Kmećani
Kmećani | |
|---|---|
Naselje | |
 Kmećani, manastir Gomionica | |
  Kmećani | |
 Interaktivna karta Kmećani | |
| Koordinate: 44°43′38″N 16°54′01″E / 44.7273°N 16.9003°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Banja Luka |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 21,21 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 218 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 10,28 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
Kmećani su naseljeno mjesto u gradu Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina. Udaljeno je 42 km. od Banje Luke.
Uz gornji i srednji tok rijeke Gomionice uočljive su brojne gomile rudarske šljake, jame i lagumi koji svjedoče da se od davnina ovdje razvijalo rudarstvo. Eksploatacija željezne rude na širem području bila je jedna od osnovnih privrednih aktivnosti i u antička vremena. Vodena snaga rijeke Gomionice, čije ime potječe od rudarskih gomila (Gomilnica) pokretala je rudarske stupe, mehanizme za obradu sirovine i izradu metalnih poluga, koje su bile u upotrebi do početka XX stoljeća
Gomionica je u srednjem vijeku pripadala župi Zemljanik, koja se podudara sa potonjom osmanskom nahijom Zmijanje. U kasnom srednjem vijeku ovi krajevi postaju politički značajniji, tako da se od druge polovine XIII stoljeća u pisanim izvorima spominju pod imenom Donji Kraji. Feudalni gospodar oblasti u zadnjim decenijama XIII stoljeća bio je vojvoda Prijezda.
U naselju se nalazi manastir Gomionica, smješten uz riječicu Gomionicu. Prvi put se spominje 1540/41. godine u jednom osmanskom popisnom defteru pod imenom manastir Zalužje, drugim imenom Gomionica. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[1]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Kmećani | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 218 (100,0%) | 458 (100,0%) | 653 (100,0%) | 779 (100,0%) | |||
| Srbi | 216 (99,08%) | 441 (96,29%) | 627 (96,02%) | 747 (95,89%) | |||
| Hrvati | 1 (0,459%) | 7 (1,528%) | 16 (2,450%) | 29 (3,723%) | |||
| Nepoznato | 1 (0,459%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 5 (1,092%) | 6 (0,919%) | – | |||
| Ostali | – | 5 (1,092%) | 4 (0,613%) | 1 (0,128%) | |||
| Bošnjaci | – | – | – | 2 (0,257%)1 | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Manastir Gomionica". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 22. 1. 2021. Pristupljeno 13. 7. 2018.
- ↑ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
