Njemački rudari Sasi radili su ovdje u srednjem vijeku što se vidi po ostacima troske i metalnim komadima.
U Peckoj, austrougarskim popisom iz 1879. godine bilo je skoro dvije hiljade stanovnika.
Prva osnovna škola otvorena je tridesetih godina prošlog vijeka i to u privatnoj kući.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Donja Pecka | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 22 (100,0%) | 108 (100,0%) | 171 (100,0%) | 375 (100,0%) | |||
| Srbi | 20 (90,91%) | 108 (100,0%) | 170 (99,42%) | 370 (98,67%) | |||
| Jugoslaveni | 2 (9,091%) | – | 1 (0,585%) | 3 (0,800%) | |||
| Bošnjaci | – | – | – | 2 (0,533%)1 | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 17. 9. 2015.
- ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 9. 2015.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt općine Mrkonjić Grad Arhivirano 26. 12. 2015. na Wayback Machine