Kotar Västerbotten

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kotar Västerbotten
Västerbottens län (sv)
kotar
Grb
Država  Švedska
Historijska pokrajina Västerbotten, Lappland
i Ångermanland
Glavni grad Umeå
Površina 55 432 km2
Stanovništvo 257 582
Gustoća 5 /km2 
Osnovan 1638.
Vlada  
 - Načelnik Lorentz Andersson
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme

Kotar Västerbotten (švedski: Västerbottens län, fon. Vesterbotens len) je kotar u Švedskoj na sjeveru Norrlanda. Glavni grad kotara je Umeå. Kotar je osnovan 1638. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kotar Västerbotten se graniči sa švedskim kotarima Jämtland i Västernorrland na jugu, Norrbotten na sjeveru, te norveškim kotarom Nordland fylke na zapadu. Na istoku ga okružuje Botnički zaljev. Kotar se sastoji od historijske pokrajine Västerbotten, sjeveroistočnog dijela pokrajine Ångermanland i južnog dijela pokrajine Lappland.

Kotar Västerbotten, sa svojih 55.432 km2 površine, drugi je po veličini kotar Švedske (najveći kotar je Norrbotten). Kotar broji 257.582 stanovnika, a gustoća naseljenosti je 5 stanovnika/km2.

Priroda[uredi | uredi izvor]

3.291.300 hektara kotara prekriveno je šumama, što je 56% od ukupne površine kotara, dok je 2% (89.708 ha) od ukupne površine obradiva zemlja, a samo 1% je naseljen. U kotaru se nalazi 14.758 ostrva (26.163 ha), od kojih su 530 naseljena. Najviše ostrva se nalazi u općinama Umeå (3.005), Skellefteå (1.921) i Storuman (1.719). Najveća ostrva kotara su Ängesön, Holmön i Obbolaön.

U kotaru se nalazi jedan nacionalni park, Björnlandet u općini Åsele, i 158 prirodnih rezervata koji pokrivaju površinu od oko 736.000 hektara. Prirodni rezervat Vindelfjällen, koji se nalazi u općinama Sorsele i Storuman, je sa svojih 550.000 hektara najveće zaštićeno područje sjeverne Evrope.

Spomenik doseljenicima koji su podigli Lycksele u Lapplandu.

Najveća mjesta[uredi | uredi izvor]

Historija[uredi | uredi izvor]

Kotar Västerbotten je osnovan 1638. odvajanjem sjevernog dijela kotara Norrland, tako da je kotar obuhvatao pokrajine Lappland i Västerbotten. 1809. godine, nakon Finskog rata, istočni dio kotara, područje istočno od rijeke Torne, pripao je Rusiji. Sjeverni dio kotara odvojen je od kotara 21. maja 1810. i pripojen kotaru Norrbotten.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Kotar je podijeljen na 15 općina. Najveća općina je Umeå (111.108 stanovnika), dok je najmanja općina Bjurholm (2.558 stanovnika).

Općine[uredi | uredi izvor]

Općina Broj stanovnika
30. septembar 2006 [1]
Bjurholm 2.558
Dorotea 3.055
Lycksele 12.621
Malå 3.373
Nordmaling 7.435
Norsjö 4.456
Robertsfors 7.021
Skellefteå 71.942
Sorsele 2.879
Storuman 6.458
Umeå 111.108
Vilhelmina 7.310
Vindeln 5.660
Vännäs 8.421
Åsele 3.285

Referense[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]