Gušavost
| Struma | |
|---|---|
| Drugi nazivi | Struma colloides glandulae thyreoideae, guša ili gušavost |
 | |
| Difuzna hiperplazija štitne žlijezde | |
| Specijalnost | Endokrinologija |
Struma (Struma colloides glandulae thyreoideae), guša ili gušavost definirana je kao svako povećanje štitne žlijezde, kojem uzrok nije neoplazija[1], preko gornje granice njene normalne zapremine, a ona iznosi 18 ml za žene I 25 ml za muškarce[2]. Povećanje na zapreminu od 40 ml je obično jasno vidljivo[3]. Nastaje najčešće zbog kompenzatorne hipersekrecije (povećanog lučenja) TSH iz prednjeg režnja hipofize usljed izostanka djelovanja hormona štitne žlijezde. Povećano lučenje TSH dovodi do hipertrofije i hiperplazije tireocita i nagomilavanja tireoglobulina u folikulima štitne žlijezde. Na osnovu uzroka koji dovode do smanjenog stvaranja hormona štitne žlijezde, struma može biti:sporadična struma i endemska struma.
Sporadična struma[uredi | uredi izvor]
Javlja se najčešće kod žena u doba puberteta, kao posljedica nasljednog defekta u sintezi tireoidnih hormona. Ovo oboljenje se prenosi autosomno recesivno.
Endemska struma[uredi | uredi izvor]
Javlja se na određenom geografskom području gdje više od 10% stanovništva ima simptome. Uzrokuje je nedovoljna količina joda u vodi i hrani. Jod je, naime, potreban za sintezu tireoidnih hormona. Uzrok endemske strume mogu biti i tzv. strumogene materije, tj. materije koje blokiraju metabolizam joda, a u većim količinama se nalaze u kupusu, karfiolu, kelju i repi, te prevelika upotreba ovih namirnica u ishrani, kombinovana sa nedostatkom joda, dovodi do izraženijih simptoma strume. Ostali uzroci:
- Hashimotov tireoiditis
- Bazadovljeva bolest
- Juvenilna struma i urođeni hipotireoidizam
- Neoplazme štitne žlijezde
- Tireoiditis (akutni, hronični) (E06)
- Popratni efekti liječenja medikamentima
Morfološka podjela[uredi | uredi izvor]
Prema makroskopskom izgledu struma može biti:
- Difuzna koloidna struma
- Multinodozna koloidna struma
- Solotarna cista
Difuzna koloidna struma[uredi | uredi izvor]
Difuzna koloidna struma (lat:Struma colloides cystica diffusa) makroskopski predstavlja pravilno, simetrično uvećanje štitne žlijezde. Histološki su svi folikuli približno podjednako uvećani.
Multinodozna koloidna struma[uredi | uredi izvor]
Multinodizna koloidna struma (lat:Struma colloides cystica polynodosa) se makroskopski karakteriše čvorovima različite veličine, koji najvjerovatnije nastaju usljed različite osjetljivosti tireocita na djelovanje TSH koji se luči u povećanoj količini da bi se kompenzirala hipotireoza.
Simptomi[uredi | uredi izvor]
U većini slučajeva struma je asimptomatska. Mehanička kompresija dušnika ili jednjaka je prisutna u 30%-85% pacijenata podvrgnutih operativnom zahvatu, čak I kod asimptomatskih pacijenata. Lokacija i dinamika rasta strume s jedne, te eventulna hipertireoza s druge strane određuje njene eventualne simptome[3].
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Böcker, Werner; Denk, Helmut; Heitz, Philipp U.; Moch, Holger; Höfler, Gerald; Kreipe, Hans (11. 9. 2012). Pathologie: mit Zugang zum Elsevier-Portal (jezik: Deutsch) (5 izd.). Urban & Fischer Verlag/Elsevier GmbH. ISBN 9783437423840.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Führer, Dagmar; Bockisch, Andreas; Schmid, Kurt Werner (1. 7. 2012). "Euthyroid Goiter With and Without Nodules—Diagnosis and Treatment". Deutsches Ärzteblatt International. 109 (29–30): 506–516. doi:10.3238/arztebl.2012.0506. ISSN 1866-0452. PMC 3441105. PMID 23008749.
- ^ a b Hegedüs, Laszlo; Bonnema, Steen J.; Bennedbaek, Finn N. (1. 2. 2003). "Management of simple nodular goiter: current status and future perspectives". Endocrine Reviews. 24 (1): 102–132. doi:10.1210/er.2002-0016. ISSN 0163-769X. PMID 12588812.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Gušavost |
