Energopetrol

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Energopetrol d.d.
Vrsta Dioničko (SASE: ENPSR)
Industrija naftna industrija
Sjedište Sarajevo, Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
Ključne osobe József Molnár (generalni direktor MOLGROUP-e)
Proizvodi nafta i naftni proizvodi
Prihod 169 miliona KM (2014)
Neto dobit Gubitak -9,47 miliona KM (2014)
Vlasnik INA-MOL 67%
Vlada FBiH 22,1214%
mali dioničari 3,55%
Zaposleni 609
Web-sajt http://www.energopetrol.ba/

Energopetrol d.d. Sarajevo (skraćeno EP) je bosanskohercegovačka kompanija, koja se kao dio mađarsko-hrvatskog konzorcija INA-MOL bavi distribucijom nafte i naftnih proizvoda.

Energopetrol je najveća kompanija u Bosni i Hercegovini, koja se bavi distribucijom nafte i naftnih proizvoda[1].

Historija i razvoj[uredi | uredi izvor]

12. aprila 1945. godine je rješenjem Vlade Federativne Republike Jugoslavije osnovano preduzeće za promet nafte i naftnih derivata Jugopetrol Sarajevo, prethodnik sadašnjeg Energopetrol-a[2].

Pet godina kasnije, 1950. godine Jugopetrol se pripaja kompaniji Bosna Petrol, nakon čega ta dva preduzeća zajedno formiraju preduzeće za snabdijevanje nafte i naftnih derivata Jugopetrol Sarajevo.

1973. godine Jugopetrol je preimenovan u HENA OOUR Marketing Sarajevo. To preduzeće je onda nakon nekoliko mjeseci ušlo u sastav Energoinvest-a Sarajevo, koja 31. augusta 1973. godine ponovo preimenuje naftno preduzeće u OOUR Energopetrol Sarajevo sa poslovnicama u Bosanskom Brodu, Banjoj Luci, Mostaru, Živinicama i Zagrebu, te sa predstavništvu u hrvatskom gradu Ploče, gdje su se i nalazili skladišta nafte Energopetrol-a.

Trinaest godina kasnije, 1990. u sklopu društvenih reforma Ante Markovića, Energopetrol je preorganizovan u Društveno preduzeće Energopetrol sa p.o. Sarajevo.

Samo godinu dana kasnije, 1991. Energopetrol je ponovo preorganizovan u "Energoinvest Energopetrol" preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa dioničko društvo (d.d.) sa p.o. Sarajevo.

1994. godine, dvije godine nakon početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo Energetike i Industrije Vlade Republike Bosne i Hercegovine je Energopetrol pripojila Energoinvest-u.

1998. godine, tri godine nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini, Energopetrol je ponovo preimenovana u Energopetrol d.d. Sarajevo, kako se i danas naziva.

Sjedište Energopetrol-a u Titovoj ulici u Sarajevu

Šest godina kasnije, 2004. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine notirala je Energopetrol na sarajevskoj berzi.

2006. godine je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena Ahmetom Hadžipašićem, večinski dio državnog vlasništva u Energopetrol-u prodala za 220 miliona KM mađarsko-hrvatskom konzorciju INA-MOL (67%).

Kontroverzna privatizacija[uredi | uredi izvor]

2006. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prodala je 67% vlasništva u Energopetrol-u hrvatsko-mađarskom konzorciju INA-MOL za 10 miliona KM. Osim toga, INA-MOL je i bio obavezan da u Energopetrol uloži 150 miliona KM, i to u širenje prodajne mreže (100 miliona KM), rekonstrukciju postojeće mreže (40 milona KM), obrazovanje zaposlenih (5 miliona KM) i obrtna sredstva (5 miliona KM)[3].

No, dosada je hrvatsko-mađarski konzorcij, prema navodima radne grupe Vlade FBiH uložio samo 35,2 miliona KM, deset godina nakon privatizacije. Uloženo je u rekonstrukciju postojeće mreže benzinskih pumpa (30,2 miliona KM) i obrtna sredstva (5 miliona KM), dok u širenje mreže i obrazovanje zaposlenih do sada ništa nije uloženo.

Ista ta radna grupa tvrdi i da se Energopetrol-om ne upravlja dobro, jer je se samo u zadnje tri godine ostvarilo gubitak.

Hrvatsko-mađarski konzorcij međutim tvrdi, da su ispunjene sve dokapitalizacijske obaveze, te da je u Energopetrol uloženo čak i više od 150 miliona KM, od čega je 62,3 miliona KM uloženo samo u modernizaciju maloprodajne mreže. Osim toga, kažu i da če i dalje nastaviti sa investiranjem u tu kompaniju.

Nezavisna revizorska kuća "Deloitte" tvrdi u svom izvještaju, koji je urađen na zahtjev Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, da je INA-MOL ispunio sve obaveze.

Benzinska pumpa Energopetrol-a u Kaknju

Još 2006. godine kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajeva je, na temelju izvještaja finansijske policije FBiH i dioničara Energopetrol-a, pokrenulo predistražne radnje o dokapitalizaciji Energopetrol-a. Tada su saslušani federalni premijer Ahmet Hadžipašić, dopremijer FBiH Dragan Vrankić i tadašnji federalni ministar energije i rudarstva Izet Žigić.

Kasnije početa je i istraga počela, u kojoj su saslušeni Nedžad Branković (nasljednik Ahmeta Hadžipašića), Namik Bušatlić (bivši direktor Energopetrol-a), Rešad Žutić i Kaserna Ćutić (Čelnici Komisije za privatizaciju Energopetrol-a), te još nekoliko niskorangiranih člana u Vladi FBiH.

Kao svjedoci u istragi pozvani su svi ministri, koji su sudjelovali u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine od 2002. do 2006. godine.

7. marta 2014. godine Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo digla je optužnicu protiv bivšeg premijera FBiH Nedžada Brankovića (kasnije oslobođen optužbi), bivšeg direktora Energopetrol-a i ukupno sedam čelnika Komisije za dokapitalizaciju, koje se terete za pričinjenu štetu u iznosu od 32 miliona KM. Taj proces još traje[4].

Uprkos tome, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u panu privatizacije za 2016. godinu predvidila i privatizaciju Energopetrol-a.

Vlasništvo[uredi | uredi izvor]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, kao 100%-vlasnik Energopetrol-a, ponudila na prodaju 67% dionica te kompanije u svom vlasništvu. Hrvatsko-Mađarski konzorcij INA-MOL je ponudio oko 220 miliona KM za otkup navedene količine dionica. Predviđena procedura otkupa je završena krajem 2006, te je Energopetrol trenutno u većinskom vlasništvu spomenutog konzorcija. Vlada FBiH je također izdvojila dio firme Energopetrol Terminali i preregistrovala ih u novu poslovnu jedinicu naziva Terminali FBiH, zadržavši ih pod svojom kontrolom. Pod kontrolom Vlade je ostao i reprezentativni Hotel Maršal na Bjelašnici.

Dionice Energopetrol-a se nalaze na sarajevskoj berzi SASE.

Stara zapuštena benzinska pumpa Energopetrol-a u blizini Viteza

Dioničari su[5]:

Dioničar Udio (u %)
INA 33,5%
MOL 33,5%
Federacija Bosne i Hercegovine 22,12%
General Servis d.o.o. Sarajevo 1,27%
ZIF Mi-Group 0,77%
Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina 0,48%
Ostali 1,03%

Proizvodi i usluge[uredi | uredi izvor]

Osim benzina BMB 95 i BMB 98, kao i dizela Euro 4 i Euro 5 standarda, Energopetrol vrši i distribuciju Autogasa (LPG), dok se osim nafte i naftnih proizvoda mogu i kupiti drugu robu u prodavnicama na benzinskim pumpama Energopetrol-a, zvane "EP SHOP".

Energopetrol na svojim benzinsim pumpama vrši usluge provjere pritiska guma, caffe bar i autopraone (samo na nekim benzinskim pumpama Energopetrol-a).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Maloprodaja". www.energopetrol.ba. Pristupljeno 2016-04-20. 
  2. ^ "O kompaniji". www.energopetrol.ba. Pristupljeno 2016-04-20. 
  3. ^ "Vlada FBiH želi vratiti "Energopetrol"". http://vijesti.ba. Pristupljeno 2016-04-20. 
  4. ^ Sarajevo, Radio. "Vlada FBiH: Na prodaju idu Energopetrol, Energoinvest, FDS...". RadioSarajevo.ba. Pristupljeno 2016-04-20. 
  5. ^ "ENERGOPETROL DD SARAJEVO". Pristupljeno 2016-04-20.