Konoplja (rod)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Konoplja
(Cannabis)
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Obična konoplja
Obična konoplja
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Rosales
Porodica Cannabaceae
Rod Cannabis
Vrste
Cannabis indica Lam.

[1]

Konoplje (lat. Cannabis) je naziv koji uključuje tri vrste, sa sedam nižih taksona (podvrsta). To je tipski rod biljaka cvjetnica iz porodice Cannabaceae.[2][3][4] Vrste su:

Konoplja se odavno koristi za proizvodnju vlakna, za ulje od konoplje, u medicinske svrhe i kao rekreativna droga. Industrijski proizvodi konoplje izrađeni su od biljaka konoplje koja je selekcionirana za proizvodnju obilja vlakana. Da bi zadovoljili Konvencija UN-a za narkotike, neki sojevi kanabisa su uzgojeni za proizvodnju minimalne razine tetrahidrokanabinola (THC), glavnog psihoaktivnog sastojka. Mnoge biljke se selektivno uzgajaju za proizvodnju najviše THC (kanabinoida), koji se dobijaju od ljekovitih cvjetova. Iz ove biljke su ekstrahirani različiti spojevi, uključujući hašiš i hašišovo ulje.[6]

U 2013., globalno je u legalnoj proizvodnji dobijeno 60.400 kilograma kanabisa.[7] In 2013 between 128 and 232 million people are thought to have used cannabis as a recreational drug (2.7% to 4.9% of the global population between the ages of 15 and 65).[8]

Opis[uredi | uredi izvor]

Cannabis koji raste kao korov u podnožju Dhaulagirija.

Konoplja je dvodoma je jednogodišnja biljka , cvjetnica.

Stabljika na otvorenim terenima naraste, od uobičajenih 50 cm, do čak 8 m, što ovisi o (pod)vrsti i ekološkim uvjetima. U evropskim klimatima i kvalitetima tla, obično prosječno dosegne do oko 2 m, ali u posebnim tretmanima i do 4 m.

Korijen je razgranat i duibok; u povoljnim uvjetima može dospjeti i do oko 1, 5 m dubine. Zato se, u nekadašnjim plodoredima, konoplja sijala na osiromašenim ili „teškim“ zemljištima koja je neophodno učiniti rahlijim. Nakon toga dolazile su kulture sa plićim korijenom, kao žitarice, naprimjer.

Listovi su prstoliko izdijeljeni vidljivom nervaturom sprovodnih snipića; prvi par listova obično imaju jedan rwžanj, čiji se broj postepeno povećava do maksimuma od oko trinaest po listu (obično sedam ili devet), u zavisnosti od sorte i uslova gajenja. Na vrhu biljke izraste cvjetovi, čiji se broj postepeno smanjuje npo jedan po režnju. Niži parovi listovs obično javljaju u suprotnom rasporedu, a gornji parovim – alternativno na glavnom stablu zrele biljke.

Listovi imaju neobične i dijagnostički značajne obrasce rasporeda žilica, koji omogućuje (i slabo upućenim osobama) razlikovanje konoplje i nepovezanih vrsta, koje imaju zbunjujuće slične listove (vidi sliku). Kao što je uobičajeno u nazubljenim listovima, svaki listić (režanj) ima centralnu venu, koja se proteže ka njegovom vrhu. Međutim, vena listića polazi iz niže centralne vene lista, obično u suprotnom položaju, jer prvi urez nije dolje, kao naredni. To znači da se na putu iz srednjeg rebra lista, do tačke odvajanja listića, vene idu ka vrhu režnja, prolazeći blizu međuvenskog ureza. Ponekad vene zapravo prolaze tangentno u odnosu na zarez, ali često prolaze na maloj udaljenosti, a kada se to desi, dotaknute vene (povremeno par takvih), odvajaju se i spajaju na obodu lista, na najdubljoj tački ureza. Ovakav raspored žilica varira malo među sortama, ali u cjelini omogućava da se, prema površini lista, pouzdano odredi lišće kanabisa, i bez posebne opreme. Čak i tanki uzorci listova biljke se mogu identificirati sa preciznošću, mikroskopskim pregledom ćelija i sličnih lisnih struktura, ali su za to potrebni posebna stručnost i oprema.

Cvjetovi su dvodomni, što znači da na istoj biljci postoje odvojeni ženski i muški. Međutim, rijetko su zabilježeni i jednodomni cvjetovi, tj. oni koji u istom ocvijeću imaju oba spolna organa. Muški cvjetovi se nalaze u labavoj metlici, a ženski su u grozdovima. Jednodomne biljke, alternativno, imaju muške i ženske cvbjetove na istoj ili odvojenim drškama. Cvjetovi su anamofilni, što znači da se oprašuju vjetrom.

U prirodi, hromosomska garnitura konoplje ima diploidni 2n=20, a poliploidi se induciraju vještački, u cilju povećanja količin biomase.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Geoffrey William Guy; Brian Anthony Whittle; Philip Robson (2004). The Medicinal Uses of Cannabis and Cannabinoids. Pharmaceutical Press. str. 74–. ISBN 978-0-85369-517-2. 
  2. ^ Karl Hillig (January 2005). "Genetic evidence for speciation in Cannabis (Cannabaceae)". Researchgate. Pristupljeno 24 October 2015. 
  3. ^ "Cannabis sativa information from NPGS/GRIN". www.ars-grin.gov. Pristupljeno 13 July 2008. 
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  5. ^ A. ElSohly, Mahmoud (2007). Marijuana and the Cannabinoids. Humana Press. str. 8. ISBN 1-58829-456-0. Pristupljeno 2 May 2011. 
  6. ^ Erowid. 2006. Cannabis Basics. Retrieved on 25 February 2007
  7. ^ Narcotic Drugs 2014 (pdf). INTERNATIONAL NARCOTICS CONTROL BOARD. 2015. str. 21. ISBN 9789210481571. 
  8. ^ "Status and Trend Analysis of Illict [sic] Drug Markets". World Drug Report 2015 (pdf). Pristupljeno 26 June 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]