Tireostimulirajući hormon

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Tireostimulišući hormon)
Tireostimulirajući hormon alfa
Identifikatori
SimbolCGA
Alt. simboliHCG, GPHa, GPHA1
NCBI gen1081
HGNC1885
OMIM118850
RefSeqNM_000735
UniProtP01215
Ostali podaci
LokusHrom. 6 q14-q21
Pretraga za
StruktureSwiss-model
DomeneInterPro
Tireostimulirajući hormon beta
Identifikatori
SimbolTSHB
NCBI gen7252
HGNC12372
OMIM188540
RefSeqNM_000549
UniProtP01222
Ostali podaci
LokusHrom. 1 p13
Pretraga za
StruktureSwiss-model
DomeneInterPro
Kod čovjeka, genski za beta podjedinicu je na kratkomom (p) kraku hromosomu 1.
Kod čovjeka, genski lokus za alfa podjedinicu nalazi se na dugom (q) kraku hromosoma 6.

Tireostimulirajući hormon (TSH) ili tireotropni hormon je hormon prednjeg režnja hipofize, koji izaziva povećano stvaranje i oslobađanje hormona tiroksina (T4) i tironina (T3) iz štitaste žlijezde. Ovaj hormon također izaziva rast te žlijezde (diobu njenih ćelija), povećava transport joda u ćelije štitaste žlijezde, kao i povećano stvaranje tiroglobulina.[1][2]

U 1916, Bennett M. Allen i Philip E. Smithnašli našli su da hipofiza sadrži pituitary contained tirotropne supstance.[3]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Tireostimulišući hormon je glikoprotein molekulske mase oko 30.000 daltona. Oko 15% molekula čine ugljikohidrati, a ostatak proteini. Čine ga dvije podjedinice: α i β, koje su vezane nekovalentnim vezama. Alfa podjedinica, iste strukture sreće se i kod drugih hormona adenohipofiznih hormona glikoproteinske prirode: adrenokortikotropnog hormona (ACTH), folikulostimulirajućeg (FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH), kao i kod ljudskog horionskog gonadotropina (HCG). Za svaki od ovih hormona, karakteristićna je beta podjedinica. Kada su podjedinice razdvojene, gube aktivnost. Gen za α podjedinicu se nalazi na hromosomu 6, dok se gen za β podjedinicu nalazi na hromosomu 1.

Djelovanje[uredi | uredi izvor]

Sistem tiroidnih hormona; T3 i T4.[4]

TSH višestruko djeluje na štitnu žlijezdu. Povećava oslobađanje hormona ove žlijezde: tiroksina i tironina, povećava transport joda u njene ćelije, sintezu tireoglobulina (prethodnik hormona). Tireostimulirajućići hormon podstiče rast i diobu ćelija štitne žlijezde. Svoje dejstvo ispoljava vezanjem za membranske receptore ćelija štitne žlijezde, nakon čega se aktivira anzim adenil ciklazu, koja iz ATP-a proizvodi ciklični adenozin-monofosfat (c-AMP). Zatim c-AMP posreduje u prenosu informacija do jedra ćelija, gdje se odvija proces prepisivanja genetičke informacije na iRNK.

Regulacija[uredi | uredi izvor]

Tireostimuliraujći hormon je pod kontrolom tirotropin-oslobađajućeg hormona (TRH) iz hipotalamusa. Hormoni štitne žlijezde, tiroksin i tironin, mehanizmom negativne povratne sprege inhibiraju lučenje ovog hormona. Kada koncentracija tiroksina i tironina opadne, inhibicija se otklanja. Ova dva hormona također inhibiraju i lučenje TRH na isti način. Lučenje TSH također može koćiti i somatostatin.

Poremećaji[uredi | uredi izvor]

  • Visoke vrijednosti tireostimulirajućeg hormona se najčešće sreću kod kod primarnog hipotireoidizma.
  • Niske vrijednosti ovog hormona se najčešće sreću kod primarnog hipertireoidizma.

Zato se kod sumnje na poremećaj funkcije štitne žlijezde često određuje koncentracija ovog hormona u krvi.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company. 2006. ISBN 0-395-82517-2.
  2. ^ Sacher, Ronald; McPherson, Richard A. (2000). Widmann's Clinical Interpretation of Laboratory Tests, 11th ed. F.A. Davis Company. ISBN 0-8036-0270-7. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  3. ^ Magner J (June 2014). "Historical note: many steps led to the 'discovery' of thyroid-stimulating hormone". European Thyroid Journal. 3 (2): 95–100. doi:10.1159/000360534. PMC 4109514. PMID 25114872.
  4. ^ References used in image are found in image article in Commons:Commons:File:Thyroid system.png#References.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Darinka Koraćević; Gordana Bjelaković; Vidosava Đorđević: Biohemija, Savremena administracija ISBN 86-387-0622-7

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]