Antimilerovski hormon

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Antimüllerovski hormon
Identifikatori
Simbol AMH
Alt. simboli MIS
Entrez 268
HUGO 464
OMIM 600957
RefSeq NM_000479
UniProt P03971
Ostali podaci
Lokus Chr. 19 p13.3
Ideogram human chromosome 19.svg
Kod čovjeka, genski lokus AMH je na kratkom (p) kraku hromosoma 19; pozicija: 19p.13.3.

Antimüllerovski hormon[1] je dimerni glikoprotein koji inhibira razvoj Mullerovih kanala u muškom embrionu. Kanal je imenovan po otkrivaču Johannesu Peteru Mülleru. Hormon se označava i kao Müllerovski inhibitorni faktor (MIH),Müllerovski inhibitorni hormon (HIM) ili Müllerovska inhibitorna supstanca (MIS). Ovaj glikoprotein hormone structurno je srodan inhibinu i aktivinu iz superporodice beta fakrora rasta, koji imaju ključnu ulogu u diferencijaciji rasta i folikulogenezi. [2]

Supstanca koju proizvode postnatalne Sertolijeve i postnatalne granulozne ćelije, čija procjena može biti korisna za otkrivanje testisnog tkiva i njegovu pretpubertetsku procjenu funkcije i u potrazi za tumorima granuloznih ćelija kod odraslih.

Struktura[uredi | uredi izvor]

FIM je proteinski hormon strukturno povezan sa inhibinom i aktivinom i član je porodice transformirajućih faktora rasta (TGF-β). Prisutan je u ribama, gmizavcima, pticama, torbarima i sisarima sa posteljicom. AMH is a dimeric glycoprotein with a molar mass of 140 kDa.[3] The molecule consists of two identical subunits linked by sulfide bridges, and characterized by the N-terminal dimer (pro-region) and C-terminal dimer.[2] AMH binds to its Type 2 receptor AMHR2, which phosphorylizes a type I receptor under the TGF beta signaling pathway.[2]

Geni[uredi | uredi izvor]

Kod ljudi, gen za antimullerovski hormon je "AMH", koji se nalazi na hromosomu 19, pozicija 19p13.3, dok gen "AMH-RII" kodira receptor na hromosomu 12.[4][5]

Funkcije[uredi | uredi izvor]

Embriogeneza[uredi | uredi izvor]

Kod sisara, tokom embriogeneze, antimullerovski hormon izlučuju Sertolijeve ćelije u testisima muškog ploda i sprečavaju razvoj interoternih Mullerovih kanala ili drugih mullerovskih struktura. Učinak je ipsilolateralni, što znači da se suzbijanje mullerovskog razvoja javlja u svakom testisu na istoj strani. Kod ljudi, ova aktivnost se odvija tokom 8. sedmice trudnoće.[6]. U embriogenezi ženskog ploda, odgovoran za razvoj vagine, [maternice, cerviksa i jajovoda. Količina hormona koja se može izmjeriti u krvi varira ovisno o dobi i spolu. Djeluje u interakciji sa specifičnim receptorima na površini ciljnih ćelija. Najpoznatiji i najspecifičniji efekt, posredovan putem njegovih receptora tipa II, uključuje programiranu ćelijsku smrt (apoptozu) ciljne ćelije (fetusnog Müllerovog kanala). En los mamíferos el FIM es secretada por las células de Sertoli en los testículos durante la

Jajnička funkcija[uredi | uredi izvor]

Iako je razina antimullerovski hormona kod muškaraca mjerljiva tokom djetinjstva i odrasle dobi, kod žena se ne može otkriti do puberteta. U jajnicima, ovaj hormon se ispoljava u granuloznim ćelijama, tokom reproduktivne dobi i kontrolira formiranje primarnih folikula, inhibirajući prekomjernu folikulsnku aktivaciju FSH–hormonom. Također ima ulogu u folikulogenezi, a neki ga predlažu kao mjeru za neke aspekte funkcije jajnika, korisnu u uvjetima pristupa kao što su sindrom policističnih jajnika i prezrelosno zatajenje jajnika.[7][8] Some authorities suggest it is a measure of certain aspects of ovarian function,[9][10]

Ostale funkcije[uredi | uredi izvor]

Proizvodnja antimuulerovskog hormona u Sertolijevim ćelijama u testisima ostaje visoka tokom djetinjstva, ali je smanjena na nizak nivo tokom puberteta i odrasle dobi. Mjerenja razine ovog hormona su se široko koristila posljednjih godina za procjenu prisustva i funkcije testisa kod dječaka sa određenim abnormalnostima i spolnom diferencijacijom. Functional AMH receptors have also been found to be expressed in neurons in the brains of embryonic mice, and are thought to play a role in sexually dimorphic brain development and consequent development of gender-specific behaviours.[11]

Patologija[uredi | uredi izvor]

Kod muškaraca, neadekvatna embrionska aktivnost AMH-a može dovesti do trajnog sindroma Müllerovog kanala (PMDS), gdje je prisutna rudimentna maternica, a testisi su obično neodorađeni. AMH-RII gen za njegove receptore obično je abnormalan.[12]

Studija objavljena u časopisu Nature Medicine pronašla je vezu između hormonske neravnoteže u maternici i sindroma policističnih jajnika (PCOS), posebno prenatalne izloženosti antimullerovskom hormonu (AMH).[13] U jednoj studiji, istraživači su trudnim miševima ubrizgali AMH-om tako da su imali višu od normalne koncentracije hormona. Nakon toga okotile su se kćeri koje su kasnije razvile slične sklonosti ka sindromu policističnih jajnika. Uključuju probleme s plodnošću, odgođenim pubertetom i neredovitom ovulacijom. Da bi to preokrenuli, istraživači su dozirali policističnim miševima cetroreliks, nakon čega su simptomi nestajali. Ovi eksperimenti bi trebali biti potvrđeni na ljudima, ali mogli bi biti prvi korak u razumijevanju odnosa između sindroma policističnog jajnika i antimullerovskog hormona.

Referentni rasponi[uredi | uredi izvor]

Referentni opsezi za antimelerovski hormon, kako je procijenjeno iz referirajuće grupe u Sjedinjenim državama, su kako slijedi, za vrijednosti mase:

For molar values: Derived from mass values using 140,000 g/mol, as given in:

  • [2] Hampl R, Šnajderová M, Mardešić T (2011). "Antimüllerian hormone (AMH) not only a marker for prediction of ovarian reserve". Physiological Research. 60 (2): 217–23. doi:10.33549/physiolres.932076. PMID 21114374.</ref>

Žene:

Dob Jedinica Vrijednost
Mlađi od 24 mjdsedca ng/mL >5
pmol/l Less than 35
24 mjeseca – 12 godina ng/mL >10
pmol/l >70
13–45 godina ng/mL 1 do 10
pmol/l 7 do 70
<45 godina ng/mL > 1
pmol/l >7

Muškarci:

Dob Jedinica Vrijednost
Mlađi od 24 mjeseca ng/mL 15 do 500
pmol/l 100 do 3.500
24 mjeseci – 12 godina ng/mL 7 do 240
pmol/l 50 do 1.700
>12 godina ng/mL 0,7 do 20
pmol/l 5 do 140

Mjere AMH mogu biti manje precizne ako osobi kojoj se mjeri nedostaje vitamina D.[14] Treba imajti na umu da se muškarci rađaju s višim razinama AMH u odnosu na žene, kako bi se inicirala spolna diferencijacija, a kod žena, razina AMH s vremenom opada, jer se i plodnost smanjuje.

Istraživanje[uredi | uredi izvor]

Antimullerovski hormon je i sintetiziran. Njegova sposobnost da inhibira rast tkiva izvedenog iz Mullerovih kanala pobudila je nade u liječenju različitih vrsta bolesti, poput endometrioze, adenomioze i raka maternice.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fundéu BBVA. "Hormona antimulleriana / antimülleriana".
  2. ^ a b c Rzeszowska M, Leszcz A, Putowski L, Hałabiś M, Tkaczuk-Włach J, Kotarski J, Polak G (2016). "Anti-Müllerian hormone: structure, properties and appliance". Ginekologia Polska. 87 (9): 669–674. doi:10.5603/gp.2016.0064. PMID 27723076.
  3. ^ [1] Hampl R, Šnajderová M, Mardešić T (2011). "Antimüllerian hormone (AMH) not only a marker for prediction of ovarian reserve". Physiological Research. 60 (2): 217–23. doi:10.33549/physiolres.932076. PMID 21114374.
  4. ^ Cate RL, Mattaliano RJ, Hession C, Tizard R, Farber NM, Cheung A, Ninfa EG, Frey AZ, Gash DJ, Chow EP (June 1986). "Isolation of the bovine and human genes for Müllerian inhibiting substance and expression of the human gene in animal cells". Cell. 45 (5): 685–98. doi:10.1016/0092-8674(86)90783-X. PMID 3754790.
  5. ^ Imbeaud S, Faure E, Lamarre I, Mattéi MG, di Clemente N, Tizard R, Carré-Eusèbe D, Belville C, Tragethon L, Tonkin C, Nelson J, McAuliffe M, Bidart JM, Lababidi A, Josso N, Cate RL, Picard JY (December 1995). "Insensitivity to anti-müllerian hormone due to a mutation in the human anti-müllerian hormone receptor". Nature Genetics. 11 (4): 382–8. doi:10.1038/ng1295-382. PMID 7493017.
  6. ^ Boron WF (2003). Medical Physiology: A Cellular and Molecular Approaoch. Elsevier/Saunders. str. 1114. ISBN 978-1-4160-2328-9.
  7. ^ Dewailly D, Andersen CY, Balen A, Broekmans F, Dilaver N, Fanchin R, Griesinger G, Kelsey TW, La Marca A, Lambalk C, Mason H, Nelson SM, Visser JA, Wallace WH, Anderson RA (2014). "The physiology and clinical utility of anti-Mullerian hormone in women". Human Reproduction Update. 20 (3): 370–85. doi:10.1093/humupd/dmt062. PMID 24430863.
  8. ^ Dumont A, Robin G, Catteau-Jonard S, Dewailly D (December 2015). "Role of Anti-Müllerian Hormone in pathophysiology, diagnosis and treatment of Polycystic Ovary Syndrome: a review". Reproductive Biology and Endocrinology. 13: 137. doi:10.1186/s12958-015-0134-9. PMC 4687350. PMID 26691645.
  9. ^ Broer SL, Eijkemans MJ, Scheffer GJ, van Rooij IA, de Vet A, Themmen AP, Laven JS, de Jong FH, Te Velde ER, Fauser BC, Broekmans FJ (August 2011). "Anti-mullerian hormone predicts menopause: a long-term follow-up study in normoovulatory women". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 96 (8): 2532–9. doi:10.1210/jc.2010-2776. PMID 21613357.
  10. ^ Visser JA, de Jong FH, Laven JS, Themmen AP (January 2006). "Anti-Müllerian hormone: a new marker for ovarian dysfunction". Reproduction. 131 (1): 1–9. doi:10.1530/rep.1.00529. PMID 16388003.
  11. ^ Wang PY, Protheroe A, Clarkson AN, Imhoff F, Koishi K, McLennan IS (April 2009). "Müllerian inhibiting substance contributes to sex-linked biases in the brain and behavior". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 106 (17): 7203–8. doi:10.1073/pnas.0902253106. PMC 2678437. PMID 19359476.
  12. ^ Tata, Brooke; Mimouni, Nour El Houda; Barbotin, Anne-Laure; Malone, Samuel A.; Loyens, Anne; Pigny, Pascal; Dewailly, Didier; Catteau-Jonard, Sophie; Sundström-Poromaa, Inger; Piltonen, Terhi T.; Dal Bello, Federica; Medana, Claudio; Prevot, Vincent; Clasadonte, Jerome; Giacobini, Paolo (14 May 2018). "Elevated prenatal anti-Müllerian hormone reprograms the fetus and induces polycystic ovary syndrome in adulthood". Nature Medicine. 24 (6): 834–846. doi:10.1038/s41591-018-0035-5. PMC 6098696. PMID 29760445.
  13. ^ https://www.nature.com/articles/s41591-018-0035-5
  14. ^ Dennis NA, Houghton LA, Jones GT, van Rij AM, Morgan K, McLennan IS (July 2012). "The level of serum anti-Müllerian hormone correlates with vitamin D status in men and women but not in boys". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 97 (7): 2450–5. doi:10.1210/jc.2012-1213. PMID 22508713.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]