Endorfin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Endorfin
(Proopiomelanokortin)
Identifikatori
Simbol POMC
Entrez 5443
HUGO 9201
OMIM 176830
RefSeq NM_000939
UniProt P01189
Ostali podaci
Lokus Chr. 2 p23
Ideogram human chromosome 2.svg
Kod čovjeka, genski lokus za endorfine je je na kratkom (p) kraku hromosoma 2: pozicija 2.p.23.

Endorfini su tip enzima i neurotransmitera koji nastaju i luče se u hipotalamusu.[1][2]) To su endogeni opioidni neuropeptidi i pepidni hormoni čovjeka i ostalih životinjain. Proizvode se i skladište u hipofizi. Klasifikacija molekula kao endorfina zasniva se na njihovoj [[farmakologija| farmakološkoj] aktivnosti, za razliku od specifične hemijske formulacije.

Klasa endorfina uključuje α-endorfin, β-endorfin i γ-endorfin. Sva tri se preferencijalno vežu za µ-opioidne receptore. Glavna funkcija endorfina je inhibiranje komunikacije signala boli. Endorfini mogu takođe stvoriti osjećaj euforije vrlo sličnog onome koji proizvode drugi opioidi.

Historija[uredi | uredi izvor]

Opioidne peptide u mozgu su prvi put otkrile 1974. godine dvije nezavisne grupe istražitelja:

Studije su naknadno razlikovale encefalin, endorfin i endogeno proizvedeni morfin,[7][8] koji nije peptid.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Riječ endorfin izvedena je iz grčkog ἔνδον – éndon = unutra, ἐνδογενής- endogenes = iznutra + morfin, iz Μορφεύς – Morpheús = bog snova u grčkoj mitologiji. Stoga je endorfin sažeti oblik endo(genski) (mo)rfin (morfij je stari naziv morfija).

Tipovi[uredi | uredi izvor]

Klasa endorfina sastoji se od tri endogena opioidna peptida: α-endorfin, β-endorfin i γ-endorfin.[9] Alfa-endorfin je najmanji, a β-endorfin najveći.

Naziv Sekvanca Reference
α-endorfin Tyr-Gly-Gly-Phe-Met-Thr-Ser-Glu-Lys-Ser-Gln-Thr-Pro-Leu-Val-Thr-OH [10]
β-endorfin Tyr-Gly-Gly-Phe-Met-Thr-Ser-Glu-Lys-Ser-Gln-Thr-Pro-Leu-Val-Thr-Leu-Phe-Lys-Asn-Ala-Ile-Ile-Lys-Asn-Ala-Tyr-Lys-Lys-Gly-Glu [11][12]
γ-endorfin Tyr-Gly-Gly-Phe-Met-Thr-Ser-Glu-Lys-Ser-Gln-Thr-Pro-Leu-Val-Thr-Leu-OH [10]
Struktura α-endorfina
Struktura β-endorfina
Struktura γ-endorfina
Formiranje proizvoda endorfinskog gena: β-endorfina

Sinteza[uredi | uredi izvor]

Endorfini se proizvode u hipofizi. Sva tri tipa endorfina su fragmenti proteina prekursora proopiomelanokortina (POMC). POMC je fragmentiran na mnogo različitih manjih proteina, uključujući beta-lipotropin (β-LPH). β-LPH, hormon hipofize s malo opijatnog djelovanja, tada se kontinuirano fragmentira na različite peptide, uključujući α-endorfin, β-endorfin i γ-endorfin.[12][13][14]

Mehanizam delovanja[uredi | uredi izvor]

Endorfini se oslobađaju iz hipofize, kao odgovor na bol i mogu djelovati i u centralnom (CNS) i perifernom nervnom sistemu (PNS). U PNS-u je β-endorfin primarni endorfin koji se oslobađa iz hipofize. Vezanje endorfina na µ-receptorima inhibira signale boli u perifernim nervima blokirajući neurotransmiter supstance P. Mehanizam u CNS-u je sličan, ali djeluje blokirajući različiti neurotransmiter: gama-aminobuternu kiselinu (GABA). Zauzvrat, inhibicija GABA povećava proizvodnju i oslobađanje dopamina, neurotransmitera povezanog sa zadovoljstvom.[11][15]

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Endorfini imaju glavnu ulogu u inhibitornom odgovoru organizma na bol. Naprimjer, oslobađanje endorfina odgovorno je za stvaranje euforijskog stanja u slučajevima kao što su trkački uspjeh, seks, orgazam, slušanje muzike i konzumacija ukusne hrane kao što je čokolada.[11][16] Istraživanje je pokazalo da se meditacija obučenih osoba može koristiti za pokretanje oslobađanja endorfina.[16] Smijeh također može podstaći proizvodnju endorfina i povisiti nečiji prag boli.[17]

Proizvodnja endorfina može se pokrenuti i energičnim aerobnim vježbanjem. Otpuštanje β-endorfina doprinosi fenomenu poznatom kao "neurobiološki efekti fizičke vježbe".[18][19] Endorfini mogu doprinijeti pozitivnom utjecaju vježbanja na anksioznost i depresije.[20] Isti fenomen može imati ulogu i u pojavi ovisnosti o vježbanju. Redovna intenzivna vježba može uzrokovati da mozak da smanji regulaciju proizvodnje endorfina u periodima mirovanja da bi održao homeostazu, uzrokujući da osoba intenzivno vježba kako bi imala isti osjećaj.[21]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stefano GB, Ptáček R, Kuželová H, Kream RM (1515). "Endogenous morphine: up-to-date review 2011" (PDF). Folia Biologica. 58 (2): 49–56. PMID 22578954.
  2. ^ "μ receptor". IUPHAR/BPS Guide to PHARMACOLOGY. International Union of Basic and Clinical Pharmacology. 15 March 2017. Pristupljeno 28 December 2017. Comments: β-Endorphin is the highest potency endogenous ligand ... Morphine occurs endogenously [117].
  3. ^ "Role of endorphins discovered". PBS Online: A Science Odyssey: People and Discoveries. Public Broadcasting System. 1 January 1998. Pristupljeno 15 October 2008.
  4. ^ Hughes J, Smith TW, Kosterlitz HW, Fothergill LA, Morgan BA, Morris HR (December 1975). "Identification of two related pentapeptides from the brain with potent opiate agonist activity". Nature. 258 (5536): 577–80. Bibcode:1975Natur.258..577H. doi:10.1038/258577a0. PMID 1207728.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Simantov R, Snyder SH (July 1976). "Morphine-like peptides in mammalian brain: isolation, structure elucidation, and interactions with the opiate receptor". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 73 (7): 2515–9. Bibcode:1976PNAS...73.2515S. doi:10.1073/pnas.73.7.2515. PMC 430630. PMID 1065904.
  6. ^ Goldstein A, Lowery PJ (September 1975). "Effect of the opiate antagonist naloxone on body temperature in rats". Life Sciences. 17 (6): 927–31. doi:10.1016/0024-3205(75)90445-2. PMID 1195988.
  7. ^ Poeaknapo C, Schmidt J, Brandsch M, Dräger B, Zenk MH (September 2004). "Endogenous formation of morphine in human cells". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 101 (39): 14091–6. Bibcode:2004PNAS..10114091P. doi:10.1073/pnas.0405430101. PMC 521124. PMID 15383669.
  8. ^ Kream RM, Stefano GB (October 2006). "De novo biosynthesis of morphine in animal cells: an evidence-based model". Medical Science Monitor. 12 (10): RA207-19. PMID 17006413.
  9. ^ Li Y, Lefever MR, Muthu D, Bidlack JM, Bilsky EJ, Polt R (February 2012). "Opioid glycopeptide analgesics derived from endogenous enkephalins and endorphins". Future Medicinal Chemistry. 4 (2): 205–26. doi:10.4155/fmc.11.195. PMC 3306179. PMID 22300099.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ a b Ling N, Burgus R, Guillemin R (November 1976). "Isolation, primary structure, and synthesis of alpha-endorphin and gamma-endorphin, two peptides of hypothalamic-hypophysial origin with morphinomimetic activity". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 73 (11): 3942–6. doi:10.1073/pnas.73.11.3942. PMC 431275. PMID 1069261.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  11. ^ a b c Chaudhry SR, Bhimji SS (2018). Biochemistry, Endorphin. StatPearls. StatPearls Publishing. PMID 29262177. Pristupljeno 2019-02-20.
  12. ^ a b Ambinder RF, Schuster MM (November 1979). "Endorphins: new gut peptides with a familiar face". Gastroenterology. 77 (5): 1132–40. doi:10.1016/S0016-5085(79)80089-X. PMID 226450.
  13. ^ Crine P, Gianoulakis C, Seidah NG, Gossard F, Pezalla PD, Lis M, Chrétien M (October 1978). "Biosynthesis of beta-endorphin from beta-lipotropin and a larger molecular weight precursor in rat pars intermedia". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 75 (10): 4719–23. doi:10.1073/pnas.75.10.4719. PMC 336191. PMID 216997.
  14. ^ Goldstein A (September 1976). "Opioid peptides endorphins in pituitary and brain". Science. 193 (4258): 1081–6. Bibcode:1976Sci...193.1081G. doi:10.1126/science.959823. PMID 959823.
  15. ^ Sprouse-Blum AS, Smith G, Sugai D, Parsa FD (March 2010). "Understanding endorphins and their importance in pain management". Hawaii Medical Journal. 69 (3): 70–1. PMC 3104618. PMID 20397507.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  16. ^ a b Dfarhud D, Malmir M, Khanahmadi M (November 2014). "Happiness & Health: The Biological Factors- Systematic Review Article". Iranian Journal of Public Health. 43 (11): 1468–77. PMC 4449495. PMID 26060713.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  17. ^ Dunbar RI, Baron R, Frangou A, Pearce E, van Leeuwen EJ, Stow J, Partridge G, MacDonald I, Barra V, van Vugt M (March 2012). "Social laughter is correlated with an elevated pain threshold". Proceedings: Biological Sciences. 279 (1731): 1161–7. doi:10.1098/rspb.2011.1373. PMC 3267132. PMID 21920973.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  18. ^ Boecker H, Sprenger T, Spilker ME, Henriksen G, Koppenhoefer M, Wagner KJ, Valet M, Berthele A, Tolle TR (November 2008). "The runner's high: opioidergic mechanisms in the human brain" (PDF). Cerebral Cortex. 18 (11): 2523–31. doi:10.1093/cercor/bhn013. PMID 18296435.
  19. ^ Kolata, Gina (2008-03-27). "Yes, Running Can Make You High". The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2016-05-26.
  20. ^ Anderson E, Shivakumar G (2013-04-23). "Effects of exercise and physical activity on anxiety". Frontiers in Psychiatry. 4: 27. doi:10.3389/fpsyt.2013.00027. PMC 3632802. PMID 23630504.
  21. ^ Freimuth M, Moniz S, Kim SR (October 2011). "Clarifying exercise addiction: differential diagnosis, co-occurring disorders, and phases of addiction". International Journal of Environmental Research and Public Health. 8 (10): 4069–81. doi:10.3390/ijerph8104069. PMC 3210598. PMID 22073029.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]