Kotar Västerbotten
Kotar Västerbotten | ||
Västerbottens län (sv) | ||
kotar | ||
|
||
Država | ![]() | |
---|---|---|
Historijska pokrajina | Västerbotten, Lappland i Ångermanland | |
Glavni grad | Umeå | |
Površina | 55 432 km2 | |
Stanovništvo | 257 582 | |
Gustoća | 5 /km2 | |
Osnovan | 1638. | |
Vlada | ||
- Načelnik | Lorentz Andersson | |
Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
Kotar Västerbotten (švedski: Västerbottens län, fon. Vesterbotens len) je kotar u Švedskoj na sjeveru Norrlanda. Glavni grad kotara je Umeå. Kotar je osnovan 1638. godine.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Kotar Västerbotten se graniči sa švedskim kotarima Jämtland i Västernorrland na jugu, Norrbotten na sjeveru, te norveškim kotarom Nordland fylke na zapadu. Na istoku ga okružuje Botnički zaljev. Kotar se sastoji od historijske pokrajine Västerbotten, sjeveroistočnog dijela pokrajine Ångermanland i južnog dijela pokrajine Lappland.
Kotar Västerbotten, sa svojih 55.432 km2 površine, drugi je po veličini kotar Švedske (najveći kotar je Norrbotten). Kotar broji 257.582 stanovnika, a gustoća naseljenosti je 5 stanovnika/km2.
Priroda[uredi | uredi izvor]
3.291.300 hektara kotara prekriveno je šumama, što je 56% od ukupne površine kotara, dok je 2% (89.708 ha) od ukupne površine obradiva zemlja, a samo 1% je naseljen. U kotaru se nalazi 14.758 ostrva (26.163 ha), od kojih su 530 naseljena. Najviše ostrva se nalazi u općinama Umeå (3.005), Skellefteå (1.921) i Storuman (1.719). Najveća ostrva kotara su Ängesön, Holmön i Obbolaön.
U kotaru se nalazi jedan nacionalni park, Björnlandet u općini Åsele, i 158 prirodnih rezervata koji pokrivaju površinu od oko 736.000 hektara. Prirodni rezervat Vindelfjällen, koji se nalazi u općinama Sorsele i Storuman, je sa svojih 550.000 hektara najveće zaštićeno područje sjeverne Evrope.

Najveća mjesta[uredi | uredi izvor]
- Umeå (70.955) (broj stanovnika 2000)
- Skellefteå (31.742)
- Lycksele (8.691)
- Holmsund (5.634)
- Vännäs (4.192)
- Ursviken (4.031)
- Vilhelmina (3.844)
- Skelleftehamn (3.068)
Historija[uredi | uredi izvor]
Kotar Västerbotten je osnovan 1638. odvajanjem sjevernog dijela kotara Norrland, tako da je kotar obuhvatao pokrajine Lappland i Västerbotten. 1809. godine, nakon Finskog rata, istočni dio kotara, područje istočno od rijeke Torne, pripao je Rusiji. Sjeverni dio kotara odvojen je od kotara 21. maja 1810. i pripojen kotaru Norrbotten.
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Kotar je podijeljen na 15 općina. Najveća općina je Umeå (111.108 stanovnika), dok je najmanja općina Bjurholm (2.558 stanovnika).
Općine[uredi | uredi izvor]

Općina | Broj stanovnika 30. septembar 2006 [1] |
---|---|
Bjurholm | 2.558 |
Dorotea | 3.055 |
Lycksele | 12.621 |
Malå | 3.373 |
Nordmaling | 7.435 |
Norsjö | 4.456 |
Robertsfors | 7.021 |
Skellefteå | 71.942 |
Sorsele | 2.879 |
Storuman | 6.458 |
Umeå | 111.108 |
Vilhelmina | 7.310 |
Vindeln | 5.660 |
Vännäs | 8.421 |
Åsele | 3.285 |
Referense[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
![]() |
Commons ima datoteke na temu: Kotar Västerbotten |