Jakša Kušan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Jakša Kušan
Rođenje 1900
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Smrt 1980
Zagreb, Hrvatska

Jakša Kušan (Čevljanovići kod Sarajeva, 1900. - Zagreb, 1980.), bosanskohercegovački pisac

Bio je između dva rata jedan od osnivača i prvi tajnik Grupe sarajevskih književnika, koja je udarila temelje savremenoj bosansko-hercegovačkoj književnosti i u kojoj su bili: Ivo Andrić, Hasan Kikić, Isak Samokovlija, Jovan Krsić, Hamza Humo, Hamid Dizdar i drugi. U isto vrijeme uređivao je uglednu sarajevsku kulturnu reviju "Pregled". Četiri godine vodio je vlastitu knjižaru u Sarajevu, a radio je kao srednjoškolski profesor u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Cijeli niz godina bio je urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske u Zagrebu, gdje je uredio, između ostalog, izabrana djela L. N. Tolstoja, Turgenjeva, N. V. Gogolja i Marka Twaina, a za "Znanje" je priredio Djela F. M. Dostojevskog.

Svojom uredničkom djelatnošću i prevođenjem (s ruskog, njemačkog i slovenskog) znatno, je podigao razinu književnog prevodilaštva u nas. Zarano se okušao u gotovo svim književnim rodovima.

Djela[uredi | uredi izvor]

zbirke poezije:

  • "Pjesme" (1925.).
  • "Zemlja i oblaci" (1952.);

knjige pripovijedaka:

  • "Javna zahvala" (1937.),
  • "U procijepu" (1954.),
  • "Promjenjiva ulica" (1966.),
  • "Eh, ti bližnji" (1971.).

Zastupljen je izborom proze u ediciji "Pet vijekova hrvatske književnosti" i u "Antologiji hrvatskog humora". Napisao je dvadesetak dramskih tekstova koji su gotovo svi izvedeni na našim pozornicama. Opsežni historijski roman "Krvavi dani Bosne ponosne" svojim leksičkim bogatstvom, narativnom dinamikom te đivošću dijaloga ulazi, uz Čolakovićeve romane te Andrićevu i Nametkovu novelistiku, među najbolja ostvarenja bosanskohercegovačke pripovjedača klasične tradicije.